Velika su očekivanja bila od mjere Biram Hrvatsku. Vlada je novcem mamila hrvatske građane da se vrate iz inozemstva. Ali u godinu i pol mršav je učinak.

Svi koji su uzeli 200 tisuća kuna i vratili se u domovinu stanu u sabornicu. Njih je tek 157. Država im je ukupno dala nešto više od milijun eura.

“Najčešće zemlje iz kojih dolaze su Njemačka, Austrija, Irska, a što se tiče djelatnosti – najviše se koriste mjere u graditeljstvu i uslužnim i informatičkim djelatnostima. Najveći broj povratnika je u Slavoniji, okolici Zagreba i sjevernom dijelu Hrvatske. Manjim dijelom su se vraćali prema Dalmaciji”, kazao je Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a.

Prije 100.000 beba godišnje naspram današnjih 34.000

Ako je Hrvatsku napustilo preko 200 tisuća ljudi, ova mjera, tvrdi demograf Marin Strmota, nije potaknula ljude na povratak, javlja Dnevnik.hr.

“200 tisuća kuna ne predstavlja neku veliku cifru da bi se čovjek vratio i riješio sve probleme zbog kojih je otišao prije svega”, navodi. Iseljavanje je nagrizlo demografsku sliku.

Prije 70 godina u Hrvatskoj se rađalo oko 100.000 beba. A prošle godine jedva 34.000. Svjestan je i premijer Andrej Plenković da dosadašnje demografske mjere nisu dovoljne.

“Moramo se s time još više uhvatiti u koštac. Napraviti dodatne pomake, financijske. Ali prije svega kreirati jedno drukčije ozračje u društvu koje bi potaklo naše mlade obitelji da imaju više djece. I da polako zaustavljamo negativne trendove”, navodi.

Hrvatska mora imati prioritete. Prvo, tvrdi Strmota, treba definirati pravila – kod uvoza stranih radnika, a onda: “Stambenom politikom se pozabaviti, gledati kako zadržati mlađe ljude, tj. dati im mogućnost u uvjetima inflacije da si priušte taj stan. I gledati na tržište rada, sređivanje poslovnog i privatnog života”.

Osim ove, i druge mjere se koriste u Hrvatskoj. 36 građana dobilo je oko 130 tisuća eura za preseljenje iz razvijenih u nerazvijenije krajeve Hrvatske. A više od dva i pol milijuna eura za samozapošljavanje.