Ivan Paladina, bivši predsjednik uprave tvrtke IGH i savjetnik Hrvatske poštanske banke i novopečeni ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kako je u novom broju objavio Nacional, mogao bi se naći u problemima zbog svojih dugogodišnjih kompleksnih odnosa sa Sergejem Gljadelkinom, Rusom iz Ukrajine s hrvatskom putovnicom, kontroverznim investitorom s kojim je surađivao punih sedam godina, na početku vrlo blisko i intenzivno, ali kasnije uz brojna neslaganja.
Naime, Gljadelkin je prozivan da je agent FSB-a – Federalnaje službe bjezopasnosti, odnosno Federalne službe sigurnosti. Riječ je o najmoćnijoj od ruskih sigurnosnih agencija, osnovanoj 1995. godine nakon raznih reorganizacija starog KGB-a.
Premda kontraobavještajna služba i vladina sigurnosna agencija nisu pod FSB-om, kao u slučaju KGB-a, FSB je zakonom ovlašten provoditi vlastite obavještajne operacije u zemlji i inozemstvu, što je otvorilo niz mogućnosti. To je impresivna organizacija koja prema procjenama ima 350.000 zaposlenih. Njene funkcije pokrivaju protuobavještajnu i protuterorističku djelatnost, borbu protiv gospodarskog kriminala, čuvanje granica, zaštitu vladinih komunikacija, kao i osiguravanje nuklearnog materijala i postrojenja.
“Umjesto ponovnog oživljavanja sovjetskog KGB-a, FSB se razvio u nešto još moćnije i više zastrašujuće, agenciju čiji se djelokrug pod palicom veterana KGB-a proširio itekako izvan granica svog prethodnika”, kažu ruski stručnjaci za sigurnost Andrej Soldatov i Irina Borogan.
U sovjetskim danima KGB je bio pod kontrolom Politbiroa i nije poduzimao važne inicijative bez odobrenja vodstva Komunističke partije. Sada, pak, ne postoje formalni mehanizmi kontrole nad FSB-om, osim Putina i njegovih najbližih suradnika.
FSB ima širok raspon ovlasti nadziranja, uključujući i internet, čime naveliko premašuje djelokrug sličnih službi na Zapadu. Prema Soldatovu i Irini Borogan, FSB kroz posebni sustav pod nazivom SORM prati ‘e-mailove, uporabu interneta, Skype, pozive mobitelima, SMS-ove i društvene mreže. On [SORM] je jedan od najinvazivnijih alata za prisluškivanje’.
Ruski parlament je 2014. prihvatio zakon kojim se propisuje da društvene mreže drže svoje servere u Rusiji i šest mjeseci čuvaju podatke o korisnicima. Sigurnosne službe također vrlo široko tumače ‘antiekstremističke’ zakone te svojevoljno blokiraju internetske stranice. To je postalo posebno uočljivo nakon što su 2011. i 2012. u Rusiji buknuli prosvjedi demokratske oporbe.
Današnji FSB stvorio je Nikolaj Patrušev, najistaknutiji član Putinove mreže štićenika, najbliskiji predsjednikov saveznik uz Igora Sečina – koji je nekadašnji premijerov zamjenik, a sada glavni izvršni direktor Rosnjefta, ruske državne naftne kompanije – i Viktora Zolotova, čelnika nedavno osnovane Nacionalne garde. Patrušev je bio čelnik FSB-a od 1999. do 2008., a otada je na čelu predsjednikova Sigurnosnog vijeća. Putin se s njim savjetuje u svim ključnim pitanjima, a Patrušev ima svog lojalnog zamjenika Aleksandra Bortnikova koji je zadužen za FSB.
Komentari