Zagrebačko Glazbeno učilište Elly Bašić, koje je s radom počelo davne 1963., od iduće školske godine nastavu će održavati u novim prostorima, na lokaciji bivše Vojne bolnice u Vlaškoj ulici. U istom dvorištu će se obnoviti i zgrada koja će biti prenamijenjena za Glazbenu škola Pavla Markovca. Nakon toga će na sjevernoj strani dvorišta početi izgradnja zgrade za XVIII. gimnaziju. Ukupna površina prostora je oko 11.500 četvornih metara. Vrijednost investicije je oko 30 milijuna kuna, a pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić rekao je kako su projekt prijavili na europske fondove te vjeruje da će se financirati iz europskog novca. Mirela Buchberger Karlo, ravnateljica GU Elly Bašić, rekla je da je ta ustanova s radom počela 1963. kao eksperimentalna škola Funkcionalne muzičke pedagogije u prostoru OŠ Gračani: „Godine 1965. škola je dobila službeno rješenje za rad te tada već djeluje u zgradi u Mlinarskoj 25. Svoje današnje ime nosi od 1998. godine po utemeljiteljici Elly Bašić, autorici Funkcionalne muzičke pedagogije. Škola djeluje pod okriljem Ministarstva odgoja i obrazovanja na trima razinama: predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj. Pripremne programe obuhvaća ‘glazbeni vrtić’ u trajanju od dvije godine te učenje blok-flaute kao individualna nastava u trajanju od godine dana. Osnovnoškolski program organiziran je u tri dvogodišnje etape koje se mogu, ovisno o individualnom razvoju djeteta, skratiti ili produljiti u trajanju do godine dana. Srednjoškolski program traje četiri godine i omogućuje učenicima stjecanje srednje stručne spreme. U školskoj godini 2018./2019. upisano je više od 800 djece, oko 150 polaznika pripremnih programa i 670 učenika osnovne i srednje glazbene škole“.

Učenici GU Elly Bašić dobitnici su mnogih državnih i međunarodnih nagrada, sviraju na završnim koncertima kao najuspješniji sudionici natjecanja, aktivno sudjeluju u kulturnom životu grada i svojim nastupima uveličali su mnoga događanja. Godine 1995. i 2018. škola je za svoj rad nagrađena Nagradom grada Zagreba. Neki od bivših polaznika danas su etablirani umjetnici kao što su Monika Leskovar, Robert Belinić, Mak Grgić i Matej Meštrović.

Kako kaže ravnateljica, rješenje za probleme s prostorom traži se već godinama u suradnji s osnivačem, Gradom Zagrebom. Problem nije samo u neprikladnim prostorijama u zgradi u kojoj djeluju, nego i nedostaje prostora: „U više od 50 godina postojanja broj učenika se znatno povećao te su svake godine nedostaci prostora sve vidljiviji i problemi sve veći. Škola je godinama prisiljena koristiti prostore u susjednim školama za održavanje redovite nastave te se pokušavalo pronaći najbolje rješenje. U novoj školi predviđene su učionice za skupnu i individualnu nastavu, tri dvorane za nastavu zborova i orkestara te koncertnu djelatnost, knjižnica, dnevni boravak za učenike, administrativne prostorije… Preseljenje se planira sljedeće školske godine“.

Mirela Buchberger Karlo kaže da je umjetničko školovanje u Hrvatskoj na visokoj razini i čini vrlo važnu kariku u društvu te daje velik doprinos u odgoju i obrazovanju mladih. Najveći problem su prostorni uvjeti koji nisu namjenski građeni za potrebe umjetničkih škola, ali i to se pomalo mijenja.