Sve veći broj ruskog stanovništva koji se preselio u Beograd i Srbiju povukao je mnoge ruske promotre i koncertne agencije koji organiziraju koncerte za svoje sugrađane, ali šire svoje poslovanje i na Hrvatsku.

Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, bilo je jasno da će se Europa kao i ostatak svijeta suočiti s velikim brojem izbjeglica. Prvenstveno iz Ukrajine gdje su milijuni ljudi potražili spas od rata te u manjem broju i iz Rusije, iz koje su otišli brojni mladi Rusi. Tako je po dostupnim podacima od početka 2022. u Beograd i Srbiju doselilo preko 150.000 Rusa koji su odabrali Srbiju jer im nije bila potrebna viza i mogli su nastaviti dotadašnji način života.

Među doseljenicima iz Rusije bili su i glazbenici i promotori. Tako je 2022. ruska koncertna agencija Connected organizirala festival Changeover na kojem je nastupilo preko 20 izvođača, mahom iz Rusije. Danas navodno u Beogradu djeluje preko deset ruskih koncertnih agencija koji organiziraju brojna događanja, ali pretežno za rusku populaciju. To je utjecalo na lokalnu i regionalnu glazbenu scenu. Kakva je situacija u Beogradu pitali smo srpskog glazbenog kritičara Dragana Ambrozića. „Izgleda da se i ne zna točan broj promotorskih agencija u ruskom vlasništvu, pojavljuju se i nestaju. Nisu sve istog stupnja profesionalnosti, niti prate bendove istih žanrovskih opredjeljenja.

Bojan Slačala, vođa beogradskih grupa Artan Lili i Stuttgart Online. FOTO: Braca Nadeždić

Onih nekoliko ‘avangardnijih’ radi koncerte zapadnih izvođača i vrlo umjetničkih ruskih. Ed Sheeran u Beogradu je zasad njihov najveći koncert, a ostali organiziraju uglavnom nastupe grupa iz Rusije koje ublažavaju osjećaj nostalgije kod njihove publike. Tako smo vidjeli niz njihovih pop, rock i hip hop sastava, različitog stupnja originalnosti, ali uvijek na visokom izvođačkom nivou“, rekao je Ambrozić. „Najveće iznenađenje je ruska publika: umjetnički obrazovana i s razvijenim potrebama, savršenog ponašanja na kulturnim manifestacijama, s izgrađenim visokim standardima. Poznaju i vole muziku, iako to pokazuju suzdržanije nego naša publika. Njihovo strpljenje i pozitivna atmosfera dok čekaju u redovima da uđu na koncert već su poznati“, rekao je.

Ambrozić je rekao da se mahom radi o nastupima ruskih izvođača za rusku publiku i rekao: „Ruska muzička scena je ‘mjehur’ koji se geografski nalazi na istoj lokaciji, ali to je drugo tržište koje se ne miješa sa srpskim. Jezična barijera i međusobno nepoznavanje čine svoje i na koncerte ruskih izvođača ne odlazi ovdašnja publika, kao što Rusi rijetko dolaze na koncerte ne samo srpskih, nego i regionalnih bendova. Oni ništa ne znaju o našoj muzici, a ni mi o njihovoj. Konkurencija postoji samo oko termina u istim dvoranama.“

Nastupi ruskih izvođača za srpsku publiku prilično su skupi. „Činjenica je da su cijene karata za ruske događaje od dva do tri puta više nego što je ovdje prosjek, ali vjerojatno su i troškovi veliki, dok bendovi očekuju honorare kao na matičnom tržištu koje je mnogo veće. Ipak, takvi koncerti u Beogradu su najčešće potpuno rasprodani. Sva ta nova aktivnost dovodi samo do toga da su sve organizacije koje servisiraju koncerte u Srbiji odjednom dobile dvostruko više posla, i to dobro plaćenog, a to je najam ozvučenja, osvjetljenja, binske opreme, osiguranja, kateringa, prijevoz itd. Ali domaći promotori nisu imali problema, njihov posao ide po starom, usprkos prisustvu velikog broja novih sugrađana koji samo traže svoju zabavu“, rekao je.

O promjeni na beogradskoj glazbenoj sceni razgovarali smo i s Bojanom Slačalom, vođom beogradskih grupa Artan Lili i Stuttgart Online „U dijelu grada u kojem mi živimo primjetan je veliki broj ruskih doseljenika. To su uglavnom mladi ljudi od 20 do 45 godina, sa svojim biznisima koje su prebacili kod nas i koji ovise o poslovanju i platnom prometu sa zapadnim svijetom. To i bijeg od rata su glavni razlozi zbog kojih su došli. To je radno sposobna ekipa, izuzetno profana, hladno profesionalna i ono što je najzanimljivije nezavisna – nemaju nikakav odnos prema ovoj sredini. Stručno rečeno, boli ih uho za nas. Imaju svoje poslove, svoju lovu, što povlači i to da imaju svoju zabavu i način da se opuste. Primjetan je veliki broj plakata njihovih izvođača u gradu. Koncerti tih izvođača često su rasprodani za nekoliko minuta, bez obzira na cijenu ulaznica koje se kreću od 40 do 50 eura pa na više. Lova im nije problem. U početku su naši organizatori i menadžeri bili blago zabrinuti za situaciju, ali se vremenom nivelirala situacija i čini mi se da sad postaje sve bolje za sve. Naravno, ostaju pitanja – koliko će se oni tu zadržati i hoće li asimilacija uraditi išta po pitanju srozavanja njih s njihovih visina na naše uglavnom niske razine svega“, rekao je.

Dragan Ambrozić, srpski glazbeni kritičar, kaže da ne zna koliko je ruskih promotorskih agencija. FOTO: Privatna arhiva

Zanimalo nas je i hoće li dolaskom ruskog stanovništva Beograd profitirati i kakve posljedice se mogu očekivati. „Lako je prepoznati Ruse jer su ultrastilizirani, vode računa kako izgledaju i odlično korespondiraju sa suvremenom pop kulturom. Podižu nivoe života u gradu i vjerujem da su zbog svoje pozicije imuni na lokalprovincijalizam, što mi se sviđa. Također, restorani su im kul. Sve je autentično, pedantno i korektno do kraja. Zaista nema razloga za zabrinutost, čak i to što su podigli cijene ulaznica ide na ruku nama, domaćim izvođačima. I ako nam oni ne sagrade koncertni prostor za stajanje u gradu za 2000 ljudi, teško da će netko drugi. Tako da za sad vidim isključivi benefit od situaciju u kojoj smo se svi našli“, rekao je.

Za sada ruski izvođači nastupaju za rusku publiku koja se preselila u Beograd i Srbiju, ali su ruski promotori shvatili da je regionalno tržište ipak zanimljivije i profitabilnije za organizaciju koncerata izvođača iz zapadnih zemalja, a ne samo iz Rusije. Bilo je jasno da će velik broj ruskih koncertnih agencija razviti svoje poslovanje i izvan Srbije. Stoga smo razgovarali s Draženom Goretom, voditeljem programa Tvornice kulture u Zagrebu koja ima reputacija jednog od najboljih koncertnih prostora u Hrvatskoj. Do sada su surađivali s ruskom agencijom Honeycomb iz Moskve koji su organizirali nastup britanske rock grupe Enter Shikari, a dogovoreni su nastupi La Femme, Youngbluda i Two Feet. Koncerte ruskih izvođača za sada nisu nudili, a Goreta smatra da bi imali slabu posjećenost jer je Tvornica kulture kapaciteta oko 1600 posjetitelja, što ne uspiju popuniti ni s poznatijim zapadnjačkim imenima. Dosadašnje iskustvo s ruskom koncertnom agencijom Goreta je pohvalio, naglasivši njihovu profesionalnost pa smo ga pitali vjeruje li da uz pomoć ruskog kapitala i iskustva stečenog u Rusiji i Srbiji ruski promotori planiraju razviti poslovanje u Hrvatskoj pa čak i djelomično potisnuti hrvatske promotore.

„Samostalno to ne bi uspjeli. Za veći proboj na hrvatsko tržište morali bi se udružiti s velikim domaćim promotorom. S velikim svjetskim imenima koji pune stadione i arene oni mogu konkurirati drugim inozemnim promotorima i najvećem domaćem. Tu je teže ‘promašiti’ u procjeni odaziva publike i cijene ulaznice, no domaća ‘logistika i promocija’ moraju biti prisutne. Lokalni promotori lakše prepoznaju kako publika ‘diše’ i koje su lokacije pogodne za neki tip izvođača. Što se tiče klupskih programa, tu je područje još ‘osjetljivije’ i poznavanje domaće publike još važnije. Postoje brojni primjeri kako se uveliko razlikuje odaziv publike za istog izvođača u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, a kamoli različit odaziv publike u Moskvi i Zagrebu. Bez suradnje s domaćim promotorom neki dobar posao ne može se napraviti. U Beogradu će se taj posao lakše napraviti jer imaju veliku bazu ruskog stanovništva kojoj već prepoznaju ukus, no Zagreb je nešto sasvim drugo“, rekao je.

Upravo zbog te slabe povezanosti s lokalnim promotorima ruski promotori 19. srpnja prošle godine, u Diamond Club na otoku Krku, doveli su poznati njujorški rock bend Interpol u sklopu turneje na kojoj su promovirali album “The Other Side of Make-Believe”, iako bi Interpol mogao napuniti malu dvoranu Doma sportova. Navodno njihov nastup nije bio rasprodan, a brojni hrvatski obožavatelji benda čudili su se što je prvi samostalni nastup te grupe održan usred ljeta u klubu na Krku.

U zagrebačkom klubu Močvara je u siječnju nastupio Shortparis, grupa iz Sankt Peterburga. FOTO: Josip Bolonić

Neugodna iskustva s ruskim promotorima doživio je Vedran Meniga, direktor tvrtke Pozitivan ritam koji godinama organizira brojne koncerte i festivale u Hrvatskoj u suradnji s britanskim koncertnim agencijama. Kako je istaknuo u razgovoru, njegova iskustva nisu bila dobra. „Komunicirali smo nekoliko puta po postulatima nezavisne scene da smo otvoreni prema novim suradnjama, no moguće je da smo ‘poslužili’ za prenošenje informacija kako bi se oni postavili kao novi organizatori na ovom području“, rekao je.

Meniga vjeruje da bi uz pomoć ruskog kapitala i iskustva stečenog u Rusiji i Srbiji ruski promotori mogli razviti poslovanje u Hrvatskoj i potisnuti hrvatske promotore pa smo ga pitali bi li trebalo „uvesti reda“ i postaviti pravila organizacije koncerata i drugih glazbeno-scenskih događanja. „Ne znam dovoljno o viznim režimima i ograničenjima, ali unatoč tome na slobodnom tržištu će ‘unosniji’ poslovi i novac uvijek pronaći svoj put. Institucionalne restrikcije će se također prilagoditi i otvoriti put prometu kapitala i koliko god to zvučalo naivno, vjerujem da posljedice nekorektnih poteza najbolje mogu ublažiti suradnja i odgovornost na domaćoj sceni“, rekao je Meniga.