Josip Čop, glavni tajnik HOO-a, zabranio je djelatnicima stručnih službi HOO-a da putem službenih telefona i e-mailova razmjenjuju bilo kakve osvrte i prijedloge izuzev ‘konstruktivnih kritika’ pa se postavilo pitanje kako on nadzire njihovu komunikaciju
Nacional je došao u posjed službene dokumentacije Hrvatskog olimpijskog odbora koja ukazuje na to da je glavni tajnik Josip Čop pokušao zabraniti bilo kakvu raspravu koja bi mogla dovesti do propitivanja njegovih poteza ili načina vođenja poslovanja i to tako da je uveo strahovladu i zabranio djelatnicima da putem službenih telefona i službenih e-mailova daju bilo kakve osvrte i procjene i općenito da o bilo čemu komuniciraju ako nije u pitanju “prijedlog, konstruktivno mišljenje ili rješenje predmetnog problema”, drugim riječima zabranio je bilo kakvu neslužbenu komunikaciju. U protivnom će biti sankcionirani. Da apsurd bude veći, učinio je to u dokumentu koji se zove “Poslovi i zadaće stručnih službi HOO-a za razdoblje siječanj-veljača-ožujak 2021.”, a ponovio i u istom dokumentu za travanj-svibanj-lipanj 2021., i to u dijelu kojem se rad stručnih službi usklađuje s provedbom epidemioloških preporuka Nacionalnog stožera Republike Hrvatske.
U istom dokumentu, pod izlikom poštovanja epidemiološkim mjera, zabranio je i bilo kakvo zadržavanje u čajnoj kuhinji ili u hodniku uz kavu, kao i odlazak izvan zgrade HOO-a duži od 20 minuta bez njegove prethodne suglasnosti. Pa se otvorilo pitanje na koji način Čop uopće može dobiti uvid u kompletnu korespondenciju djelatnika HOO-a te sankcionirati one koji prekrše njegove stroge upute – osim ako ne nadzire njihove telefone i e-mailove.
Situacija je kulminirala time što su djelatnici stručnih službi HOO-a protiv Čopa podnijeli kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i to zbog kršenja odredbi Ustava kojima se jamči sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika općenja te kršenja slobode mišljenja i izražavanja misli.
Čop je u službenom dopisu od 31. prosinca 2020., a potom i u novom dopisu od 22. ožujka, djelatnicima službi napisao:
“Poslodavac najoštrije zabranjuje mail ili sms komunikaciju između radnika Stručne službe HOO-a u kojoj se koriste službena sredstva komunikacije HOO-a, a koja u sebi sadrži bilo što drugo osim prijedloga, konstruktivnog mišljenja ili rješenja predmetnog problema (kao što su uvrede, nepristojne ili neetične izjave, osobni osvrti, privatne procjene, prozivanje, dijeljenje lekcije i sl.). Isto će se, prema postojećoj regulativi sankcionirati. Za prvi takav prekršaj oduzimanjem 20 posto plaće za tekući mjesec, a nakon toga, u slučaju ponavljanja istog, daljnjim sankcijama u skladu za Zakonom o radu i Pravilnikom o radu HOO-a.”
Iz odluke proizlazi da je Čop taj koji će procijeniti što je konstruktivno mišljenje, kao i prijetnja oduzimanjem 20 posto plaće onima koji će takvim nedozvoljenim nadzorom SMS-ova i e-mailova biti obuhvaćeni
U kaznenoj prijavi Općinskog državnog odvjetništvu u Zagrebu navedeno je da iz predmetnog dopisa proizlazi da je glavni tajnik, koristeći svoj položaj, zabranio djelatnicima stručnih službi HOO-a iznošenje svojeg osobnog mišljenja u obliku osvrta ili procjena te da je iz dopisa vidljivo da “glavni tajnik vrši ili će vršiti nedozvoljeni nadzor komunikacije djelatnika kako bi mogao provesti svoju odluku”. U nastavku se navodi:
“Iz samoga dopisa jasno proizlazi i prijetnja onima koji će takvim nedozvoljenim nadzorom pismena i drugih pošiljaka biti obuhvaćeni o oduzimanju 20 posto plaće, a što je u suprotnosti s odredbama Zakona o radu. Također se napominje da je iz intencije same odluke jasno da sam prijavljenik donosi odluku što je to u kojem dopisu konstruktivno mišljenje, a što osobni osvrt. Te se tako odluka o sankcioniranju rada pojedinog djelatnika stručne službe HOO-a donosi na temelju osobnog zaključka glavnog tajnika u ovome slučaju prijavljenika za počinjenje kaznenih djela navedenih u ovoj kaznenoj prijavi.”
Prema informacijama Nacionala, kopija kaznene prijave dostavljena je i članovima Nadzornog odbora i članovima Vijeća HOO-a kojima se također zamjera da do sada nisu reagirali na “samovolju i skandalozno ponašanje kojim Čop nanosi štetu HOO-u”. U dopisu se spominje i slučaj šefice odjela za EU fondove Alme Papić koja je u 2020. iz EU fondova uspjela povući 230 tisuća kuna, a potrošiti 330 tisuća kuna. Spominje se da je istovremeno Slovenski olimpijski odbor na svoj račun preko EU fondova uprihodovao preko 2,5 milijuna eura.
O slučaju Alme Papić i Josipa Čopa pisao je prošle godine i Nacional, nakon čega je Čop na sjednici Nadzornog odbora najprije rekao da podaci koje je iznio Nacional nisu točni. Međutim, potom je na sljedećoj sjednici Nadzornog odbora ustanovljeno da Čop ničim nije dokazao svoje tvrdnje, a da su podaci i iznosi koje je naveo Nacional točni u lipu te su pojedini članovi Nadzornog odbora Čopa optužili da ih laže i obmanjuje. Zanimljivo je da se za sada djelatnici HOO-a ustručavaju za Čopove postupke izravno okriviti predsjednika HOO-a Zlatka Matešu, no neslužbeno je Nacional doznao da njemu zamjeraju to što godinama tolerira njegovo ponašanje.
Iz svega proizlazi da je Čop zapravo zabranio bilo kakvu neslužbenu komunikaciju među djelatnicima stručnih službi nakon što je Nacional prošle godine otkrio određene netransparentnosti u njegovu radu, a sve kako bi spriječio bilo kakvu daljnju kritiku na svoj račun – ili kako on to naziva “pozivanje i dijeljenje lekcija”.
Pod “prozivanjem i dijeljenjem lekcija”, Čop je možda mislio na informacije koje su izašle u Nacionalu o tome kako je u HOO-u uhljebio niz sebi bliskih ljudi i dao im velike koeficijente i dobre plaće, a na mjesto koordinatorice za programe i projekte Europske unije, koja bi trebala osiguravati novac iz europskih projekata za hrvatske sportaše, doveo osobu koja je, barem prije epidemije, više trošila na svoja putovanja, no što je uspijevala dobiti iz europskih fondova – s tim da je u prosjeku godišnje putovala više čak i od predsjednika HOO-a Mateše.
Nacional je već ranije objavio tekst u kojemu se otkriva da je u 2018. godini HOO iz europskih fondova povukao mizernih 89 tisuća kuna, a godinu dana kasnije manje od 200 tisuća kuna, dok je, primjerice, Slovenskom olimpijskom odboru iz godine u godinu uplaćivan iznos od dva milijuna eura naviše. O nizu otkrića Nacionala tada je na svojoj sjednici raspravljao Nadzorni odbor HOO-a, koji je pozvao glavnog tajnika Josipa Čopa da se očituje o tome, ali i o drugim ozbiljnim optužbama koje se pojavljuju u anonimnim predstavkama, koje Nacional također posjeduje. Čop je tada ponovno pokušavao objasniti da je Hrvatski olimpijski odbor partner u nizu vrlo vrijednih europskih projekata – premda novac od njih najčešće uglavnom odlazi na račune nositelja i vrlo malo toga doista iskoristi HOO. Glavni tajnik također je pred Nadzornim odborom preuzeo odgovornost za više, u najmanju ruku, dvojbenih zapošljavanja, među ostalim i novog informatičara u dobi od 60 godina te nove voditeljice Odjela financija i računovodstva Slavice Pulek. Hrvatski olimpijski odbor, naime, nema obvezu raspisivanja javnih natječaja i o svemu zapravo odlučuje isključivo glavni tajnik.
Komentari