Nakon što je na naslovnici prošloga broja objavljeno da glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek u vrhu DORH-a kao svoju zamjenicu želi postaviti Baricu Novosel, zvanu Črna Bara, koju su godinama protežirali moćni HDZ-ovi političari – od bivšeg ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića do Milijana Brkića i Vladimira Šeksa – i to iako se za njom vuku repovi jedne afere iz 1998. godine zbog koje je država do sada morala platiti devet milijuna eura odštete, Nacional je od više izvora iz pravosudnih krugova dobio neka nova saznanja o spornim radnjama koje se pripisuju Barici Novosel. Svi ti izvori potvrdili su Nacionalu da Baricu Novosel smatraju apsolutno neadekvatnom osobom za poziciju zamjenice glavne državne odvjetnice, i to ne samo zbog njezinih mogućih spornih “grijeha” iz prošlosti, već i zbog činjenice da ona posljednjih desetak i više godina uopće nije operativno radila na predmetima, već je gotovo isključivo bila vezana uz poslove u Ministarstvu pravosuđa te da samim time ne može imati potrebne kvalifikacije.

Međutim, u pravosudnim krugovima proširila se informacija da glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i dalje inzistira na tome da upravo Barica Novosel bude imenovana za njezinu zamjenicu, odnosno jednu od zamjenica, te da će za takvu svoju odluku tražiti podršku unutar DORH-a kako bi i Državnoodvjetničko vijeće moglo na temelju toga izglasati njezino imenovanje.

Takav je stav Zlate Hrvoj Šipek, kako smatraju Nacionalovi izvori, problematičan iz više razloga, a jedan je i taj da bi DORH uskoro mogao u reorganizaciju pa neće više biti potrebno oko 25 zamjenika glavne državne odvjetnice, koliko ih sada ima u svim odjelima. Reorganizacija se povezuje s osnivanjem Visokog kaznenog suda zbog kojeg se predlaže i osnivanje posebnog “Visokog državnog odvjetništva” koje bi preuzelo rad na drugostupanjskim predmetima koje će rješavati Visoki kazneni sud, ali moguće i rad na arbitražnim procesima koji se vode na međunarodnim sudovima. Barica Novosel, tvrde pravosudni izvori, nije vodila takve procese i njezino imenovanje zamjenicom glavne državne odvjetnice bilo bi potpuno besmisleno osim, kako tvrde izvori, ako je cilj da se nju ponovno smjesti u Ministarstvo pravosuđa, ali uz šest tisuća kuna veću plaću na račun državnog proračuna.

Da postoji inicijativa za osnivanje posebnog državnog odvjetništva, Nacionalu su i službeno potvrdili iz DORH-a. Naime, čim je prošle godine krenula inicijativa za pokretanjem Visokog kaznenog suda, za što se u sudskim i odvjetničkim krugovima smatra da je političkim putem izlobirao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić, kako bi si nakon odlaska s te pozicije i dalje nastavio osiguravati veliku moć, DORH je pokrenuo vlastitu inicijativu.

“Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je u studenome 2019. godine uputilo Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske inicijativu za izradom Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o državnoodvjetničkom vijeću. Ministarstvo pravosuđa je inicijativu prihvatilo i zatražilo od Državnog odvjetništva da predloži dva člana radne skupine iz redova zamjenika glavnog državnog odvjetnika. Budući da je bila podnesena ustavna tužba zbog osnivanja Visokog kaznenog suda, zastalo se s postupkom i radna skupina nije osnovana”, stoji u odgovoru DORH-a.

Međutim, odluka Ustavnog suda zaprepastila je i odvjetničke i sudske i pravosudne krugove. Bit te odluke, kako je gostujući na N1 televiziji objasnio i odvjetnik Veljko Miljević, svodi se na sljedeće:

Ustavni sud smatra da osnivanje Visokog kaznenog suda nije u suprotnosti s Ustavom i zakonom, ali smatra da je takav sud naprosto nepotreban. No budući da je njegovo osnivanje postalo realnost, i iz DORH-a su nastavili sa svojim aktivnostima kako bi svoj rad prilagodili osnivanju novog suda. U nastavku odgovora iz DORH-a kažu:

“Slijedom navedenog i nedavne Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, ali i programa koji je istaknula glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske Zlata Hrvoj-Šipek vezano uz osnivanje posebnog državnog odvjetništva nadležnog za postupanje i zastupanje Republike Hrvatske pred sudovima Europske unije, u arbitražama te pred stranim sudovima, Ministarstvu pravosuđa i uprave je prošloga tjedna predloženo da u svoje zakonodavne aktivnosti uvrsti nastavak rada na izradi navedenih nacrta prijedloga zakona. Konkretno, Ministarstvu je predloženo osnivanje radne skupine kako bi ona što prije započela s izradom nacrta prijedloga navedenih zakona, kojim bi se riješila i nadležnost Državnog odvjetništva pred Visokim kaznenim sudom.”

No u konačnici, sve će ovisiti o političkoj odluci. Iz DORH-a dodatno napominju: “Organizacija rada Državnog odvjetništva Republike Hrvatske odnosno rad državnoodvjetničkih dužnosnika u zastupanju pred Visokim kaznenim sudom, ovisit će o odluci Ministarstva glede prijedloga koji su mu upućeni.”

U svakom slučaju, vrlo je izvjesno da bi moglo doći do osnivanja posebnog Visokog državnog odvjetništva, a u tom slučaju dio ljudi iz DORH-a morao bi se prebaciti u to tijelo koje bi u hijerarhijskoj strukturi bilo ipak podređeno DORH-u pa bi samim time i ondje zaposleni imali nešto manje plaće. Tako nitko iz DORH-a neće biti previše motiviran otići u to niže tijelo, ali će se reorganizacija ipak morati provesti. No Barica Novosel do tada bi već mogla sjediti u Ministarstvu pravosuđa i krojiti političke odluke, ali za plaću zamjenice glavne državne odvjetnice. Jedan od mogućih razloga što Zlata Hrvoj Šipek inzistira na tome da Barica Novosel, s kojom je i privatno prijateljica, bude njezina zamjenica, možda je upravo taj da je s te pozicije ponovno stavi u Ministarstvo gdje bi mogla lobirati za osnivanje Visokog državnog odvjetništva.

Međutim, informacije koje su došle do Nacionala sugeriraju da bi se time i sama Zlata Hrvoj Šipek izložila prevelikom riziku, s obzirom na to da je njezina buduća zamjenica involvirana u više spornih slučajeva u kojima je imala niz neprimjerenih kontakata.

Najspornije je svakako to što je riječ o osobi koja je, po svemu sudeći, duboko interesno umočena s ljudima iz vrha HDZ-a, i to ne od jučer, već od početka svoje karijere, što otvara mogućnost raznih neprimjerenih utjecaja na njezin budući rad. A glavni državni odvjetnik odnosno odvjetnica i njezini zamjenici ne bi smjeli biti podložni pritiscima i utjecajima sa strane, već svoje odluke moraju temeljiti na činjenicama i biti nepristrani. No za Baricu Novosel nikako se ne bi moglo reći da nije podložna političkom utjecaju.

Njezino izgledno imenovanje, međutim, moglo bi dodatno isprovocirati pojedince koji imaju saznanja o njezinim aktivnostima u prošlosti, a koji su se sami javili Nacionalu. Neki od njih o tim su svojim saznanjima spremni posvjedočiti pred sudom, ali za sada ne žele javno istupati. Iznijeli su vrlo konkretne okolnosti i naveli zašto sumnjaju da je Barica Novosel vršila neprimjeren utjecaj na sud u Jastrebarskom i stranke u postupku u pojedinim predmetima. Spominju i njezine intrigantne odnose s odvjetnikom Mirkom Batarelom, o kojem je Nacional pisao još 2003. godine, ali i vrlo recentno.

Naime, novinarka Jasna Babić pisala je 2003. godine o slučaju Krunoslava Canjuge koji je kažnjen suspenzijom s mjesta županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu kad ga je Mirko Batarelo, privatni odvjetnik, potkupljivao iznimno povoljnim aranžmanom u autokući Zubak, tražeći zauzvrat da maksimalno ublaži kvalifikaciju protiv njegova klijenta Roberta Matijevića, zamjenika ravnatelja Carinske uprave ulovljenog u komplotu s povećom skupinom krijumčara kave.

Međutim, kako je napisala Jasna Babić, istraga o korupciji proširila se tada na cijeli lanac pravosudnih službenika od Pule do Karlovca, uključujući Radovana Ortynskog, dotadašnjeg glavnog državnog odvjetnika kojeg su mediji sve do tada glorificirali kao antimafijaškog heroja iliti “hrvatskog Eliota Nessa”.

“I Canjuga i Ortynski, naime, funkcionirali su kao institucionalni ortaci odvjetnika Mirka Batarela koji je cijelu svoju karijeru izgradio na najčešćem i najunosnijem obliku podmićivanja u Republici Hrvatskoj – na trgovini uslugama i protuuslugama”, napisala je Jasna Babić.

Nacionalovi izvori sada tvrde da je upravo Barica Novosel bila “kuhana i pečena” s Mirkom Batarelom, spominju i neke konkretne predmete i scene kojima su svjedočili, a sve su to, kažu, spremni detaljno ispričati na sudu. Neki čak idu tako daleko da tvrde da je Barica Novosel bila među osobama pod sumnjom za korupciju, ali da ju je potom upravo Ortynski spasio. Da je veza između Baterela i Barice Novosel neosporna, potvrdilo je Nacionalu više pravosudnih izvora. To, pak, otvara dodatne dileme vezane uz noviji skandal povezan s imenom tog odvjetnika.

Naime, prošle godine, u vrijeme dok je glavni državni odvjetnik bio Dražen Jelenić, otvoren je interni postupak koji je inicirao osobno Jelenić, a kojim se trebalo provjeriti zašto su na nižoj razini uporno odbacivane prijave sutkinje Općinskog suda u Novom Zagrebu Mirele Crnjak protiv odvjetnika Mirka Batarela. Naime, toj je sutkinji u noći između 5. i 6. ožujka, kratko iza ponoći, u Samoboru nepoznati počinitelj podmetnuo požar na automobilu. Još dok je slučaj formalno bio u fazi izvida, istražitelji su, kako je Nacional već pisao, većinu svojih kapaciteta usmjerili na ulogu zagrebačkog odvjetnika Mirka Batarela, kojeg je ta sutkinja više puta prijavljivala zbog zastrašivanja, maltretiranja i prijetnji. Kako je Nacionalu tada potvrđeno, Batarelo je ispitan neposredno nakon noćne paljevine u Samoboru, ali nije pronađeno ništa više od indicija – odnosno njegova prethodno nametljivog ponašanja i prijetnji sutkinji Mireli Crnjak koje su upućivale na to da bi eventualno mogao imati saznanja o tom događaju.

No interni postupak unutar DORH-a koji je trebao otkriti tko na nižoj razini opstruira prijave protiv Batarela, sada cijeli taj slučaj dovodi u novu fazu, posebno ako bi se na temelju novih indicija otkrilo da bi Barica Novosel imala bilo kakav upliv u odbacivanje tih prijava protiv s njom povezanog sumnjivog odvjetnika.

Sve te okolnosti upućuju na zaključak da je uz ime Barice Novosel povezano previše afera koje bi se mogle dodatno otvoriti ako se i dalje bude inzistiralo na njezinu imenovanju. Sve to moglo bi stvoriti negativnu percepciju o radu DORH-a, institucije koja bi trebala predstavljati stup hrvatskog pravosuđa, a koja je ionako posljednjih mjeseci bila pod povećanom kritikom javnosti, ali i predsjednika Republike Zorana Milanovića, jedinog predstavnika vlasti koji je postavio pitanje zašto istražitelji nisu upali u klub bivšeg šefa JANAF-a Dragana Kovačevića u trenutku kad je ondje, po svemu sudeći, bio Jakov Kitarović, suprug bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.