Potpredsjednica SDP-a i Sabora Sabina Glasovac komentirala je aktualne događaje gostujući na N1 Televiziji.

Glasovac se osvrnula na dugove veledrogerijama, situaciju s koronavirusom i stanje u sustavu socijalne skrbi.

“Jasno je da nemamo ni plana, ni jasno određenih prioriteta. Vlada se ili gubi ili ih nije briga”, komentirala je dugovanja veledrogerijama.

“Ministar Beroš bi trebao znati što nas odmalena uče, da je bolje spriječiti nego liječiti. Isto kao s ovom situacijom nagomilavanja dugova u zdravstvu, umjesto da se to rješava. Mi sad liječimo ali sa zakašnjelom reakcijom, premijer i ministar nas uvjeravaju da ne moramo vjerovati pacijentima koji vape da ne mogu doći do lijekova. Još više me vrijeđa potpuni izostanak empatije i ignoriranje problema. Treba biti iskren i komunicirati pristojno, ali tome nismo svjedoci”, kazala je.

Smatra da je problem s veledrogerijama podcijenjen.

“Javljaju se ljudi i nama. Žao mi je što nemam broj telefona premijera i ministra, da se direktno njima jave ljudi koji imaju problem. Možda bi tako privukli pozornost na to. Ljudi imaju pravo tražiti plaćanje usluga i isporučiti račun za to, Vlada to isto radi, neće propustiti izdati račun ili kazniti zbog neizvršavanja obaveza”.

“Ne postoji plan reforme”

Ističe da Vlada još uvijek nema plan za sanaciju dugova kao ni plan reforme:

“Ako je naša Vlada u četiri godine uspjela prepoloviti dugove u zdravstvu, znači da se može i da nije nemoguća misija. Ova Vlada je to isto mogla, da je imala političku volju izbjeći ovakvu katastrofu, ali nije. Nema plana za sanaciju dugova, plana reforme, jasne vizije za novce iz EU, ništa nema.

Prebacivanje odgovornosti na ravnatelje bolnica je prebacivanje odgovornosti. Sve je to sustav zdravstva za koji je među ostalim odgovoran i ministar. Ako sustav ne funkcionira, onda treba jasno reći kakve su reforme potrebne. Ako vas netko radi budalama, to ne vodi nikamo. Ovih pet godina gledali smo bježanje od problema, ignoriranje problema. Zašto bi građani plaćali nesposobnost vlade? Cijeli život izdvajaju za zdravstvene usluge koju većina ni ne koristi ili koriste vrlo malo”.

Koronavirus i upravljanje krizom

Sabina Glasovac kaže da otprije zastupaju regionalni pristup, ali i da su se zalagali da se izradi određeni semafor kako bi se javnost pripremila na to što će se dogoditi, ako se ljudi ne pridržavaju mjera.

“Sad vidim da ćemo vidjeti rezultate uskršnjih blagdana i činjenice da je bilo lošije vrijeme i da smo više boravili u zatvorenim prostorima, i na to ne možemo utjecati, ali možemo utjecati na raspodjelu cjepiva i plan cijepljenja. Vidimo apsurde ljudi koji su se prvi prijavljivali kod obiteljskih liječnika još u prosincu, sad je uspostavljena platforma pa se ljude upućuje da se opet tamo prijavljuju i tako gube red i vraćaju se na začelje kolone. Kakvo je to upravljanje krizom”, rekla je Glasovac.

Govoreći o cjepivu AstraZenece ističe da EMA jučer nije rekla ništa novo te da je Europska komisija napravila kaos.

“Voljela bih da se kao društvo opredijelimo za to da vjerujemo znanosti i da ne propitujemo znanost jer ona je ipak uspostavljena na činjenicama. Problem je kad znanost dvoji. Potrebne su edukativne kampanje o važnosti cjepiva i da je bilo kakvo cjepivo bolje od nikakvog. No, kad govorimo o AstraZeneci, bojim se da je šteta već učinjena. Najgore što se može dogoditi je da pristignu naručene doze, a da nemamo koga cijepiti pa da to moramo dijeliti ili bacati”.

Sustav socijalne skrbi utopljen u veliko ministarstvo

Komentirajući slučaj preminule djevojčice iz Nove Gradiške Glasovac je rekla da se radi o vrlo osjetljivom sustavu u kojem se radi s vrlo ranjivim i osjetljivim temama i situacijama.

“Taj sustav je jedan od najosjetljivijih i koliko god napravili, nikad ne možete napraviti dovoljno, u to sam sigurna. Biti ministar socijalne skrbi je hrpa problema i koliko god radili, teško je.

Činjenica je da se taj sustav utopio u veće ministarstvo. Zakon o sustavu socijalne skrbi čekamo već dugo vremena. Što smo u pet godina pokrenuli? Hajka na socijalne radnike neće uroditi plodom. Činjenica je da većina njih predano radi posao, izvlače nemoguće kad gledate koliko predmeta imaju, koliko se bave birokratskim stvarima …” zaključila je Glasovac.