Počela je nova, treća sezona tv showa The Voice na Hrvatskoj televiziji. Izgleda senzacionalno. Pravi veliki TV show u kojem i HTV može pokazati da znaju raditi svoj posao. Sve je tu na svom mjestu. Poznata i popularna pjevačica i pjevači u žiriju, odličan bend, simpatični voditelji, svjetlosni efekti, odlična režija, još bolja montaža itd. Dakako tu su i talentirani i manje talentirani pjevači i pjevačice zbog kojih ovaj show i postoji. Svi oni imaju istu želju. Doživjeti svojih pet minuta slave. Optimisti se nadaju i pobjedi. Nadala se i pobijedila i Nina Kraljić u prvoj sezoni showa, kao i Ruža Janjiš u drugoj sezoni. I dok je Nina svojim snažnim emotivnim vokalom jednostavno osvojila publiku te potom objavila jedan, relativno slabo primijećen album pa čak i predstavljala Hrvatsku na Eurosongu, Ruža je gotovo potpuno nestala sa scene. Vjerojatno zato što kao ni svi natjecatelji nove sezone showa The Voice nije imala pojma što znači baviti se pjevanjem u Hrvatskoj danas i biti dio glazbene scene. Lijepa su ta svjetla pozornice, sav taj glamur, ovacije publike i lijepe riječi popularnih članova žirija. No živjeti od glazbe u Hrvatskoj danas gotovo je nemoguća misija. Ni Massimo nije uvijek bio na vrhu. Naprotiv, imao je svojih i te kako crnih dana i godina boreći se za opstanak. I Gobac je prvih desetak godina prije izlaska prvog albuma Psihomodo popa bio tek na glasu kao dečko koji obećava, a svaki novi album bio im je čista lutrija na tržištu. I Vanna je počela kao prateća pjevačica grupe Boa da bi se etablirala tek s grupom ET. Samostalna karijera nije joj uvijek išla najbriljantnije, unatoč njezinom sjajnom glasu i stasu. I Ivan Dečak se sa svojom Vatrom gotovo svakodnevno od prvog albuma pa barem do hita „Tango“ borio da ih se primijeti. Svi bi oni mogli ispričati poučne priče o svojim usponima i padovima. O gotovo nevjerojatno malim brojkama prodanih albuma, slabo posjećenim koncertima, nastupima po raznoraznim „rupama“, pregovorima sa diskografima, kompromisima i posrtanjima koje su iskusili na svom putu do mjesta u TV showu The Voice. Ali to ne čini show, to je „tek“ realnost. Stvarnost koju gotovo nitko nije ispričao svim tim prekrasnim mladim talentiranim pjevačicama i pjevačima koji vide samo sve to blještavilo, kamere i čuju pljesak publike i hrabrenje najbližih.

Prodaja albuma nikada nije bila niža u Hrvatskoj. Novi izvođači gotovo da nemaju pristup radijskom eteru. Osim možda ako prije toga nisu potpisali ugovor sa nekim autorom koji će im svojim vezama omogućiti proboj u eter ali ni tada to ne znači uspjeh. Streaming još nije zaživio kao u ostatku svijetu. Zarada od tantijema isplativa je samo najpopularnijima. Mjesta za nastupe u primjerenim klubovima i dvoranama ima toliko da se jedva može održati deset koncerata godišnje. Ako. Izlazak iz zone komfora zvanog mainstream u Hrvatskoj znači biti izopćen iz medija. Tko god pobijedi mora biti i te kako psihički spreman na izuzetno neugodan pritisak medija kao i na medijsko eksponiranje koje nije uvijek najugodnije ali ponajprije na neočekivane padove, udarce i podmukle poteze kolega. Snimanje albuma u kvalitetnom tonskom studiju košta puno novca koje potencijalna diskografska kuća nije uvijek spremna financirati. Odjeća i obuća također koštaju, a dobri prateći muzičari neće svirati iz ljubavi prema muzici. Pri tom valja i te kako naglasiti da graditi karijeru u Hrvatskoj, bez pretenzija spram regionalnog ili svjetskog tržišta, znači uglavnom samo ulaganje uz minimalne šanse za povrat uloženih financija, vremena i ljubavi. To isto pretendiranje na regionalno ili svjetsko tržište pak podrazumijeva biti barem koliko toliko u trendu s aktualnom svjetskom pop produkcijom što se po izboru pjesama u prvom izdanju showa baš i ne bi dalo zaključiti. I dalje su najpopularnije pjesme koje se zadnjih 30-tak godina emitiraju u programu hrvatskih radio postaja. Uglavnom jedne te iste. Stoga niti ne čudi što je show otvoren izvedbom evergrina iz 1979. godine „Should I stay or should I go“ grupe The Clash. Efektno i atraktivno, ali ipak je pjesma stara već 40 godina i dobro je znaju mame i tate pa čak i bake i djedovi. Mladima je najmanje poznata.

Za primjer, nedavno je jedan od najpopularnijih streaming servisa za distribuciju glazbe na svijetu Spotify objavio podatke o najslušanijim izvođačima/pjevačima posljednjih deset godina. Prvo je mjesto zauzeo kanadski reper, pjevač i glumac Drake čije su pjesme preslušane preko 28 milijardi puta, a prate ga Ed Sheeran, Post Malone, Ariana Grande i Eminem. Svejedno, natjecatelji showa The Voice, navikli na program hrvatskih radio postaja, prije će zapjevati pjesme iz 60-tih, 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Ne daj bože da počnu repati ili da zapjevaju neki od aktualnih globalnih hitova. TV show The Voice nije ništa drugo do ogledalo današnjeg društva. Prekrasna bajka zagrebačkog Adventa iza kojega zapravo stoji sumnjiv biznis sa kućicama na Adventu. Poput škola u Hrvatskoj u kojoj učenici uče za zanimanja koja nestaju i spremaju se za život u 20. stoljeću. Važno da je dragocjeno, raskošno i blistavo. Jednokratna zabava s kolateralnim žrtvama koje više nitko ne broji.