Udruga Glas poduzetnika u četvrtak se oglasila priopćenjem komentirajući najave ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića o smanjenju državnih potpora sektorima koji imaju dobre rezultate.

“Naglašavamo da podržavamo najavu ministra o kretanju u fazu stvaranja novih radnih mjesta, ali smatramo da na temelju nekoliko uspješnih tjedana ljetne turističke sezone nije moguće govoriti o tome da je “tržište rada stabilno i oporavljeno od covid krize”, poručili su iz Glasa poduzetnika.

Dodaju da treba uzeti u obzir i činjenicu da zbog aktualnih mjera i ograničenja koja su na snazi određenim sektorima i dalje nije omogućeno poslovanje pa tako velik broj poduzetnika ni u ovim uvjetima ne radi u punom kapacitetu ili čak uopće. Upozoravaju da su agencije i povremeni prijevoz putnika i dalje u teškoj situaciji, a veći eventi su bili odgođeni ili otkazani.

“Iako smo zahtijevali da se omogući potpuno otvaranje i rad u zatvorenim prostorima caffe barova još od 15.5. kao što je bilo omogućeno u većini zemalja EU, to je nažalost omogućeno tek 3,5 mjeseca kasnije, kada je turistička sezona već na izmaku i nakon što je preko 1.000 ugostiteljskih objekata trajno zatvoreno”, navode u priopćenju.

Podsjećaju i na to da nisu svi ugostiteljski obrti i turističke djelatnosti smješteni samo na obali, već su tu i kontinentalni poduzeetnici koji rade cijelu godinu, a ne samo tijekom ljetne sezone. “Ako je suditi prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji koja se ponovno pogoršava, jasno je da nam predstoji neizvjestan period, što odluku o ukidanju poticaja za očuvanje radnih mjesta čini još nelogičnijom”, ističu.

Iz Glasa poduzetnika poručuju da žele ukazati na to da je izuzetno bitno da mjere za očuvanje radnih mjesta i dalje ostanu na snazi za najugroženije sektore i poduzetnike za kolovoz 2021., odnosno za poslodavce koji imaju pad od preko 50 posto.

“Napominjemo i da zahtijevamo da se u potpore za očuvanje radnih mjesta vrate poslodavci koji zapošljavaju manje od deset zaposlenih (mikropoduzetnici) bez obzira na djelatnost, a koji imaju pad od preko 50 posto. Naime, od mjeseca srpnja 2021. s popisa je isključena njihova kategorija ciljanih skupina poslodavaca za prijavu na potpore za očuvanja radnih mjesta, pa je opstanak mnogih mikropoduzetnika doveden u pitanje. Smatramo da je ključno da Vlada RH i mikropoduzetnicima pruži sigurnost, te da i oni u narednim mjesecima imaju podršku države”, pišu u priopćenju.

Podsjećaju da su u više navrata ‘oštro osudili i diskriminaciju koju provodi Vlada postavljanjem uvjeta poduzetnicima’. Smatraju da je u ovim teškim trenucima za poduzetništvo neprimjereno uvjetovati pružanje potpora stupnjem procijepljenosti zaposlenika, pri čemu potporu od 4.000 kn po radniku, odnosno potporu u stopostotnom iznosu, mogu dobiti samo tvrtke u kojima najmanje 70% zaposlenika ima EU digitalne COVID potvrde, dok one s manje od 70% EU digitalnih COVID potvrda potpore dobivaju proporcionalno, odnosno u skladu s postotkom cijepljenih zaposlenika.

Navode i da su u srpnju i kolovozu uputili ministru rada dva službena dopisa s ovim zahtjevima na koje nisu dobili nikakav odgovor. “Iz najava ministra vidimo da naše prijedloge ne uzima u obzir. Za veliki broj poduzetnika ovakva odluka o dodjeli potpora je neprihvatljiva, te se postavlja pitanje zašto se od poduzetnika kojima je više od godinu dana zabranjen rad ili su im značajno smanjeni poslovni kapaciteti, te samim time ovise o potporama za očuvanje radnih mjesta kako bi opstali, traži znatno veći stupanj procijepljenosti od stupnja procijepljenosti odraslog stanovništva u RH. Pitamo se i zašto se trenira strogoća na privatnom sektoru dok je javni sektor u potpunosti nedodirljiv”, zaključuje se u priopćenju.

“Nadamo se da najava ministra o otvaranju novih radnih mjesta podrazumijeva kretanje u strukturne reforme koje će omogućiti poduzetnicima olakšavanje poslovanja kako bi mogli otvoriti više radnih mjesta, a ne otvaranje novih radnih mjesta u javnoj upravi. Reforme koje UGP već dulje vrijeme zagovara i koje smatramo nužnima su porezna reforma i smanjivanje poreza na rad i doprinosa, smanjivanje i ukidanje prireza, smanjivanje PDV-a i ukidanje posebnog poreza na potrošnju, reforma pravosuđa, digitalizacija i reforma javne lokalne uprave i smanjenje glomaznog javnog aparata, pojednostavljenje procedura i obveza poduzetnika prema državi, te u konačnici smanjenje rashodovne strane proračuna”, rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika.