Glasanjem o raspravljenim točkama, 10. saziv Hrvatskog sabora, konstituiran 22. srpnja 2020., u četvrtak će zaključiti svoj rad.

Novi, 11. saborski saziv birat će se koncem travnja ili u svibnju, kada točno, odlučit će predsjednik Republike.

“Teško je sad to sve kratko sumirati. Ja kao netko koji zastupa Domovinski pokret ne mogu biti zadovoljan s rezultatima. Vidimo da su u Hrvatskoj dalje veliki problemi. Što se tiče samog mandata, možda treba izdvojiti kao nešto što je najizvanrednije bilo su COVID mjere. Mi smo se morali redovito testirati da bismo uopće ušli u zgradu Hrvatskog sabora. To nije nitko očekivao. Zbog potresa smo mogli ostati u zgradi, ali znamo da će i Sabor seliti u nove prostorije. Ipak su se neke stvari neočekivano dogodile. Ja bih rekao da Vlada, koliko god se opravdavala da je rješavala dobro ono što je bilo na dnevnom redu, mislim da građani s pravom nisu zadovoljni. Dakle, vidimo u zadnje vrijeme jako puno zahtjeva za povećanje plaća itd. Koliko god Plenković inzistira da je standard dobar ili bolji, vidimo da se zapravo sve teže spaja kraj s krajem“, rekao je za Hrvatski radio Stjepo Bartulica.

“Beskrajne rasprave u Hrvatskom saboru gdje nisu birane riječi, poruke koje su upućivane javnom mnijenju koje se spustilo na nekakav ulični rječnik, nije bilo primjerno Hrvatskom saboru i to nije ono što su građani očekivali. Ono što ja mogu reći za ove protekle četiri godine, mislim da je Hrvatska vlada uspjela i mi kao zakonodavac s regulativom koje smo donosili u Saboru pratiti aktualno stanje. Nemojmo zaboraviti krize koje su pogodile i Hrvatsku i svijet, da smo uspjeli kompenzirati taj udar na hrvatske građane, da su oni osjetili to minimalno. Nemojmo zaboraviti da mi nismo otok, da ne možemo mi anulirati svjetske događanja”, istaknuo je Darko Klasić iz HSLS-a.

Mišel Jakšić iz SDP-a istaknuo je kako je ovaj saziv bio vrlo specifičan zbog svega onoga što se događalo u Hrvatskoj i na svijetu, počevši od Covid pandemije, potresa koju su zadesili Hrvatsku, pa do ratnog stanja i ruske agresije u Ukrajini i svega što se sada događa u pojasu Gaze.

“S aspekta vladanja već je puno toga rečeno o ovom sazivu. Ja bih rekao samo da smo imali Vladu za koju ne pamtimo da je imala toliko afera, toliko korupcijskih sumnji. Zapravo, ovo je prva Vlada u kojoj je ministar u mandatu uhićen, plus još neki koji su stavljeni pod sumnju optužnice, zbog toga su morali izaći iz Vlade. I to je jedno lice koje govori kako je ova Vlada vladala ove četiri godine. Za sam “finiš” dogodilo se nešto što, da mi je netko rekao prije pet godina da će se događati u mandatima Andreja Plenkovića, ja prvi bih mu rekao da je lud kao SDP-ovac, a to su “Lex AP”, cijela procedura koja je nastala oko imenovanja glavnog državnog odvjetnika, jednostavno ponašanje, komunikacija, busanje u junačka prsa je nešto što je puno primjerenije Vučiću i Orbanu nego Bruxellesu, na koji se naš premijer toliko voli pozivati”, rekao je Jakšić.

Josip Borić iz HDZ-a rekao je da, kad se ocjenjuje Hrvatski sabor i način njegovog rada, da treba sagledati dva segmenta.

“Jesmo li radili svoj posao, donosili zakone, odluke, strategije i s druge strane, razinu političke komunikacije. Svi se slažemo u tome da je ona bila nikad niža i da je došlo do toga da je u sabornicu unesen jedan govor ulične razine i da se više ne biraju riječi i da smo tu pustili zaista razinu komunikacije na najniži dio. Kad gledam što smo radili mi, kao vladajući, prve tri godine smo zaista pokušali parirati tome da ili to ignoriramo ili se previše ne obraćamo na to. Međutim, postoje pojedinci koji su na tome htjeli izgraditi svoju prepoznatljivost. Skup koji se dogodio one subote, kad govorimo o dijelu lijevih stranaka, pokazao je da u nedostatku političkih programa i nekakvih ciljeva, odnosno nekakvih politika koje se žele predstaviti građanima, da se može okupiti nekakva ljevica oko nekih simbola prošlosti i oko uzvika, i da će to vjerojatno obilježavati ovu kampanju”, rekao je Borić.

Mi vas pitamo – kakav je ovaj saziv Sabora bio u odnosu na prošle?

Glasajte u anketi!

 Učitavanje ...

Osim o raspuštanju, za što ruku treba dignuti 76 zastupnika, Sabor će glasati o izmjenama kaznenog zakonodavstva kojima se kao kaznena djela uvode femicid, rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje tzv. curenje informacija. Oporba se žestoko protivi ovom posljednjem, Vladu proziva da se prvo okomila na novinare, a između dva čitanja zakona, na zviždače. Više oporbenih klubova amandmanima je tražilo brisanje sporne odredbe, no Vladini predstavnici sve su ih odbili.

Oporba pozdravlja da se femicid uvede u kazneno zakonodavstvo, no smeta ju što će se o njemu glasovati istodobno kad i o kaznenom djelu curenja informacija iz istraga, odnosno neovlaštenog otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje”, kojeg naziva “lex. AP”.

Sabor će glasati i o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika kojima bi se tim dužnosnicima povećala osnovica za izračun plaće za dodatnih 11, 5 posto. Dobili bi i pravo na naknadu troškova prijevoza na posao, uskrsnicu i božićnicu, dar za dijete do 15 godina, regres za godišnji odmor te pravo na sistematski pregled.

Na glasanje čekaju i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima se uređuje pitanje ugovora o specijalističkom usavršavanju između specijalizanata i bolnica, kolokvijalno poznatih kao „robovlasnički ugovori“. Po novome, troškovi specijalističkog usavršavanja sveli bi se isključivo na stvarne financijske troškove. U slučaju raskida ugovora o radu prije isteka ugovorene obveze rada, specijalizant ili specijalist bit će obvezni zdravstvenoj ustanovi koja ih je poslala na specijalizaciju nadoknaditi samo troškove specijalizacije, bez dodatnih drugih troškova.

Posljednjeg radnog dana, Sabor treba potvrditi ugovor između Hrvatske i Italije o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva te 2025. proglasiti “Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva“. Očitovat će se i o oporbenom prijedlogu da osnuje istražno povjerenstvo radi utvrđivanja (potencijalnog) korumpiranja medija javnim novcem, kao i o prijedlogu da Darija Jurišića imenuje pravobraniteljem za osobe s invaliditetom, nakon što je jesenas, na njen zahtjev, te dužnosti razriješio Anku Slonjšak.