Od početka ove godine poginulo je 37 posto više ljudi nego u istom razdoblju lani. Tragediju na autocesti u kojoj su poginule dvije osobe izazvao je vozač koji je već ranije skrivio jedan koban udes, a imao je još desetak prijava za kršenje prometnih pravila. I nakon svega mogao je sjesti za volan. Javnost zanima mogu li strože kazne dovesti do bolje situacije u prometu, odnosno smanjiti broj najtežih nesreća na hrvatskim cestama?

Da su kazne prometnim prekršiteljima doista preniske upozorio je lani predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić gostujući u Točki na tjedan, N1 televizije. Ukazao je tada da se prekršiteljima u prometu izriču minimalne kazne ili čak one ispod zakonskog minimuma.

Samo tijekom proteklog vikenda poginulo je sedam osoba, a crni niz nastavljen je i ovaj tjedan. Predsjednika Vrhovnog suda RH za N1 je komentirao treba li postrožiti kazne prekršiteljima.

Kazne su već sad strože

“Kada je u pitanju kaznena politika, u odnosu na osobe koje krše prometna pravila, možemo iskazati da iz analize postupanja prekršajnih sudova proizlazi da se u zadnjih nekoliko godina, od moje inicijative potaknute presudama Europskog suda za ljudska prava, praksa kažnjavanja počinitelja prekršajnih djela iz prometa pooštrila”, kaže sada Dobronić.

Pojašnjava da su prvenstveno pooštrene novčane kazne, a uočljiv je i povećani broj sankcija oduzimanja automobila kojima su prekršajna djela izvršena.

“Što se tiče postupanja kaznenih sudova, ne možemo još zaključiti je li došlo do pooštravanja sudskih sankcija ili ne. Međutim, na moj inicijativu viši sudovi su proveli kontrole postupanja prvostupanjskih sudova, u dijelu koji se odnosi na sudske odluke, konkretno na njihova obrazloženja odluka o sudskim sankcijama”, navodi Dobronić.

‘Trebaju nam strože sankcije’

Ipak, predsjednik Vrhovnog suda smatra da je iluzorno očekivati da se tragične prometne nesreće prestanu događati samo zbog pooštrenog kažnjavanja.

“Realno je očekivati da se one smanje na što je mogući manji broj. U tome sudska praksa može imati veliki učinak. Međutim, niti sudska praksa niti izmjena zakona ne može trenutačno djelovati na promjenu ponašanja pravnih subjekata. Za to je potrebno vrijeme i dosljednost u primjeni propisa, a što je, čini se, započeto u nas. Zato smatramo da bi ovaj fenomen trebalo promatrati dugoročno, a ne samo u povodu tragičnih događaja, kao i poduprijeti nastojanje zakonodavca, primjenjivača propisa i naravno sudova, u izricanju strožih sankcija, bilo prekršajnih bilo kaznenih”, zaključuje predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić za N1.

ALEJA BOLOGNE Teška prometna u Zagrebu, ozlijeđeno pet osoba: Izgledalo je strašno