Gibanja, eksperimentalno zvučno događanje, održat će se od 20. do 25. svibnja u Zagrebu

Od 20. do 25. svibnja u Zagrebu se održava četvrto izdanje eksperimentalnog zvučnog događanja Gibanja i nastupit će 14 glazbenih kolektiva i glazbenika. Kao i do sada, izvođače je odabrala muzikologinja i kustosica udruge KONTEJNER Davorka Begović čiji rad mnogi poznaju i prate unazad dvadesetak godina kada je radila kao umjetnička voditeljica Muzičkog salona SC-a, unutar kojeg je pokrenula te umjetnički i produkcijski vodila međunarodni festival Izlog suvremenog zvuka. Proteklih 15 godina radi u području kulture i umjetnosti kao selektorica i producentica, prvenstveno glazbenih, ali i kazališnih, suvremenoplesnih, multimedijskih i filmskih projekata, a posljednjih godina radi kao samostalna muzikologinja i kustosica KONTEJNERA, u sklopu kojeg vodi međunarodni projekt Re-Imagine Europe, eksperimentalno zvučno događanje Gibanja te druge projekte vezane uz zvukovne prakse. Na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu radi kao vanjska predavačica kolegija „Zvuk kao likovni izraz“.

Ovogodišnja Gibanja započinju u ponedjeljak, 20. svibnja, strukturiranom improvizacijom najmlađeg sudionika festivala, devetogodišnjeg Rija Sinkauza na ksilofonu i bubnjevima, u duetu s ocem Nenadom Sinkauzom na gitari i elektronici koji će predstaviti djelo „Sva ta blata“. Braća Nenad i Alen Sinkauz su poznati na hrvatskoj glazbenoj alternativnoj sceni jer često skladaju i izvode glazbu za glazbeno scenska djela i multidisciplinarne projekte. Pitali smo kustosicu Gibanja Davorku Begović što ju je privuklo projektu oca i sina Sinkauza. „Rio Sinkauz sa sedam je godina nastupio kao gost prvom eksperimentalnom tinejdžerskom bendu Sešija koji je bio rezultat višemjesečnog edukativnog programa udruge KONTEJNER koji smo vodili Nenad Sinkauz, Nenad Kovačić, Pavle Jovanović i ja.“

Prvi festivalski dan nastavlja se prostorno-zvučnim istraživanjem „The Third Guy“ belgijskog istraživač azvuka Stijna Demeulenaerea, koji koristi terenske snimke, objekte i živu elektroniku i sa slovenskim gitaristom Primožom Sukičem i belgijskim udaraljkašem Rubenom Oriom istražuje zvučni identitet KONTEJNERA i njegova okruženja. KONTEJNER od prošle godine ima stalan izložbeno-izvedbeni prostor u Odranskoj 1/1, u kojem će odvijati veći dio programa. Do danas su kurirali i organizirali više od 120 grupnih i samostalnih izložbi, performansa, predavanja, radionica i prezentacija međunarodnih i hrvatskih umjetnika, teoretičara, filozofa, znanstvenika, hakera i inovatora, a neki projekti KONTEJNERA su predstavljeni u Europi, SAD-u, Kanadi, Japanu i Kini.

Prvi dan Gibanja zatvorit će izvedbom djela „Tišina“ dvije švicarske saksofonistice eventuell. koje svojim elektroakustičkim kompozicijama i audiovizualnim radovima predstavljaju istraživanje tišine. Pitali smo kustosicu Gibanja po kojim je kriterijima birala ovogodišnje izvođače. „Programom Gibanja nastojimo domaćoj publici ponuditi i predstaviti suvremene glazbene tendencije i suvremene zvukovne umjetničke prakse, s naglaskom na one eksperimentalne. Također, Gibanjima nastojimo potaknuti različite načine slušanja i ponuditi drugačija auditivna iskustva pa su to ideje i misli koje imam u glavi i uhu i koje propitkujem prilikom osmišljavanja programa. Važni kriteriji su mi umjetnička iskrenost, uvjerljivost i dosljednost kao i sama umjetnička vrijednost zvukovnih izričaja i istraživanja koje predstavljamo. I na kraju, ali ne manje važno, specifičnost ovogodišnjeg programa jest to da je većina inozemnih glazbenica i glazbenika koji nastupaju manje poznata u lokalnom kontekstu te da će prvi put svoje stvaralaštvo predstaviti zagrebačkoj publici. Mislim da je jedna od važnih zadaća ovakvog tipa malog festivala eksperimentalne glazbe upravo otkrivati neka nova imena i neka nova gibanja na sceni pa sam ove godine stavila naglasak upravo na taj aspekt i zaobišla neka veća imena koja se ponavljaju na programima ostalih europskih festivala.“

Drugi dan Gibanja svibnja rezerviran je za „višekanalni dan“ koji donosi dvije recentne narudžbe pariškog INA GRM-a: djelo za bubnjeve i višekanalnu snimku bubnjeva švicarskog umjetnika Alexandrea Babela „Pomak između“ te ambijentalno djelo „Utabani putevi“ za violončelo i višekanalnu vrpcu australske umjetnice Judith Hamann koja živi i radi u Berlinu. Višekanalnu elektroničku kompoziciju izvest će i predstavnica austrijske eksperimentalne scene Ursula Winterauer aka Gischt, nakon čega slijedi DJ set probranih skladbi inženjera elektrotehnike, glazbenika i multimedijalnog umjetnika Miodraga Gladovića.

Treći dan donosi glazbu drugačijih instrumenata: koncert Jasne Veličković „Mjenjač“ koji će održati na veliconu, instrumentu koji je osmislila i izgradila. „Jasna Veličković je skladateljica i glazbenica porijeklom iz Srbije koja već dva desetljeća živi i radi u Nizozemskoj. Studirala je kod Louisa Andriessena, Giliusa van Bergeijka i Clarencea Barlowa. Velicon je elektromagnetski instrument, točnije specifičan elektronički sustav koji se sastoji od promjenjive konfiguracije magneta i metalnih predmeta koje animira zavojnicama. Ona se od 2008. bavi istraživanjem glazbenih mogućnosti elektromagnetskog polja koristeći indukciju i interferenciju kao izvore zvuka i kompozicijski materijal. Svakako nešto što nemamo prilike svakodnevno čuti i doživjeti“, rekla je. Iste večeri održat će se i koncert trija Blasco / Voutchkova i Annette. Radi se o jedinstvenom spoju instrumenata u kojem Biliana Voutchkova koristi glas i violinu, specifična načina izvođenja, a Marche Blasco svira na Annette, 3D pisaču koji je izgradila.

Večer zatvara mlada njemačka eksperimentalna glazbenica Abigail Toll ambijentalnim nastupom „Idol“.

Uz spomenutog Nenada Sinkauza i njegova sina Rija te Gladovića, Hrvatsku ove godine predstavlja i The Anti-Teleological Rock Combo koji nastupa četvrti dan festivala. Riječ je o kvartetu koji čine Leo Beslać na flauti i bas gitari, Luka Čapeta i Pavle Jovanović na gitarama te Šimun Matišić na bubnjevima. S obzirom na to da u Hrvatskoj i nema puno glazbenika koji eksperimentiraju s glazbom, pitali smo Davorku Begović kakva je situacija sa skladateljima suvremene glazbe. „U ovom konkretnom kontekstu, ako se držimo eksperimentalnijih glazbenih praksi, mi imamo malu, ali vrlo zanimljivu scenu. I imamo puno toga za reći. Imamo nekolicinu nevjerojatno talentiranih i zanimljivih autora i autorica, inženjera, istraživača, umjetnika i umjetnica zvuka. Posebno ako uzmemo u obzir to koliko smo mala sredina i u koliko konzervativnom društvu živimo. Ne samo generalno konzervativnom, nego i umjetnički konzervativnom. Ovdje dakako mislim na mainstream većinu i političke strukture. Zbog takvog nam konteksta nedostaje ozbiljnije financijske podrške, ali još važnije, nedostaje otvorenosti glazbenog obrazovnog sistema i podrške za drugačije učenje glazbe. I upravo zbog toga nastupaju otac i sin Sinkauz.“

Prije nastupa hrvatskog sastava The Anti-Teleological Rock Combo u klubu Močvara, bit će održana i projekcija dokumentarnog filma, odnosno filmski portret francuske pionirke zvuka, elektroničarke Éliane Radigue. „Važnost djelovanja Éliane Radigue je višestruka, a utjecaj njezina stvaralaštva je podjednako bitan u kontekstu povijesti i razvoja elektroničke i drone glazbe druge polovice 20. stoljeća kao i kontekstu današnjeg eksperimentalnog stvaralaštva. Kao pionirka drone glazbe utjecala je na niz glazbenika i skladatelja koji će se koristiti drone elementima i postupcima. Međutim, zašto je Radigue dodatno važna i čemu nas njezin skladateljski rad i pristup zvuku može i treba učiti i danas jest način na koji slušamo: ne samo jedan, nego različite tehnike i načini na koje možemo slušati te njihov utjecaj na auditivnu percepciju“, rekla je. Iste večeri održat će se i audiovizualni performans „Pomaknuto snovima – Ponovno sanjano“ švicarsko-francuskog tandema Kassela Jaegera i Eléonore Huisse.

Gibanja završavaju 25. svibnja zvučnom instalacijom „Točka prelijevanja“ engleske umjetnice Kathy Hinde koja istražuje zvučne složenosti i kombinacije staklenih posuda s promjenjivim razinama vode. Proteklih godina pokazalo se da postoji interes zagrebačke publike za suvremenu glazbu i zvukovne eksperimente različitih vrsta pa se i ove godine organizatori nadaju dobroj posjećenosti Gibanja. Kustosicu i selektoricu programa Gibanja posebno veseli, osim interesa publike za ovakav umjetnički sadržaj, razumijevanje publike kao i njezina otvorenost za daljnje učenje i razmjenu razmišljanja i iskustava. „Taj odnos s publikom i neformalni razgovori između, prije i poslije koncerata izuzetno su zanimljivi, poučni i inspirativni, a meni i jako važni“, rekla je i dodala da postoji i sve veći interes međunarodne zajednice koji iz godine u godinu postepeno nadograđuju, kao što je to bio slučaj i s Izlogom suvremenog zvuka.