Prije 123 godine car i kralj Franjo Josip I., u pratnji supruge Elizabete Austrijske – Sissi, otvorio je zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ove godine u ožujku u HNK postavljen je balet “Elizabeta Austrijska-Sissi”. Zbog toga je Romano Bolković, novinar ali i komtur Komturaja, odnosno zapovjedništva Reda sv. Jurja kuće Habsburg-Lothringen, odlučio dovesti nekoga od Habsburgovaca na taj balet pa će se 11. svibnja dogoditi sljedeća situacija: u kazalištu koje je otvorio jedan od Habsburgovaca, predstavu posvećenu jednoj od Habsburgovaca gledat će jedan od Habsburgovaca – Njegova Carska i Kraljevstva Visost Georg von Habsburg Lothringen.

U njegovoj pratnji bit će visoki predstavnici Reda sv. Jurja kuće Habsburg. Izvori ovog viteškog reda protežu se do 1308. godine, kada je car Heinrich VII. iz kuće Luksemburg utemeljio Red Starog Plemstva, ili kasnije Red Četiri Rimska Cara koji se može smatrati pretečom današnjeg Reda sv. Jurja. Načela Reda svetoga Jurja kojih se svaki vitez mora pridržavati nisu brojna, ali su striktna: Red svetoga Jurja je kršćanski, a članovi mogu biti pripadnici svih kršćanskih konfesija; Red je europski, podržava suradnju povijesno povezanih zemalja srednje i jugoistočne Europe i zalaže se za jednu ujedinjenu, pravičnu i samosvjesnu Europu; Red je elitaran, a elita mora biti i politička i obvezna je čuvati europsku kulturnu i povijesnu tradiciju; Red je konzervativno-liberalan, poštuje kršćansko prirodno uređenje, kršćanski moral i prava; konačno, Red je karitativan, bori se protiv nepravde i pomaže ljudima u nevolji. U Hrvatskoj su dva Komturaja: Komturaj Hrvatska koji je proglašen na konventu u Grazu i broji 24 viteza i Komturaj Osijek koji broji desetak vitezova. Komtur Komturaja Hrvatska je vitez Romano Bolković, a Komturaja Osijek grof Mario Festetics de Tolna. Prokurator Reda, baron Vinzenz Stimpfl-Abele, doći će u HNK 11. svibnja, kao i Mate Granić, izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, bivši predsjednik Ivo Josipović, veleposlanica Države Izrael Zina Kalay Kleitman, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, biskup Josip Mrzljak…

„Naročita je okolnost činjenica da je ove godine stogodišnjica 1918., stoljeće pada KundK Monarhije. U tom smislu ovaj posjet Georga von Habsburga Hrvatskoj nosi i ogromnu simboliku: umjesto suhoparnih simpozija, na najbolji mogući način živo se ukazuje na veze Hrvatske i Habsburga koje su trajale stoljećima i koje su Hrvatskoj, recimo u kulturi, ostavile u nasljeđe cijelu institucionalnu matricu, ne samo narodno kazalište. U petak, 11. svibnja, Georg von Habsburg će u prigodi nakon 123 godine otkada je njegov predak otvorio HNK, ponovno u ime Habsburga kazati nekoliko riječi zagrebačkoj i hrvatskoj javnosti, u vremenu kad srednja Europa, uglavnom zemlje bivše crno-žute dunavske Monarhije, traže nove forme kulturne, privredne i političke suradnje. Zato ovaj događaj ima i realnu, političku vrijednost, a ne samo simboličku i kulturnu“, rekao je Bolković.

Novu reprezentativnu zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (tada Narodno zemaljsko kazalište) svečano je otvorio Franjo Josip I. 14. listopada 1895. Zgradu su, u neobaroknom stilu, projektirali poznati bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, najpoznatiji projektanti kazališnih zgrada tog doba koji su diljem Europe izgradili 48 kazališta. Na prijedlog intendanta Stjepana Miletića svečani zastor za novo kazalište izradio je Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod. Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foajea na prvom katu autor slika je Ivan Tišov. Nova kazališna zgrada sagrađena je za samo 16 mjeseci jer je na zapovijed bana Károlyja Khuen-Héderváryja morala biti otvorena do najavljenog dolaska cara.

Franjo Josip u Zagrebu je stigao vlakom iz Beča, a na Glavnom kolodvoru dočekao ga je ban Khuen-Héderváry. Kad je kralj silazio s vlaka na Glavnom kolodvoru, ban je navodno naredio da se ispod carevih nogu prosipa vreća šljunka dovezenog iz Mađarske i onda mu je rekao: “Sada hodate po mađarskoj zemlji”.

Prilikom otvaranja nove zgrade HNK priređena je pompa kakvu Zagreb dotad još nije vidio. Točno u 14 sati Franjo Josip je na balkonu, pred brojnim građanima, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem, što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj zgradi održana je u 19 sati – ‘’Slava umjetnosti’’, alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta te osma slika Zajčeve opere ‘’Nikola Šubić Zrinjski’’.