O prijedlogu zakona o plinovodu Južna interkonekcija raspravlja se u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva entiteta koji čine današnju Bosnu i Hercegovinu.

Projekt godinama čeka na realizaciju, a blokira ga hrvatska strana. Sada pritišću iz SAD-a, što se ne sviđa Rusima.

Posao koji žele i Hrvati i Bošnjaci

Iako se radi o potrošaču od svega 300 milijuna kubičnih metara plina godišnje, u BiH se već skoro deset godina ne uspijeva realizirati projekt plinovoda Južna interkonekcija, kojim bi se BiH spojila s LNG terminalom na Krku. To nije zbog pitanja ključnih za funkcioniranje plinovoda, već zbog natezanja oko toga u čijim će rukama biti poluga kojom bi se osigurala alternativa ruskom plinu, koji trenutačno Turskim tokom preko Srbije jedini stiže do potrošača u BiH, piše Deutsche Welle (DW).

Taj posao, naime, žele Hrvati, čije interese zastupa HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem, preko novoosnovane tvrtke u Mostaru.

Ali, žele ga i bošnjački političari, koji jedino moguće rješenje za taj posao stoljeća vide u sarajevskom BH Gasu.

Amerikanci organizirali sastanak na koji nisu pozvali predstavnike HDZ-a BiH

“Nikakve interesne grupe ne dolaze u obzir, to su javna poduzeća koja se time trebaju baviti. Naći ćemo način da hrvatski narod zaštiti svoj interes, da imamo tvrtku u Mostaru koja će se baviti ovim projektom, a da budu uključeni i svi drugi koji su zainteresirani za ovaj projekt“, rekao je Čović medijima u Mostaru nakon što je američko veleposlanstvo organiziralo sastanak bez poziva HDZ-u BiH da sudjeluje u dogovoru oko hitnog usvajanja ovog zakona.

HDZ BiH, po svemu sudeći, neće odustati od namjere da se u zakonu definira upravljanje Južnom interkonekcijom od strane novoosnovane tvrtke u Mostaru, što je izazvalo osudu Amerikanaca, posebno odlazećeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja.

Američka administracija je i ranije upozoravala da bi inzistiranje Čovića na sjedištu tvrtke u Mostaru, a ne putem postojećeg BH Gasa u Sarajevu, moglo dovesti do posljedica po političko djelovanje prvog čovjeka HDZ-a BiH u smislu sankcija, ali se to nije dogodilo.

Umjesto toga, Murphy je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog tajnika za Zapadni Balkan Alexanderom Kasanofom održao sastanak s predstavnicima stranaka vlasti i oporbe u federalnom parlamentu, na koji nisu bili pozvani Hrvati. Još traju pregovori oko potencijalnog izbacivanja Hrvata u postupku glasanja o Prijedlogu zakona o Južnoj interkonekciji, koji će se već u srijedu naći na dnevnom redu. Na način da i vlast i opozicija podrže zakon.

“Dobar i produktivan sastanak o važnosti Južne interkonekcije za energetsku neovisnost BiH i potrebi da se BiH brzo kreće tim putem i da se nadiđu pojedinačni interesi. A sve u cilju da BiH ostvari energetsku neovisnost”, rekao je Kasanof.

Murphy želi završiti posao prije odlaska iz BiH

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković potvrdio je medijima da će se zakon u srijedu, 11. prosinca, naći na dnevnom redu i da se radi na osiguranju široke podrške vlasti i oporbe za njegovo konačno izglasavanje.

“Dobili smo vrlo jasne upute i projekcije o značaju Južne interkonekcije za BiH“, rekao je Mioković nakon sastanka s američkim predstavnicima, što je mnogima jasan znak da američki veleposlanik želi završiti ovaj posao do odlaska iz BiH, s obzirom na to da se radi o velikim količinama američkog plina koji bi se u ovom slučaju dopremao preko LNG terminala na Krku.

U HDZ-u BiH optužuju Amerikance za ‘nedemokratičnost’

U HDZ-u BiH nisu dobili nove upute od Amerikanaca, jer su one stare o hitnosti usvajanja zakona i definiranju sjedišta u Sarajevu i dalje na snazi. U ovoj stranci su u nekoliko navrata isticali kako neće pristati na pritiske i da projekt Južna interkonekcija mora biti stvar unutarnjeg dogovora.

“Na demokratskim izborima glasači prenesu svoju nadležnost upravljanja državom na one koje su izabrali. Ako netko tko nije izabran donosi odluke u ime državnih institucija, onda to nije demokracija. Onda je to nešto drugo. A mi vjerojatno radimo za dobrobit svemiraca“, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), komentirajući sastanke u organizaciji američkih predstavnika u BiH.

U Zagrebu podsjećaju da plinovod ide preko područja BiH s većinskim hrvatskim stanovništvom

Tko radi za čiju dobrobit i tko koga podržava? Na ta pitanja odgovor u ovom trenutku jedini ima premijer Hrvatske.

Čak i pod pretpostavkom da zakon o Južnoj interkonekciji u kojem se za operativnu tvrtku postavlja BH Gas, pitanje je kakva će biti reakcija Hrvatske u tom slučaju. Rukovodstvo Hrvatske je samo ove godine u više navrata isticalo da se interesi Hrvata u BiH ne mogu zaobilaziti, ako ništa, onda zbog činjenice da se “ruta plinovoda planira kroz teritorij s većinskim hrvatskim stanovništvom“.

Plenković kaže da se projekt može realizirati samo ako Hrvatska provede investiciju

Iz odgovora na pitanje da postavi Hrvatsku u poziciju odlučivanja unutar BiH kada je riječ o Južnoj interkonekciji, premijer Hrvatske Andrej Plenković bio je prilično jasan.

“Prvo, Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i dalje prema Grudama. To je investicija od 70 i nešto kilometara“, rekao je Plenković, podsjećajući da je hrvatska Vlada opredijeljena da uloži 570 milijuna eura u svoju infrastrukturu.

Također, podsjeća da je Vlada još u prethodnom mandatu donijela odluku o proširenju terminala ukapljenog prirodnog plina na Krku s 3,1 na 6,1 milijardu kubika plina godišnje.

“Želimo pomoći svima u okruženju, pa i BiH. Naš je strateški interes da se taj plinovod realizira. Pozicija koju mi imamo je da struktura tvrtke, koja će biti na strani BiH, bude takva da u njoj budu zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod i vjerujem da će se naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima“, rekao je Plenković.

BiH bez skladišta plina

BiH nema skladište plina, a inicijativa za njegovu izgradnju bila je pokrenuta prije 20 godina u vidu podzemnog skladišta u Tuzli.

Međutim, projekt nikada nije realiziran, jer se isplativost izgradnje ostvaruje tek nakon što potrošnja plina prijeđe 500 milijuna kubičnih metara na godišnjem nivou.

Republika Srpska za plinsko povezivanje sa Srbijom i Rusijom

Pod pretpostavkom da se zaobiđu interesi Hrvata u ovom slučaju, projekt bi i dalje mogli blokirati iz Republike Srpske, gdje još od 2008. godine traže način za realizaciju projekta plinofikacije Istočna interkonekcija, koja bi povezivala granicu BiH i Srbije s Novim Gradom na sjeverozapadnom dijelu BiH.

Za tadašnji projekt Sava, koncesiju je dobila tvrtka Slavija Internacional iz Laktaša, a radovi su trebali početi iste godine.

Projektom nije bilo definirano hoće li plinovod biti dio Južnog toka ili će služiti samo kao krak već postojećeg plinovoda Turski tok na ulazu u BiH u Zvorniku. Međutim, koncesija je poništena, a projekt je opet zaživio prije nekoliko godina, baš pred početak priče o Južnoj interkonekciji.

‘Ako može južna, može i istočna interkonekcija’

S obzirom da bi neke od odluka za početak realizacije plinovoda Južna interkonekcija morale proći Vijeće ministara BiH, budući da se radi o međudržavnom projektu s Hrvatskom, u svemu šansu vidi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Poručuje, ako može južna, može i istočna.

“Već 12 godina čekamo neku dozvolu, maltretiraju nas. Mogli smo davno završiti plinovod. Odjednom sada nije važan nivo BiH da se prijeđe granična linija BiH i Hrvatske, nego se to ignorira. A kada se treba praviti plinovod između Srbije i RS, onda se stave svi na raspolaganje da to spriječe#, kaže Dodik, napominjući da u svemu mora postojati nadležnosti državnih institucija.

“Mi ćemo inzistirati na tome da se i jedno i drugo završi“, kaže Dodik.

Zabrinutost u Sarajevu

Za postojeću tvrtku BH Gas, Istočna interkonekcija bila je i tada sporan projekt jer se radilo o plinovodu koji prolazi trasom na kojoj nema industrije, a odvlačenjem kraka od Zvornika, bila bi ugrožena opskrba dijelova BiH kojima je plin neophodan.

Također, tvrtka BH Gas ne bi bila više u sustavu opskrbe dosadašnjim plinovodom, jer krak od Zenice prema Sarajevu nije reverzibilan.

Diplomatski rat

Jedina prekogranična veza BiH je produžetak plinovoda Turski tok, kojim upravlja Gazprom, a koji dovodi ruski plin preko Turske. Upravo to zapalilo je vatru i na geopolitičkom planu unutar BiH, preko američkog i ruskog veleposlanstva, o čemu je nacional.hr u više navrata pisao.

DIPLOMATSKI RAT SAD odgovorio Rusiji zbog opskrbe BiH plinom, kažu da Moskva otvoreno prijeti Sarajevu

Rusi su oštro reagirali na sastanak koji su inicirali Amerikanci s predstavnicima federalnih vlasti, rekavši da se radi o klasičnom neokolonijalizmu.

“Zapamtite ovaj dan kada su skinute sve maske ‘demokratske’ pristojnosti, kada je demonstrativno pogažen suverenitet Bosne i Hercegovine grubom čizmom „dokazanog prijatelja“, naveli su iz veleposlanstva Rusije u BiH, naglasivši da su Amerikanci “podmetnuli bombu pod integritet BiH”.

Iz američkog veleposlanstva su, pak,  u objavi na društvenom mreži X napisali da ove prijetnje konkretno pokazuju ruski maligni utjecaj u BiH i koliko se Rusija plaši da će izgubiti monopol na opskrbu BiH plinom, kao i mogućnost da vrši politički i ekonomski pritisak na BiH.

“Pitanje pred Vladom i Parlamentom Federacije BiH jest jesu li spremni djelovati kako bi zaštitili BiH od ruskog malignog utjecaja usvajanjem Zakona o južnoj interkonekciji i time omogućili provedbu projekta kojeg tri godine blokira pojedinac (Dragan Čović, op.a), a koji bi stanovnicima Federacije BiH, posebno onima u Hercegovini, osigurao ekonomsku prednost. Odluka je na njima, a povijest će oštro suditi onima koji interese Rusije stave iznad interesa građana BiH“ naveli su iz američkog veleposlanstva, čiji je prvi čovjek Murphy Čovića i ranije optuživao da svojim inzistiranjem na novoj tvrtki i blokadama podržava interese Rusije.

Vrijednost plinovoda 100 milijuna eura

Inače, projekt Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, s krakom za Mostar, prepoznat je kao projekt od najveće važnosti za Federaciju Bosne i Hercegovine.

Njegova vrijednost je oko 100 milijuna eura, a planirana dužina trase je 180 kilometara, piše DW.

GEOPOLITIČKA IGRA Rusi bijesni zbog američke podrške plinskom spoju BiH na Hrvatsku