“Preventiva je jedino što možemo učiniti kako bi se zaštitili od potresne trešnje. Da su se potresi jačine 7.8 i 7.5 po Richteru dogodili u Japanu, zgrade bi se ljuljale, ali vrlo malo bi se njih slomilo ili srušilo. U područjima za koja znamo da su prirodno predodređena na seizmičnost, a što područja danas pogođena potresom jesu, protupotresna gradnja jedini je način zaštite”, kazao je za nacional.hr Bruno Tomljenović, redoviti profesor na Rudarsko geološko naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

“Zahvaćeno područje nalazi se na granici triju tektonskih ploča i na njemu su aktivni rasjedi, rasjed na kojem se dogodio ovaj potres zove se Istočno-anatolijski rasjed. Drugim riječima, tamo gdje znanstvenici znaju da postoje prirodne geološke opasnosti, kao što su potresi, njihova je zadaća da što je moguće preciznije definiraju potresne izvore, odnosno rasjede. Dakle, koliko su oni dugački po pružanju i koliko sežu duboko u podzemlje. S obzirom na te podatke moguće je odrediti seizmogeni potencijal rasjeda, odnosno maksimalno očekivanu magnitudu potresa na tom rasjedu. Primjerice, za područje Zagreba imamo procjenu da je to magnituda 6.5 po Richteru, za rasjed koji se nalazi sa sjeverne strane Medvednice”, istaknuo je geolog Tomljenović.

Zašto je u Turskoj došlo do ovoliko žrtava? “Ti potresi su vrlo jaki i moguće je da se u građenju zgrada na tom području nije vodilo računa da se mogu očekivati ovoliko značajno jaki potresi”, pojašnjava Tomljenović. “Vjerojatno su najviše stradale građevine koje su građene prije nego što su počeli implementirati protupotresnu gradnju. Jedino što možemo je da što je moguće preciznije procijenimo seizmogeni potencijal seizmičkih izvora, odnosno rasjeda i da budemo toga svjesni. Sukladno tome potrebo je planirati i provoditi adekvatne mjere i standarde protupotresne gradnje. Ako želimo živjeti i mirno spavati u seizmički aktivnim područjima, onda moramo graditi građevine koje mogu izdržati tu odgovarajuću razinu trešnje. I ne samo mi, nego i generacije koje dolaze iza nas”, upozorio je Tomljenović.

Imamo li se i mi u Hrvatskoj razloga bojati posljedica razornih potresa u Turskoj i Siriji i imaju li oni veze s našim rasjedima? “Ne direktno. Naime, tamo se čak i oslobodio dio naprezanja. Da se ta energija nije oslobodila tamo, prenosila bi se dalje prema sjeveru i zapadu. Ta je energija sada oslobođena te će opet trebati neko izvjesno vrijeme dok se ne nakupi ponovo, do te razine da je stijene više ne mogu podnijeti i pod njom se slome. Dakle, nema nikakvog razloga za strah da će se neki od naših seizmogenih izvora sada pobuditi jer se pobudio seizmogeni izvor na granici Turske i Sirije”, zaključio je profesor Tomljenović.