Stručnjaci su danas pojasnili uzroke i posljedice potresa, rekavši da je potres koji je pogodio Petrinju od 6, 2 prema Rihteru, aktivirao sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline.

Radi se, kažu, o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanju Dinarida. Dva su glavna rasjeda: Petrinjski i Pokupski, a oba se sustava sastoje od više rasjeda.

U izvješću Hrvatskog geološkog instituta stoji kako su takvi rasjedi školski primjeri deformacija koje nastaju u stijeni zbog velikog naprezanja.

“Medvednica se nagurava prema Zagorju”

Zbog velike količine oslobođene energije, pri kretanju rasjednih krila, rupture u stijenama odrazile su se i na površini terena pa na epicentralnom području duž rasjednih linija nalazimo površinske deformacije poput pukotina u zemlji.

Dio deformacija nastalih nakon potresa rezultat je urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća, a nisu adekvatno zatrpani.

“U Zagrebu je aktiviran reversni navlačni rasjed. Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju. Popuštanje trenja na tom rasjedu preko kojeg se Medvednica nagurala prema Zagorju, dovelo je do potresa”, rekao je za Dnevnik.hr geolog Tvrtko Korbar.

Pojasnio je kako je u Banovini došlo do aktiviranja rasjeda s horizontalnim kretanjem krila.

Tamo gdje se rasjedna krila razmiču i na dubini od 10, 11 kilometara, došlo je do popuštanja, na sjecištu dva približno okomita rasjeda koji su poznati sustav u geologiji i tektonici, rekao je Korbar.

“Prema informacijama koje imamo od kolega geodeta, dva prelaska prije i poslije potresa, tlo u Petrinji i okolici je potonulo 12 cm, a brdski dio, između Petrinje i Gline, izdigao se sedam centimetara”, objasnio je Korbar i dodao da manji potresi ne bi trebali uzrokovati dodatna dizanja i spuštanja terena. Centimetarski pomaci mogući su u slučaju malo jačih potresa.

U svom izvještaju spomenuo je i rudnike, pa je objasnio kakva je njihova veza s potresima. Oni, kaže, nisu uzrok katastrofe.

“Razlog su kretanje ogromnih, blokova, to su bilijarde tona stijena u podzemlju. A rudnici i urušavanje bivših rudnika su samo sekundarna lokalna pojava koja je prouzrokovana tim kretanjima krila i razmicanjem blokova na površini terena”, pojasnio je Korbar.

Jedina prevencija katastrofa je u kvalitetnoj gradnji, tumači Korbar.

Potresi će se moći predvidjeti u budućnosti

“Predviđanje potresa je moguće u budućnosti. Ako se bude ulagalo u znanost, mogli bismo novim znanstvenim metodama dolaziti do spoznaja koje bi nas na to mogle dovesti. I minuta upozorenja bi značila puno”, kazao je Korbar.

Smatra da je na neki način, sreća u nesreći bila što je Petrinju dan prije razornog, pogodio manji potres, od 5,0 po Richteru.

“Točno. Čudi me da to nitko još nije spomenuo, Možda i je, ali nije došlo do mene. Da nije bilo onog prvog šoka, 28. prosinca, od 5 ili 5,2 stupnjeva, kako prema kojim izvorima, ljudi bi ostali u kućama. S prvim potresom su se loše kuće već rasklimale. Ljudi su se iz njih iselili i smjestili se kod obitelji, prijatelja. Da je ovaj drugi potres, ovaj razorni, bio prvi, smatram da bi bila puno veća katastrofa, i stotine, možda i tisuće ljudskih žrtava. Sreća u nesreći”, zaključio je Korbar za Dnevnik.hr.