Vlasnik Mesne industrije Gavrilović, Đuro Antun Gavrilović, je u priopćenju nakon potvrđivanja optužnice za ratno profiterstvo odbacio sve optužbe koje mu se stavljaju na teret i ustvrdio da je slučaj protiv njega pokrenut kao pritisak na arbitražni postupak u kojem od Hrvatske potražuje naknadu štete.

“Od trenutka pokretanja arbitraže u Washingtonu, pritisci na našu obitelj i tvrtku eskaliraju. Zato nas, nažalost, ne čudi ovakav scenarij koji promatramo kao još jedan pritisak na arbitražni postupak.

Imamo potrebu istaknuti kako je kupnja ostvarena javljanjem na javni natječaj za prodaju Gavrilovića, koji je u političkom procesu bio konfisciran mom ocu, nije reprivatizacija ni privatizacija, niti povrat imovine, a još manje ratno profiterstvo. Koliko god je nekima teško prihvatiti da je Gavrilović kupio ‘Gavrilović’, radi se o neospornoj činjenici koju ćemo dokazati i na Sudu”, stoji u priopćenju.

Dodaju i da Gavrilović, s cijelom obitelji, optužnicu ocjenjuje zastrašujućom, ističući da je “sadržajno i vremenski konstruirana u svrhu pritiska na vođenje međunarodnog arbitražnog postupka u kojemu Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske”.

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu je potvrdilo optužnicu protiv Gavrilovića za ratno profiterstvo, unatoč tvrdnjama njegove obrane da je u ovom slučaju nastupila zastara.

Vijeće sutkinje Jasne Smiljanić odbacilo je tvrdnje obrane koja se pozivala na odluku Ustavnog suda iz slučaja Hypo u kojem je najviše pravosudno tijelo, odlučujući o prvoj pravomoćnoj presudi protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, zaključilo da je zastara zapreka za nastavak postupka.

Optužnicu protiv Gavrilovića Uskok je podnio u srpnju, tereteći ga da je u jeku rata kupio više tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske čije mu je korištenje omogućio tadašnji ministar financija Jozo Martinović.

Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, Uskok sumnjiči za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, no, kako se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

U optužnici stoji da je Gavrilović za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane, s ciljem da sebi pribavi značajnu nepripadnu materijalnu korist. To je navodno učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.