Đuro Gavrilović je na početku suđenja za ratno profiterstvo odbacio optužbe da je u jeku rata, uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio pet tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović.

Nakon čitanja optužnice, Gavrilović je pred Sudskim vijećem zagrebačkog Županijskog suda rekao da nije kriv za zlouporabu položaja i ovlasti za koju ga Uskok tereti po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije s obzirom da se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992.

Zamjenica ravnateljice Uskoka Petra Parlov rekla je u uvodnom govoru da će dokazati kako je Gavrilović korištenjem nedopuštenog utjecaja na ministra, novcem za obranu kupio tvrtke Gavrilović u stečaju, koristeći ratne okolnosti i otežano funkcioniranje državnih tijela čime je stekao značajnu nepripadnu korist.

Obrana je pak ustvrdila kako će dokazati da Gavrilović ni na koji način nije ušao u kriminalnu zonu i da se za kazneno djelo za koje ga terete ne može suditi po Zakonu o nezastarijevanju. Odvjetnik Rajko Čogurić tvrdi da u optužnici nedostaje opis poticateljske radnje i da nije koristio otežani rad funkcioniranja državnih tijela tijekom rata jer su ona, dodao je, funkcionirala iznadprosječno učinkovito, zbog čega je Hrvatska  dobila rat, u čemu je, istaknuo je, Gavrilović dao bitan doprinos. Gavrilović nije dobio nepripadnu korist nego je spasio gospodarski subjekt od propasti, zaključio je njegov branitelj.

Optužnica protiv Gavrilovića potvrđena je u listopadu 2016. unatoč tvrdnjama njegove obrane da je u tom slučaju nastupila zastara.

U optužnici stoji da je Gavrilović, koji je austrijski državljanin, za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane s ciljem da sebi pribavi znatnu  nepripadnu materijalnu korist, što je navodno učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

Obitelj Gavrilović optužnicu za ratno profiterstvo je ocijenila zastrašujućom, ističući da je sadržajno i vremenski konstruirana u svrhu pritiska na vođenje međunarodnog arbitražnog postupka u kojemu Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske.

Na suđenju će biti ispitano 15 svjedoka tužiteljstva, među kojima su Ivica Papeš i Slavko Degoricija i četiri svjedoka obrane. Prema optužnici, Gavrilović je utjecao na pokojnog Jozu Martinovića da naloži Papešu da mu (Gavriloviću) sa svojega računa isplati novac, koji je bio namijenjen obrani Hrvatske.

Gavrilović je najavio da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka koji je počeo čitanjem dokumentacije.

Sudskim vijećem zagrebačkog Županijskog suda predsjeda sutkinja Renata Miličević.