Istarska vinarija Capo u Fernetićima nedaleko od Brtonigle proizvodi jedinstveno vino iz sorti grožđa koje proizvodi u vlastitim vinogradima, posebno se cijeni njihovo vino Dolce od muškata koji suše u drvenim kašetama, ali i selekcija ulja iz maslinika starog 150 godina

Istarska vinarija Capo u Fernetićima nedaleko od Brtonigle, u vlasništvu Danka Končara, pod vodstvom jednog od najboljih istarskih enologa Elvisa Visintina proizvodi i nudi ekskluzivna istarska vina u limitiranim količinama. Gastro&Wine posjetio je vinariju Capo u kojoj su početkom rujna obavili posljednju berbu – muškata i malvazije. Osim uzgoja vinove loze, ponose se i uzgojem maslina pa se tako pripremaju i za tu berbu s prvim danima listopada.

Muškat je posebno zanimljiv jer se oko dvije i pol tone grožđa suši u drvenim kašetama, a očekuje se da će se od te količine grožđa proizvesti najviše oko 700 litara muškata. Kako kaže Elvis Visintin, sušenjem se koncentrira sve ono najbolje iz grožđa, sve kiseline i svi šećeri:
„Sušenjem iz grožđa izlazi voda. Sjeverni krajevi imaju ledenu berbu pa se preostala voda unutar bobica vani uslijed niskih temperatura smrzne i prešanjem dobije koncentraciju soka. Ovdje se ta koncentracija postiže sušenjem. Uglavnom je naš muškat u drvenim kašetama, ali ima nešto i u plastičnim. Prvi put kad smo pravili muškat, 2019., brali smo ga oko 15. rujna, a sušenje je završilo oko Božića, nakon toga smo prešali da se dobije čisti mošt pa u taj mošt dodajemo selekcionirane kvasce da pokrenemo fermentaciju. To traje još nekih četiri, pet mjeseci pa i ovoga puta očekujemo sličan proces. Dobije se fino desertno vino Dolce.“

Osim uzgoja vinove loze, vinarija Capo ponosi se i uzgojem maslina u masliniku starom više od 150 godina, a berba počinje u listopadu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Vinarija Capo ima veliki sortiment pa kad nešto nastrada, ne izgube sav urod. Visintin kaže:

„Imamo rane sorte pinot sivi, pinot crni i chardonnay koje smo ubrali ranije. Malvazija istarska se najbolje adaptira na klimatske promjene, ona je najpametnija sorta, rekao bih. Kad je u pitanju sušni period, rane sorte kao što su pinot i chardonnay sazrele su 15, čak i 20 dana ranije. Za pjenušac smo brali teran, to je mladi vinograd, praktično prvi urod, pa smo odlučili odraditi pjenušac, brali smo ga prije malvazije jer smo željeli manju koncentraciju šećera, a više kiselina jer to je za pjenušac važno. Računam da ćemo ga u siječnju ili veljači pripremiti za refermentaciju. Za neka moćna crvena vina vinograd mora biti u petoj, šestoj godini, a naš je još mlad pa smo se zato odlučili za takav način proizvodnje. Ubrali smo i nešto malvazije za pjenušac, da probamo, da se poigramo i da pokušamo stvoriti nešto između terana i malvazije da vidimo kako bi se te dvije sorte mogle ponašati u stvaranju pjenušca.“

U vinariji je odrađena berba pa se muškat sada suši, a chardonney će nakon duge maceracije odležati u drvenim bačvama 4 godine. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

U vinariji je sad završena berba, muškat se suši, chardonnay, pinot sivi i malvaziju smo brali za mirno vino, a kad je u pitanju cabernet franc, možemo reći da od njega očekujemo vrhunske rezultate. Stavili su ga u dugu maceraciju od 40-ak dana ne bi li iz pokožice i sjemenki izvukli što više toga. Nakon toga, kaže voditelj vinarije, ide u drvene bačve na odležavanje u trajanju od četiri godine. Tik uz vinariju nalazi se maslinik star više od 150 godina, koji odmah privlači pogled. Ove godine maslina je dobro rodila, a uzgaja se ekološki, ne koriste se insekticidi ni pesticidi. Kako kaže Elvis Visintin, u najvećoj mjeri imaju lokalnu sortu buža koja daje aromatično gorko ulje bogatog okusa koje kupci najviše cijene.

„Osim ovoga, imamo maslinike i na stanciji Blek, sa sortama leccino, pendolino, istarska bjelica i ascolana. Uskoro kreće berba maslina, s prvim danima listopada. Ulje plasiramo kao selekciju, posebno se prerađuju ulja svake pojedine sorte i onda se radi selekcija da bismo dobili vrhunsku kvalitetu. Predivan je osjećaj dobiti ulje od ploda koji si sam ubrao, o kojem si se brinuo i bio mu toliko posvećen. Najljepši je osjećaj kad se u čašicu natoči svježe ulje, intenzivno zelene boje, jake arome. Uzgoj vinove loze i masline jako je lijep posao na koji sam iznimno ponosan. Ima loših dana, posebno kad vas razočara priroda protiv koje se ne možete boriti. Ove su godine, primjerice, loze patile zbog visokih temperatura. Isto tako, divljač nam radi velike probleme, sve veće. Zečevi, divlje svinje, srne, jeleni, ptice, sve te životinje rade velike štete. Jedan manji vinograd morali smo ograditi električnom ogradom zato što su nam srne jele mladice vinove loze pa smo izgubili cijelu jednu vegetacijsku godinu. Takve su ograde moguće rješenje, ali ptice su puno veća zapreka. S obzirom na sušu, lokalne bare i potoci isušeni su pa ptice idu na grožđe u potrazi za vodom. Tome ne znam kako doskočiti, već nam je jedan vinograd, mogu reći, propao jer su ga ptice uništile. Stoga ima takvih nepredviđenih situacija, ali zadovoljstvo je veliko jer taj posao je divan“, zaključio je Visintin.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO