Prošla, 2022. godina bila je izborna godina u Sloveniji koja je donijela značajne promjene na vrhu vlasti. Prvo je na parlamentarnim izborima pobijedio Robert Golob, čelnik nove stranke Pokret Sloboda, a onda je na predsjedničkim izborima pobijedila Nataša Pirc Musar, bivša novinarka i odvjetnica specijalizirana za zaštitu osobnih podataka i tako postala prva žena na čelu Slovenije. Njen prvi nastupni posjet bio je upravo Hrvatskoj, gdje joj je domaćin bio njen kolega Zoran Milanović, dok je 1. siječnja 2023., s hrvatskim premijerom i predsjednicom Europske komisije, Ursulom von der Leyen, proslavila hrvatski ulazak u Schengen. I premijer Andrej Plenković sprema se u radni posjet našim najbližim susjedima, kako bi razgovarali o suradnji u ovim zahtjevnim vremenima.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je sa slovenskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Gašperom Dovžanom koji je dužnost preuzeo prošle godine. Došao je s pozicije državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, u vladi Janeza Janše. Pravnik po struci, Dovžan je stekao i titulu magistra europskih studija u Berlinu. Predavao je ustavno pravo na Europskom pravnom fakultetu u Novoj Gorici te na Fakultetu za državne i europske studije. Karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova započeo je 2000., a za vrijeme prve Janšine vlade radio je u njegovu uredu kao savjetnik za međunarodne odnose. U Berlinu je od 2014. do 2017. bio zamjenik veleposlanika, a zatim se vratio u Ljubljanu u Upravu za EU, da bi naposljetku postao državni tajnik.

NACIONAL: Slovenski premijer Golob i njegov hrvatski kolega Plenković sreli su se na marginama Strateškog foruma na Bledu, a slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar bila je u svom nastupnom posjetu predsjedniku Milanoviću. Kada se očekuje posjet premijer Plenkovića Ljubljani?

Kao što se sjećate i bivši predsjednik države Borut Pahor bio je u svom oproštajnom posjetu Hrvatskoj, a bila je i ministrica vanjskih Tanja Fajon. No formalni posjet premijera još se nije dogodio. Na spomenutom forumu na Bledu imali su jedan dugi sastanak i mislim da su već dobro upoznali jedan drugoga, a i znaju se iz Bruxellesa gdje kao svi lideri zemalja članica zajedno sudjeluju na summitima Europskog vijeća. Nadam se da će biti prilike i za prvu radnu posjetu premijera Plenkovića Ljubljani vrlo skoro. Na tome intenzivno radimo.

NACIONAL: Nije tajna da su Janša i Plenković dobro surađivali. Je li nastavak dobre suradnje moguć, usprkos različitim političkim obiteljima kojima Golob i Plenković pripadaju? Naime, bilo je uspona i padova u našim odnosima.

Mislim da da. Prije svega zato što su Slovenija i Hrvatska susjedne zemlje koje moraju surađivati, upućeni smo jedni na druge i nemamo alternative. Što se tiče uspona i padova u našim odnosima, to je bilo neovisno od političke opcije na vlasti. Radilo se o nekim pitanjima od državnog značaja, koja su bila na stolu i tada se razgovaralo o tome kako stvoriti kontekst da Hrvatska uđe u EU. To je tada omogućio sporazum o Arbitražnom sudu, od kojeg je Hrvatska kasnije odustala, no za nas je taj sporazum bitan. U Sloveniji smo o tome imali referendum i to je bio i preduvjet za ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske u EU. Imali smo još jedan pad u odnosima, u vrijeme kada je došla presuda koju Hrvatska ne priznaje. Prema našem mišljenju, samo Sud ima pravo na takve odluke i prema međunarodnom pravu nije moguće da se jedna strana stavi iznad tog sporazuma. To je za nas bio problem i imali smo tešku situaciju, no opet to ni na koji način nije ugrozilo naše dobrosusjedske odnose. Ali to nije imalo veze s jednim ili drugim premijerom ili političkim opcijama kojima pripadaju. Imali smo problem koji nije riješen. Očekivali smo rješenje, ali dobili smo novi problem.

NACIONAL: Usprkos tradicionalno dobrim odnosima između naših dviju zemalja, ostaje i dalje otvoreno pitanje Piranskog zaljeva. Premijer Plenković rekao je Golobu kako Sabor nikada neće ratificirati presudu Arbitražnog suda o granici dviju zemalja, jer je smatra kontaminiranom i da ćemo to pitanje „riješiti s vremenom“. Kako Slovenija gleda na tu priču i inzistira li na provedbi arbitraže?

Mislim da konačna presuda ne treba ratifikaciju. Mi smo već ratificirali ugovor. Konačni rezultat je presuda koja vrijedi, u skladu s međunarodnim pravom. To je obligatorno i mi na to tako gledamo. Slovenija je prihvatila tu presudu, teško doduše jer nam ne ide u korist, ali mi smo to potpisali. Za nas nema drugog rješenja. Krenuli smo tada u implementaciju, ali ne možemo implementirati tu presudu samostalno bez prihvaćanja druge, odnosno hrvatske strane. To je ne samo međunarodni, već i unutrašnji pravi okvir koji poštujemo. Mi sada zajednički tražimo rješenja i nadamo se da ćemo polako do njih doći. Naime, mi u Ljubljani ili Zagrebu možda ne osjećamo neke probleme vezane uz ta pitanja, ali lokalno stanovništvo uz granicu, kao i ribari, itekako ih osjećaju.

NACIONAL: Neki dan su se ribari iz Piranskog zaljeva žalili sudu u Strasbourgu zbog kazni koje im naplaćuje hrvatska policija. Kako to komentirate?

I mi smo dobili tu informaciju. Ali oko toga nemamo neki stav jer to ide svojim tijekom, to je pravno, a ne političko pitanje. Mi možemo samo pratiti postupak i pričekati na odluku suda i vidjeti što to znači za Sloveniju i za Hrvatsku.

NACIONAL: Koliko ta priča o arbitraži opterećuje suradnju dviju zemalja?

Mislim da je ne opterećuje, jer je ta suradnja vrlo široka, na svim područjima. Surađujemo u sportu, u turizmu, a šampion nam je gospodarstvo. Ne znam jeste li upoznati s brojkama, ali lani smo imali 7,4 milijarde eura robne razmjene. Što se tiče usluga, u samo prva tri mjeseca radilo se o 1,5 milijardi eura. Sve ukupno, radi se o skoro 9 milijardi eura ukupne razmjene, što je respektabilna brojka. Zamislite koliko obitelji od toga živi. Ne smijemo zaboraviti niti investicije, mi smo prvi partner Hrvatskoj u investicijama jer više od 40% svih stranih hrvatskih investicija ide u Sloveniju, a obrnuto oko 30%. Što se tiče tržišta, oslonjeni smo jedni na druge. I kulturološki i jezično smo bliski. Veliki trgovci shvatili su to kao jedno tržište, tako su organizirani i opskrbni lanci, a postoji i međusobna prihvaćenost robnih marki koje su u obje zemlje prepoznate kao domaće.

NACIONAL: Hrvatska je 1. 1. 2023. ušla u Schengen i eurozonu, što je simbolički proslavljeno na Bregani gdje je, s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i premijerom Plenkovićem bila i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Na koji način je ova činjenica utjecala na naše gospodarske i ostale odnose?

Nakon ulaska u Schengen i uvođenja eura sve će biti još lakše. Vjerujem da će i granično pitanje imati jednostavnija rješenja na lokalnoj razini jer granice zapravo više nema. Što se Slovenije tiče, za nas je ulazak u Schengen bio prekretnica. Puno više nego ulazak u EU jer smo tek tada osjetili da smo dio zajedničkog prostora. Vjerujem i da će hrvatski građani osjetiti što znači to punopravno članstvo. U simboličkom smislu to je vrlo bitno, kao i u sigurnosnom smislu. Slovenija je podržavala ulazak Hrvatske u Schengen, iako smo, kao i drugi, imali neka pitanja oko migranata, opasnosti od terorističkih skupina i slično. Naime, sjećate se da su za vrijeme migrantske krize 2015. godine neke države suspendirale Schengen, a mi ne bismo željeli da se to ponovi. Nama je zato bilo vrlo bitno da Hrvatska stvarno odradi svoju domaću zadaću i da kontrola granica bude dobra.

NACIONAL: Hrvatska policija je malo prerevno shvatila svoju dužnost čuvanja vanjske granice EU-a, pa je bilo puno prigovora nevladinih udruga za ljudska prava, ali i Europske komisije zbog neprimjerenog nasilja nad migrantima.

Slovenija nije bila među državama koje su to stavile na dnevni red. Ali to su izazovi pred svakom zemljom na vanjskoj granici EU-a. Kada smo dobili potvrdu da je Hrvatska ispunila sve uvjete, naravno da smo dali zeleno svjetlo za ulazak u Schengen.

NACIONAL: Jedno vrijeme postojale su sumnje u Hrvatskoj da će Slovenija uvjetovati ulazak i u eurozonu i u Schengen i u OECD ratificiranjem Arbitražnog sporazuma. Je li to ikad bila opcija?

Ne, to nikada nije bila opcija i te dvije stvari nikada nisu bile povezane, iako je granica relevantno pitanje koje nas još uvijek čeka. No u ovom slučaju mi smo samo željeli da svi uvjeti budu ispunjeni i da budemo sigurni da će Schengen funkcionirati. Naravno, trebalo je potpisati i novi ugovor o suradnji između dviju policija. A ulaskom Hrvatske u Schengen i šira regija će dobiti puno. Ona je sada nekako zaokružena i to će koristiti svima. Putovanja će biti lakša, troškovi niži i to je dobro za sve nas. Naime, do sada nije bila prirodna situacija da između Hrvatske i Slovenije nemamo vanjsku granicu EU-a, a imamo granicu Schengena. To nije bilo održivo. Sada smo dio zajedničkog političkog, ekonomskog, monetarnog i sigurnosnog prostora. U sličnim uvjetima bili smo tijekom naše zajedničke višestoljetne povijesti, u Habsburškoj Monarhiji i u dvije Jugoslavije. Nedavno smo proslavili 450. obljetnicu smrti Matije Gupca i Seljačke bune, u kojoj su sudjelovali slovenski i hrvatski kmetovi.

NACIONAL: Prošloga tjedna objavljena vijest kako Ina i MOL preuzimaju 92,25% slovenskog OMV-a. Da bi se to moglo ostvariti, MOL Grupa prodala je 39 svojih benzinskih postaja u Sloveniji. Kako se na to preuzimanje gleda u Sloveniji?

Što se slovenske vlade tiče, naš stav je da smo na slobodnom tržištu. Ako su poštovana sva pravila konkurencije i ako je rezultat svih tih procesa činjenica da na slovensko tržište dolaze MOL i Ina, mi ćemo to naravno prihvatiti. Ta činjenica će sigurno pridonijeti boljoj, sigurnijoj i kvalitetnijoj opskrbi tržišta. U tom smislu mi nemamo nekih primjedbi, jer su nadležne institucije to odobrile.

NACIONAL: Izjava hrvatskog ministra gospodarstva Davora Filipovića da će bojkotirati Petrol jer ne poštuje ograničenje cijena goriva izazvala je negativne reakcije kompanije, ali i Ministarstva vanjskih poslova Slovenije koje je poslalo diplomatsku notu. Je li taj spor sada zaglađen?

Što se tiče tvrtke Petrol, ona nije u pretežno državnom vlasništvu. No njeni dioničari imali su neka otvorena pitanja oko regulacije cijena koja im onemogućava da posluju pozitivno. U međuvremenu su cijene nafte pale, u odnosu na početak rata u Ukrajini i zapravo za tu regulaciju više nema razloga. Petrol je izračunao štetu za 2022. koja iznosi oko 45 milijuna eura. Mi kao država podržavamo dijalog oko tog pitanja između Petrola i hrvatskih vlasti, kako bi se pronašao neki održivi model. To je velika tvrtka u kojoj radi preko dvije tisuće ljudi, koja ima preko 1500 partnera u Hrvatskoj i koju svakako treba uzeti u obzir. No što se ministra Filipovića tiče, njegove su nas izjave iznenadile jer dolaze od nekoga tko zauzima visoku poziciju u hrvatskoj vladi. Na unutarnjem tržištu EU-a tvrtke mogu poslovati u svim državama članicama, a izjave državnih predstavnika koji stoga zauzimaju poziciju moći, da više ne namjeravaju koristiti neku od tvrtki iz druge članice, mogle bi značiti tendenciozno ograničavanje natjecanja ili pristrano postupanje prema tvrtkama na tržištu. To ne samo da je u suprotnosti s temeljnim postulatima funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a koje je osnovni generator našeg prosperiteta, nego ne prati ni dobre odnose. Svakako želimo da se uspostavi konstruktivan dijalog između Petrola i hrvatskih vlasti oko otvorenih problema jer samo to može dovesti do zajedničkih rješenja i dati dodatni poticaj poslovnom okruženju, posebice stranim investitorima. S tim u vezi, slovensko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozvalo je na sastanak predstavnicu Veleposlanstva RH u Ljubljani i prenijelo joj našu zabrinutost.

NACIONAL: Je li Slovenija ograničila cijene goriva?

Jest, ali na potpuno drugačiji način. Naime, u početku je model bio sličan kao i u Hrvatskoj, kada je vlada ograničila cijenu, a onda je u dogovoru s Petrolom odlučila ograničiti maržu. Osim toga, tih ograničenja cijena nema na autoputu.

‘Hrvatska publika jako dobro prihvaća slovenske umjetnike, kao i slovenska publika hrvatske’, kaže veleposlanik Gašper Dovžan. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Je li nadogradnja novog bloka nuklearne elektrane Krško dugoročno rješenje i jesu li neki dogovori s Hrvatskom postignuti?

U nuklearnoj elektrani Krško postoji četrdesetogodišnja suradnja koja je odlično funkcionirala. Ove godine produljili smo rok rada elektrane do 2040. Hrvatska i Slovenija dobro su surađivale i u Bruxellesu, kada je nuklearna energija proglašena zelenom, što je dobro. Što se tiče novog bloka, NEK 2, to je projekt koji ponešto kasni, ali radi se o vrlo kompleksnom projektu, na koji utječu i geostrateške okolnosti. Trebat će promijeniti prostorni plan, a potrebna je i velika priprema u traženju partnera. U svakom slučaju, u Sloveniji je koalicija na vlasti izglasala gradnju drugog bloka NEK2, no o toj temi će biti raspisan i referendum. Ulazimo u tu priču svjesni da nema alternative, no bit će potreban i konsenzus svih političkih stranaka. U svakom slučaju, nadamo se pozitivnom rezultatu referenduma jer do sada nije bilo nikakvih problema s nuklearkom Krško.

NACIONAL: Što je s odlaganjem nuklearnog otpada?

To je sljedeće pitanje za koje treba naći rješenje. Hrvatska je, koliko znam, dobila neku lokaciju na granici s BiH, protiv koje se bune lokalni stanovnici. I zato će izgradnja čini mi se kasniti i gotovo je sigurno da se ti radovi neće moći završiti do 2025. Što se Slovenije tiče, mi imamo neko rješenje, no to će biti vrlo skupo. Postoje i planovi za to skladište, ali radovi još ne mogu početi jer postoji poduzeće koje traži određenu odštetu. Kad taj proces završi, mi ćemo nastaviti s radovima.

NACIONAL: Početkom godine slovenske službe sigurnosti otkrile su i uhitile dvojicu stranih državljana osumnjičenih za špijunažu za Rusiju. Vjerujete li da takvih „spavača“ ima još i to ne samo u Sloveniji, već i u Hrvatskoj i ostalim zemljama regije? I kako naše službe surađuju?

Ta suradnja je dobra, mi smo bliski partneri ne samo u regiji, već i unutar NATO-a i EU-a. Do takvog postignuća niti jedna zemlja ne može doći sama. Inače, taj je slučaj samo razotkrio dugogodišnju rusku politiku koja nam je poznata. No teško je otkriti takve primjere, poput ovog posljednjeg u Sloveniji. Čini mi se da se nakon slučaja dvostrukog agenta Skripala u Velikoj Britaniji 2018. ozbiljnije počelo o tome razgovarati, pa i djelovati. Početkom rata u Ukrajini sve su države prestale s politikom tolerancije prisutnosti osoba za koje smo s visokom vjerojatnošću znali da nisu diplomati, iako su se tako nazivali. Zato je puno zemalja, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, prognalo desetine navodnih „diplomata“ iz veleposlanstava i diplomatskih predstavništava. Čini mi se da smo zajednički uspjeli zaustaviti takvu rusku politiku u europskim zemljama.

NACIONAL: Hrvatske novinare i javnost zainteresirala je vijest od promjeni zakona o TV Sloveniji jer smo mi jako nezadovoljni statusom HRT-a i utjecajem vladajuće stranke na njega. Kakve su izmjene zakona donesene koje bi trebale značiti depolitizaciju programa i za koje je glasalo 62% građana na referendumu i hoće li one garantirati neovisnost javnog servisa?

To pitanje je od velike unutarnjopolitičke važnosti za Sloveniju, za vladu i za opoziciju. Oko tog pitanja je, kao što ste rekli, organiziran i referendum, a zakon je sada na procjeni ustavnosti na Ustavnom sudu. Ta odluka se čeka i ne može se komentirati. No rješenja koja ovaj zakon ako prođe nudi donijet će velike promjene. Programski savjet, programsko vijeće i nadzorni odbor koji su postojali do sada bit će spojeni u jedno tijelo od 17 članova, od kojih će samo dvoje birati vladajuća većina u parlamentu. Svi ostali dolazit će iz redova nevladinih udruga i novinara. Više neće biti generalnog direktora, već uprava koja ima četiri člana, za svaki segment RTV produkcije po jednog. Tako će se znatno smanjiti utjecaj parlamenta, iako ja smatram da je i do sada bilo „aciklično“. Odnosno, kada je jedna vlast odlazila, mijenjala se struktura. No moramo pričekati odluku Ustavnog suda.

NACIONAL: U Hrvatskoj je prošloga mjeseca proslavljen Prešernov dan, slovenski nacionalni praznik, uz bogat kulturni program u raznim gradovima. Kako ocjenjujete kulturnu suradnju i status slovenske manjine?

Ta suradnja je odlična, no moram priznati da nam je to teško sve pratiti, jer sve ide nekako samostalno. Naravno da Veleposlanstvo podržava neka veća događanja i uključeni smo u neke projekte. No muzeji, kazališta, galerije, glazbenici surađuju već desetljećima, međusobno se poznaju, stvorili su kontakte. Veselimo se tome uvijek jer hrvatska publika jako dobro prihvaća slovenske umjetnike, kao i slovenska publika hrvatske. Što se tiče statusa Slovenaca u Hrvatskoj, od 1997. do 2010. oni nisu poimence bili navedeni u preambuli Ustava kao manjina. To je otklonjeno 2010., za mandata premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovića, kada su vraćeni u Ustav. Mi smo zadovoljni tim rješenjem. Bitno je da se sva ta prava nacionalnih manjina doista i provode i da nisu mrtvo slovo na papiru.

Ponekad se radi i o nedovoljnoj ambiciji Slovenaca, ali i agilnosti pojedinih županija. No to je naš posao i zato putujemo po županijama, razgovaramo i zalažemo se da se Slovenci aktiviraju i zauzmu mjesto kao predstavnici manjine u gradovima i županijama. Doduše, Hrvatska ima model koji je različit od slovenskog. Mi, što se tiče manjina, u Ustavu imamo autohtone nacionalne manjine koje su ostale unutar granica Slovenije nakon raspada Jugoslavije, poput Mađara i Talijana. Hrvati nisu u toj kategoriji, no oni kao neautohtona manjina imaju sva prava i na učenje svog jezika i njegovanje kulture, ako za to postoji interes. Ali oni su slovenski državljani i kao takvi sudjeluju ravnopravno u javnom i političkom životu. Čini mi se da je to još bolji put integracije. To je europski, građanski model koji je Slovenija usvojila.