Nekoliko proteklih godina sve je manje interesa srednjoškolaca za tradicijska zanimanja pa 2018. nije upisan nijedan učenik za čak 12 smjerova. Nacional je istražio zašto neki obrti nestaju i zašto zbog manjka zanimanja mladih uskoro neće nitko popravljati satove ili obrađivati zlato
Prema informacijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, ove školske godine nijedan srednjoškolac nije upisao smjerove zlatar, urar, kotlar, kovač, krznar, klobučar, pećar, bačvar, kolar, kožar, lončar i drvotokar. Kako je kazao Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice za srednjoškolsko obrazovanje, postojeće strukovno obrazovanje u Hrvatskoj karakterizira velik broj različitih programa te njihova uska specijaliziranost, a u koje se ubrajaju i deficitarna te rijetka i tradicijska zanimanja:
“Novi trendovi i tehnologije neka su zanimanja istisnuli s tržišta rada pa je takva situacija i s nekim rijetkim i tradicijskim zanimanjima kao što su zlatar ili urar. Zbog promjena u gospodarstvu i svijesti samoga društva, na žalost, nema interesa učenika za upis u navedena zanimanja. Treba razlikovati deficitarna od tradicijskih i rijetkih zanimanja jer jedno ne isključuje nužno drugo i obrnuto. Naime, kada govorimo o deficitarnim zanimanjima, govorimo o zanimanjima u kojima nedostaje radnika. Nove tehnologije i masovna proizvodnja istisnule su neke tradicijske obrte i proizvodnju te je interes učenika za upis u iste gotovo nestao”…
Komentari