Prošlo je gotovo šest mjeseci od strašnog terorističkog napada Hamasa na Izrael u kojem je brutalno ubijeno 1200 ljudi i oteto preko 250. Međutim, humanitarna katastrofa u Gazi u kojoj je, prema Hamasovim izvorima, poginulo više od 30 tisuća civila, žena i djece, bacila je u sjenu povod izraelskom protunapadu. Nedavno je Vijeće sigurnosti UN-a izglasalo Rezoluciju kojom se zahtijeva trenutačni prekid vatre u Gazi, ali i trenutačno puštanje svih taoca, a na nju SAD nije uložio veto. Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz izrazio je svoje nezadovoljstvo tom rezolucijom, smatrajući da je dala vjetar u leđa Hamasu. Ta je činjenica dodatno pogoršala odnose partnerskih zemalja, a premijer Benjamin Netanyahu isprva je otkazao planirani posjet izraelskog izaslanstva na visokoj razini Washingtonu, no on bi se ipak trebao održati.

Prošloga tjedna prisegnula je nova izvanredna palestinska vlada na Zapadnoj obali, ponovno bez Hamasa. Imenovao ju je predsjednik Mahmud Abas nakon međunarodnog pritiska i nakon što je kontinuirani sukob između Fataha i Hamasa doveo u pitanje palestinsku samoupravu. Radi se o dva različita pokreta – Fatah je uglavnom sekularna organizacija koja dijeli vjeru od politike, za razliku od islamističkog Hamasa. Odluka predsjednika Abasa o imenovanju nove vlade na čelu sa saveznikom i biznismenom Mohammadom Mustafom kao palestinskim premijerom sada znači da Palestinci imaju dvije administracije – vladu sa sjedištem u Ramali i Hamasovu kvazi-vlast u Pojasu Gaze.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s veleposlanikom Države Izrael u Hrvatskoj Garyjem Korenom.

Rođen u Rigi, u Latviji, nakon što je emigrirao u Izrael 1973., već 1986. pridružio se izraelskom ministarstvu vanjskih poslova. Otada je obnašao različite diplomatske dužnosti u ministarstvu i inozemstvu, a osobito u Rusiji jer mu je ruski materinji jezik. Služio je u stalnoj misiji Izraela pri UN-u u Ženevi, bio je veleposlanik u Latviji, Litvi, Češkoj Republici i Ruskoj Federaciji. U Hrvatsku je stigao s pozicije zamjenika glavnog ravnatelja Ministarstva vanjskih poslova u Jeruzalemu i šefa Odjela za Euroaziju i Zapadni Balkan.

NACIONAL: Kako komentirate novu palestinsku vladu bez Hamasa koja je prisegnula prošloga tjedna. Može li to dovesti do bilo kakvog pomaka u smirivanju situacije i zaustavljanju sukoba u Gazi? 

Nova palestinska vlada uspostavljena je pod pritiskom međunarodne zajednice. U ovom trenutku, izraelska vlada još nije dala službenu izjavu o ovom pitanju, ali pretpostavljam da nećemo surađivati ni s jednom palestinskom vladom koja odbija osuditi Hamas i napad 7. listopada. S tim na umu, zainteresirani smo za obnovu učinkovite sigurnosne suradnje s Palestinskom samoupravom u borbi protiv terorizma.

NACIONAL: Vijeće sigurnosti UN-a izglasalo je Rezoluciju kojom se zahtijeva trenutačni prekid vatre u Gazi, ali i trenutačno puštanje svih talaca. Izrael je izrazio je svoje nezadovoljstvo tom rezolucijom jer smatra da je to dalo vjetar u leđa Hamasu. Zašto, ako humanitarni prekid vatre traže EU i SAD?

UN nas kontinuirano iznevjerava, počevši od neuspjele provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701 koja je trebala osigurati da na izraelskoj granici s Libanonom nema prisutnosti terorističkih jedinica; neuspjeh Agencije UN-a Žene u prepoznavanju i pravovremenoj osudi seksualnog nasilja izvršenog nad Izraelkama 7. listopada, kao i nad taocima u Gazi, i kolosalni neuspjeh UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA), u koju se Hamas uspješno uvukao. Neprihvatljivo je što UN i dalje ne prepoznaje Hamas kao terorističku organizaciju. Izrael je iznimno razočaran i Međunarodnim odborom Crvenog križa koji nije uspio provesti svoje obaveze i posjetiti izraelske taoce. A što se tiče slona u sobi, važno je podsjetiti da Iran nosi direktnu odgovornost za Hamasove mogućnosti, a samim time i za napad 7. listopada. Iranski postupci, direktno i kroz druge proxyje poput Hezbollaha i hutista, predstavljaju globalnu prijetnju. Iran mora snositi odgovornost za svoje postupke i potrebno je poduzeti odlučne poteze kako bi ga spriječili u narušavanju regionalne stabilnosti i prijetnji slobodnom svijetu.

Izrael potpuno poštuje svog najvećeg strateškog partnera SAD i iznimno nam je važno održati odlične odnose s Washingtonom. Izraelski ministar obrane posjetio je Washington prošloga tjedna i sastao se sa svojim američkim kolegom kako bi razgovarali ne samo o različitim opcijama što se tiče operacije u Rafahu, već i o daljnjem razvitku postojeće koordinacije.

Što se tiče posljednje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, potrebno je imati na umu da ona nije obvezujuća. Iako Rezolucija govori o trenutačnom i održivom primirju, ona ne uvjetuje eksplicitno to primirje s oslobođenjem taoca. Kada govorimo o „održivom primirju“, to znači da ga i druga strana poštuje. Ipak, samo nekoliko sati nakon što je ova rezolucija usvojena, Hamas je ispalio rakete na grad Ašdod. To znači da Hamas nije previše briga za odluke Vijeća sigurnosti UN-a. One služe Hamasovim interesima da se na Izrael primijeni međunarodni pritisak a to je, očekivano, dovelo do još jednih propalih pregovora o oslobođenju taoca u Dohi.

‘Izuzetno smo zahvalni hrvatskoj vladi zbog pozicije koju je zauzela prema Izraelu, prema našem pravu na samoobranu, kao i prema trenutačnom i bezuvjetnom oslobađanju talaca’, rekao je Koren. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Prošlo je gotovo šest mjeseci od strašnog terorističkog napada i masakra u kojem je brutalno ubijeno 1200 ljudi i oteto preko 250. Međutim, humanitarna katastrofa u Gazi u kojoj je poginulo više od 30 tisuća civila, žena i djece, bacila je u sjenu povod izraelskom protunapadu. Izrael je toga svjestan, kako gledate na te činjenice?

Preporučio bih da se ne pouzdajete u podatke koje objavljuje Hamas jer niti jedno ozbiljno neovisno tijelo nema način na koji bi moglo potvrditi te brojke. Ne želim pri tome reći da nije bilo civilnih žrtava, što se nažalost događa u svakom ratu. Razumljivo je da ljudi diljem svijeta pokazuju empatiju i suosjećanje s civilnim žrtvama. Međutim, važno je da se ne zaboravi što se dogodilo tijekom strašnog terorističkog napada Hamasa 7. listopada 2023., ali ni sve ono što se događalo prije, od trenutka kada je osnovana Država Izrael 1948. i morala se suočavati s ratovima i terorom, uglavnom zbog uskraćivanja prava židovskomu narodu na samoodređenje u svojoj povijesnoj domovini. To je uvjerenje koje dijele ne samo Hamasovi džihadisti već, kao što nedavne palestinske ankete pokazuju, i većina Palestinaca, a još više uznemiruje to da 71% njih opravdava ono što je Hamas učinio 7. listopada. To ljudi izvan Izraela nisu svjesni i ne razumiju. Doista, stanovnici Gaze su jadni i u užasnoj situaciji, ali to je isključivo zbog Hamasa i drugih islamskih radikala koje podupire Iran, koji otvoreno poziva na uništenje Izraela. Svijet ne smije zaboraviti neviđene strahote koje je Hamas učinio 7. listopada – masakri, odrubljivanje glava, seksualno nasilje. Da ne zaboravimo i činjenicu da Hamas i dalje drži 134 taoca, od koji 36 više nije živo, i ne pokazuju da na ozbiljan način razmišljaju o oslobođenju tih taoca, što bi dovelo do održivog primirja. Dok govorimo o brojkama, možemo procijeniti da je barem 12.000 članova Hamasa, Palestinskog islamskog džihada i drugih terorističkih organizacija eliminirano, među njima i neki od vođa i Izrael je veoma posvećen ostvarivanju tog ratnog cilja.

NACIONAL: Ali to je još uvijek strašno.

Nikako ne želim umanjiti tragediju palestinskih civila. Hamas ima dokazanu povijest širenja dezinformacija, laži i lažnih vijesti. Iznimno je važno podsjetiti na to da Hamas vlastite civile koristi kao ljudske štitove, u praksi i kao dio svoje strategije, a za iste svrhe koristi škole, UN-ove ustanove, uključujući i UNRWA-ine, a posebno bolnice u koje postavljaju zapovjedne centre i koje su glavno središte terorističkih aktivnosti. S druge strane, IDF-u je povjerena zadaća da se rigorozno pridržava pravila rata, da poduzima nevjerojatne i neviđene mjere kako bi smanjio štetu civilima i da osigura humanitarnu pomoć stanovnicima Gaze, čak i usred borbi. A svi naši saveznici, SAD i oni u EU-u, shvaćaju da Hamas mora biti poražen, pa tako i u Rafahu. U suprotnom će doći do nove tragedije i širenja sukoba. Tu nema čarobnih rješenja, osobito zato što Hamas dokazano ne poštuje nikakve napore za postizanje mira ili prethodne sporazume koji su postignuti između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO).

NACIONAL: Koliko su zbog ulaganja veta i oštrih upozorenja SAD-a da Izrael ne smije krenuti u kopneni napad na Rafah, gdje se nalazi većina od 2,3 milijuna stanovnika Gaze koji su se tamo sklonili, odnosi između SAD-a i Izraela narušeni i kakav plan za zaštitu civila na tom prostoru Izrael nudi?

Više puta smo komunicirali da smo razmatrali načine kako preseliti stanovništvo prije vojne operacije u Rafahu. Izrael dijeli planove operacije s SAD-om. Vjerujem da će naše nesuglasice s Washingtonom biti uspješno riješene jer nema načina da pobijedimo Hamas bez ulaska u Rafah i uništavanja podzemnih tunela koje su izgradili teroristi u Pojasu Gaze. Učinit ćemo sve što možemo da ne naštetimo civilima.

NACIONAL: No međunarodna zajednica i međunarodne organizacije smatraju da je odgovor nerazmjeran i da se pod svaku cijenu mora zaustaviti ubijanje nevinih i da se mora spriječiti umiranje od gladi i širenje bolesti. Zašto Izrael odbija takve zahtjeve, zbog kojih je protiv sebe okrenuo dio svojih saveznika? Naime, čak je i Donald Trump izjavio kako bi Izrael trebao prekinuti rat jer gubi međunarodnu potporu.

Očekuje li se od nas da se borimo protiv Hamasa s povezom na očima ili jednom rukom na leđima? Nema drugog načina. Rat je strašna stvar, a još je teže kad se rat odvija u gusto naseljenim područjima. Da je postojala opcija u kojoj se Hamas predao, oslobodio taoce, ili čak da su Hamasovi vođe napustili Gazu, onda se operacija u Rafahu vjerojatno mogla izbjeći. Dok god se to ne događa, suočeni smo s ovim teškim izazovom. To je stvarnost s kojom se mi nosimo i vjerojatno je to teško shvatiti izvana. Izraelska vlada ima obavezu osigurati sigurnost naših ljudi. Nemamo drugog izbora nego se držati ciljeva uništenja vojnih i administrativnih kapaciteta Hamasa, kao i cilja oslobođenja taoca. Hrvatska i mnoge druge zemlje podupiru naše pravo na samoobranu i upravo se o tome i radi. Što se tiče optužbi o izgladnjivanju, one su pak oružje propagande kojom se ispiru mozgovi – ne tvrdim da ljudi ne pate, ali situacija je znatno kompliciranija i najveći je izazov potpuni krah UN-ove logistike i UNRWA-e. Izrael ne blokira nikoga tko želi dostaviti vodu, hranu ili lijekove. Izrael je uspješno koordinirao morski koridor iz Cipra, a pomoći ćemo i SAD-u u izgradnju lučke infrastrukture na obali Gaze. Također smo dozvolili stranim vladama dostavu humanitarne pomoći zrakom.

NACIONAL: Posebno su problematični bili napadi na bolnice Al Amal i Al Shifa. Je li stvarno bilo nužno napasti bolnice pune pacijenata koji su morali biti evakuirani?

Potrebno je imati na umu osnovni princip međunarodnog humanitarnog prava, a to je da bilo koja civilna ustanova koja se koristi kao vojna infrastruktura postaje legitimna meta. To ne znači da smo namjeravali gađati bolnice, to nismo planirali, ali smo okružili te objekte i osigurali da ih napuste ljudi koji su to mogli, kontaktirali smo i medicinsko osoblje i upozorili ih na to da planiramo ući u bolnice. U Al Shifi uhitili smo dvije stotine terorista, a neki od njih su i visokopozicionirani. One koji su otvorili vatru, ubili smo. Na žalost, Al Shifa postala je operativna vojna središnjica Hamasa, a ne bolnica. Mi smo donijeli i medicinsku opremu i vojne liječnike kako bismo pomogli u liječenju pacijenata koji su tamo ostali. To je učinjeno korak po korak, vrlo sporo, upravo zbog zabrinutosti za civilne žrtve koje ste spomenuli.

NACIONAL: Dodatni problem je i dostava hrane koja često ima tragične posljedice, dok je šef UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) izjavio da je Izrael obavijestio UN da više neće odobravati UNRWA-ine konvoje s hranom u sjeverni dio Gaze. Je li to točno?

Istina je da se povlačimo iz naše suradnje s UNRWA-om u Gazi. Iz naše perspektive i prema obavještajnim informacijama koje smo podijelili s UN-om, potpuno je jasno koliko je Hamas penetrirao u UNRWA-u. Dokazano je da je 1468 aktivnih članova Hamasa i Palestinskog islamskog džihada zaposleno u UNRWA-i, 50% zaposlenika te agencije ima bliske obiteljske veze s pripadnicima Hamasa, a petnaestero zaposlenika te agencije sudjelovalo je u terorističkom napadu na Izrael 7. listopada. UNRWA nije nezamjenjiv. Diljem svijeta tijekom humanitarnih kriza druge UN-ove agencije bile su uspješno uključene. Već sad Svjetski program za hranu donirao je 50% hrane i pomoći koje su donirale UN-ove organizacije u Gazi, a postoje i različite međunarodne nevladine organizacije, poput World Central Kitchen (WCK).

NACIONAL: Imate problema i u Izraelu, gdje se nastavljaju demonstracije protiv premijera Netanyahua, a najglasniji su rođaci talaca koji još nisu vraćeni. Smatraju da se to može postići samo pregovorima. Koliko takva situacija šteti unutarnjoj stabilnosti Izraela?

Vrlo sam ponosan na izraelsku snažnu demokraciju. Ona može podnijeti mnoge izazove, uključujući neslaganja i proteste nezadovoljne javnosti iz kojeg god razloga. Naravno, kad govorimo o očekivanjima obitelji i rođaka taoca u Gazi, njihov je prvi prioritet u ratu protiv Hamasa trenutačno oslobođenje taoca. Postojeća neslaganja, iako možda protresaju vladu i mogu uzrokovati političku krizu, ne predstavljaju prijetnju izraelskoj internoj stabilnosti. Mogu li dovesti do izbora ili ne, ne znam. Snažno vjerujem u sposobnost Izraela da zacijeli svoje unutarnje rane, u koheziju i otpornost izraelskog društva.

NACIONAL: Četiri europske zemlje, Španjolska, Malta, Slovenija i Irska, najavile su da će poduzeti prve korake prema priznanju palestinske državnosti na okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. To su države s kojima je Izrael u dobrim odnosima. Kako to komentirate i jesu li dvije države koje predlažu EU i SAD rješenje na koje bi Izrael pristao?

Nadam se da se ti koraci prema priznanju neće ostvariti jer bi taj čin, pogotovo u ovom trenutku, bio nagrada za terorizam i samo bi ohrabrio radikale. Naravno, Izrael je razočaran takvim planovima, a o tome je izdano i prilično oštro službeno priopćenje Ministarstva vanjskih poslova u Jeruzalemu. Važnije je da je nedavno, od 120 zastupnika u Knessetu, njih 99 glasalo protiv bilo kakvog vanjskog nametnutog rješenja kad je riječ o rješenju sukoba između Izraela i Palestinaca. Taj broj odražava veoma široki konsenzus u izraelskom društvu o nekim nedavnim idejama o rješenju o dvije države. Nije samo stvar u trenutnom stanju, već je to i zbog nedostatka potpore za tu ideje s palestinske strane, s obzirom na to da velika većina Palestinaca snažno vjeruje da Država Izrael uopće ne bi trebala postojati unutar bilo kakvih granica. Mi zaista želimo živjeti u miru, sa sigurnim granicama, u suradnji s Palestincima, kao sve normalne države. No nažalost, stvarnost Bliskog istoka nije zrela sve dok su džihadisti vodeća sila među Palestincima, a tzv. pragmatisti ne uspijevaju u borbi protiv radikala.

NACIONAL: Kako ocjenjujete stavove hrvatske vlade prema situaciji u Gazi?

Izuzetno smo zahvalni hrvatskoj vladi zbog pozicije koju je zauzela prema Izraelu, prema našem pravu na samoobranu, kao i prema trenutačnom i bezuvjetnom oslobađanju talaca. Ne želim govoriti o politici uoči izbora u Hrvatskoj, ali mislim da nas hrvatski narod općenito razumije puno bolje nego prosječni Europljani. Vrlo je malo onih, uključujući i one koji su ovdje protestirali protiv Izraela i koji, izgleda, ne žele znati što se zaista događa te nemam problema s onima među njima koji zaista protestiraju iz iskrenih humanitarnih razloga i suosjećanja prema civilima u Gazi. Samo se nadam da jednaku bol osjećaju i kad je riječ o izraelskim žrtvama, taocima i otprilike 120.000 osoba evakuiranih u Izraelu. Očekivao bih da će ti koji iskreno suosjećaju osuditi i okrutnost terorističke organizacije Hamas, njihove zločine i njihovu odgovornost za ovaj rat i patnju Palestinaca.