Hrvatsku nikako ne bih stavio na vrh liste zemalja u kojima je ugrožena demokracija”, rekao je u razgovoru za Nacional bivši svjetski prvak i jedan od najboljih šahista svih vremena Gari Kasparov. Ovaj 57-godišnji rođeni Azerbajdžanac već niz godina ima i hrvatsko državljanstvo koje je dobio zbog promicanja Hrvatske i hrvatskog šaha, a već 27 godina redovito svako ljeto provodi u Hrvatskoj. Iako inače živi u New Yorku, ovo se ljeto zbog pandemije koronavirusa nije iz Hrvatske vratio u svoj američki dom, već je sa svojom obitelji ostao živjeti u Podstrani kraj Splita. Od tamo vodi svoj politički projekt Renew Democracy te je prije i nakon održavanja američkih izbora putem videoveze bio čest gost u američkim medijima popu MSNBC-a i CNN-a, a napisao je nekoliko kolumna za NY Daily News. Osim političke angažiranosti, Kasparov je u posljednje vrijeme iznimno tražen sugovornik i zbog uloge savjetnika na snimanju serije “Damin gambit”. Ova Netflixova serija postala je najgledanija serija ove platforme u povijesti, neki podaci govore da je prodaja šahovskih setova u SAD-u porasla za 87 posto, a prodaja knjiga o šahu za 603 posto nakon premijere. Dio zasluga za uspjeh ide i Gariju Kasparovu koji je kao savjetnik na seriji zaslužan što su sve partije odigrane u seriji realistične, što je često bio problem u serijama koje prate sličnu tematiku. No Kasparov se danas prije svega bavi politikom i to kroz platformu Renew Democracy koju je osnovao 2017. godine.

NACIONAL: Možete li nešto više reći o projektu Renew Democracy?

Projekt je osnovan prije nešto manje od četiri godine, točnije u veljači 2017. Jedan sam od osnivača projekta Renew Democracy sa svojim prijateljima iz Wall Street Journala, ili kako ih ja zovem “izbjeglicama iz Wall Street Journala” jer je riječ o tzv. “never Trump” ljudima, odnosno onim simpatizerima Republikanske stranke koji su vjerovali da je izbor Donalda Trumpa opasnost za demokraciju SAD-a. Pridružilo nam se i nekoliko umjerenih demokrata koji su kao i mi vjerovali da postoji opasnost s oba kraja političkog spektra. Radikala s lijeva koji napadaju slobodno tržište i krajnjih desničara koji napadaju liberalnu demokraciju. Vjerujemo da je vrlo važno angažirati politički centar ili “mainstream” kako bismo se suprotstavili negativnim utjecajima društvenih mreža koje pogoduju radikalnim pokretima. Problem s društvenim mrežama poput Twittera ili Facebooka je taj što se pomoću njih vrlo brzo promoviraju radikalne ideje, dok pozivi na stabilnost nemaju jednaki efekt na društvenim mrežama. Pristupili smo ljudima s obje strane političkog spektra kako u SAD-u tako i Europi te smo 2017. objavili manifest i jednu knjigu po nazivom: “Borba za slobodu – Obrana demokracije u doba Trumpa”. Organizacija je u početku bila dosta amaterska jer smo bili registrirani kao dobrotvorna udruga, ali nije bilo ozbiljne organizacije. Nakon te 2017. malo sam se više počeo baviti s njom te je došlo do promjene u upravnom odboru. Danas su u odboru dva bivša demokratska senatora Bob Kerrey i Heidi Heitkamp te dva ugledna republikanca od kojih je jedan Michael Steele, bivši čelnik Republikanskog nacionalnog komiteta (RNC). Naravno, riječ je o “never Trupmperima” koji vjeruju da je Donald Trump napravio veliku štetu američkoj demokraciji, ali i Republikanskoj stranci.

NACIONAL: Kako s aspekta projekta Renew Democracy gledate na ono što se događa u SAD-u nakon predsjedničkih izbora?

Vjerujem da je danas posao koji radimo kroz naš projekt potreban više nego ikada jer je SAD podijeljen i nadam se da će novi predsjednik Joe Biden uspjeti ublažiti udarac koji je demokraciji u SAD-u, ali i širom svijeta, nanio Donald Trump. Međutim, Biden će istovremeno biti i pod velikim pritiskom krajnje ljevice da implementira radikalnu ekonomsku politiku. Vjerujem da će unatoč tim pritiscima voditi centrističku politiku, ali za to će mu biti potrebna puna podrška velikog broja ljudi jer je sve više onih koji se love za rubove političkog prostora, bez obzira na o bili oni krajnje lijevi ili krajnje desni. Zato će Renew Democracy nastaviti s programom i nastavit ćemo održavati seminare i videokonferencije kojima promoviramo demokraciju i umjerene političke programe.

NACIONAL: Čitateljima će možda biti čudno zašto se odlučili toliko aktivirati na američkoj političkoj sceni jer ste do sada bili poznatiji kao aktivni protivnik Vladimira Putina. Zašto se odlučili na tu promjenu i je li jedan od razloga taj jer smatrate da bez demokracije u SAD-u ne može doći ni do promjena u Rusiji?

Većim dijelom godine živim u New Yorku, moja djeca su američki državljani. Ja nisam, imam istekli ruski pasoš i svijetom putujem s hrvatskom putovnicom (smije se). Budući da živim u New Yorku, jednostavno sam se morao nekako uključiti u borbu za očuvanje demokracije u SAD-u. Vjerujem da ako se Amerika ne uspije oduprijeti trenutnim izazovima, da će to imati velike posljedice i na ostatak svijeta jer usporedni rast radikalne ljevice i radikalne desnice nije isključivo američki problem. Ako pogledate takav usporedni rast se događa i u Europi pa tako u Francuskoj imate Marine Le Pen s desne i Mélenchona s lijeve strane, u Njemačkoj AFD s desne i Die Linke s lijeve, čak ste i u Velikoj Britaniji u jednom trenutku imali Nigela Faragea s jedne strane i laburiste Jeremyja Corbina s druge. Slično je i u Italiji i u Grčkoj te u mnogim drugim europskim državama. Čini se da Europa polako smiruje te radikalne pokrete i situacija nije tako eksplozivna kao što je bila prije dvije ili tri godine, ali i dalje postoji opasnost i zato moramo dati podrški “mainstream” politici kako bi se potpuno oslabili ti radikalni pokreti. SAD je uvijek bio vođa i ako se on ne uspije popraviti i ako ne uspije vratiti ulogu svjetskog predvodnika, onda će iliberalne i autoritarne snage i države u kojima su te snage na vlasti preuzeti glavnu riječ.

NACIONAL: Spomenuli ste da imate hrvatski pasoš i da ste hrvatski državljanin, a i trenutno ste već duži period u Podstrani kraj Splita, možete li iz te perspektive ocijeniti razvoj demokracije u Hrvatskoj?

Hrvatska nije zasad imala problem radikalne ljevice ili desnice kao neke susjedne države i uspjela se održati u krugu “mainstream” politike jer je premijer Plenković bliži desnom centru, a predsjednik Milanović lijevom centru. Dakle, hrvatska je politika balansirana, možda malo naginje desnici, ali nije pod izravnom prijetnjom radikalizma s bilo koje strane. Naravno, to je pozitivna stvar pogotovo kada bi se Hrvatska uspoređivala s Mađarskom, gdje je demokracija u velikoj opasnosti jer je Viktor Orban dobio gotovo pa autoritarne ovlasti ili s Poljskom gdje vladajuća stranka krši bazične liberalne slobodne. Mislim da je po istočnoeuropskim standardima Hrvatska u vrlo dobroj poziciji, ali problem je ekonomija, pogotovo sada kada pandemija stavlja pred vlade velike izazove. U svakom slučaju ne bih stavio Hrvatsku na vrh liste zemalja u kojima je ugrožena demokracija.

NACIONAL: Kao istaknuti protivnik režima Vladimira Putina, kako gledate na njegov utjecaj u ovom dijelu Europe, pogotovo nakon prošlotjednog posjeta ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Zagrebu i Sarajevu?

Dobra je vijest što je Putin trenutno prezauzet da bi nastavio svoje agresivne politike na području Balkana. Znamo da je Putinova Rusija stajala iza nekoliko pokušaja da se potkopa demokracija na ovim prostorima, kao što je to bio pokušaj puča u Crnoj Gori. Međutim, sumnjam da se utjecaj Rusije u ovom trenutku može pojačati usprkos najavama Sergeja Lavrova da će pokrenuti jače investicije u Bosni i Hercegovini i da će poticati učenje ruskog jezika među mladima u toj državi. No Putin trenutno ima prevelikih problema i smatram da će njegov negativni utjecaj na regiju postupno slabiti. Ipak uvijek treba biti na oprezu jer se Putinova vanjska politika temelji na stvaranju konflikata.

NACIONAL: Kada govorite o Putinovim problemima, mislite li tu i na izbor Joea Bidena za novog američkog predsjednika i koliko je taj izbor veliki udarac za Putina?

Jednostavan odgovor na vaše pitanje je činjenica da je Putin posljednji čelnik neke veće svjetske države koji je čestitao Bidenu na pobjedi. Nije slučajno da je tako dugo čekao jer je sada više nego očito da postoje veze između Putinova i Trumpova režima. S Trumpovim odlaskom iz Bijele kuće saznat ćemo puno više o njegovim porezima, poslovima, a samim time i vezama s Putinom i nekim osobama iz Putinova okruženja koje će objasniti Trumpovu blagonaklonu politiku prema Rusiji. Vjerujem da je Trumpov poraz veliki udarac za Putina i to što je tako dugo čekao s čestitkom pokazuje da je do zadnjeg trenutka čekao na neko Trumpovo čudo, ali nakon izbora elektora postalo je jasno da čuda neće biti.

NACIONAL: Ali odmah nakon izbora elektora krenuli su veliki hakerski napadi iz Rusije prema američkim institucijama. Kako to komentirate?

To nije iznenađujuće. Zapravo mislim da ti napadi nikada nisu ni prestali. Putin sada više i ne skriva činjenicu da je Rusija u hibridnom ratu s ostatkom tzv. slobodnog svijeta i napad na SAD i američke vojne i civilne institucije je visoko na njegovoj agendi.

NACIONAL: Kakvu bi ulogu tu trebao preuzeti novi američki predsjednik, prije svega kada je u pitanju obnova NATO savezništva s europskim državama i koliko bi obnova veza SAD-a i Europe oslabila Putina?

Američki politički, ali i vojni establišment ima jasnu ideju kako se boriti protiv Putina. No Trump je taj koji je blokirao te pokušaje i vodio je proputinovsku politiku. Biden se mora osloniti na informacije koje američke obavještajne i vojne službe već imaju, ali i mora prepoznati nedostatke Obamine politike prema Putinu. Predviđam da će gurati europske države da zauzmu oštriji stav prema Rusiji, ali s druge strane Bidenova politika prema Rusiji opet neće biti toliko oštra kao što je to primjerice bila Reganova politika. Nemam neka velika očekivanja od Bidena, ali ipak mislim da će doći do promjene u odnosu na Trumpa, ali i na Obamu koji je zbog svoje naivnosti bio dosta mekan prema Rusiji i Putinu. Biden će biti realist i optimističan sam da neće napraviti iste pogreške kao Obama.

NACIONAL: Kakva je onda budućnost Vladimira Putina s obzirom na njegovu sadašnju i međunarodnu poziciju, ali i poziciju unutar same Rusije?

Budućnost svakog diktatora je u sjeni ili u tami jer je njihova sudbina takva da su jednog dana popularni, a već drugog ih nema. Režim Vladimira Putina se temelji na potpunoj kontroli financijskog sustava Rusije, a njegovi kriminalci imaju potpunu kontrolu nad sigurnosnim i vojnim aparatom. No ako pratite posljednje izvještaje možete vidjeti da ekonomska situacija izmiče kontroli i da je Putinova “sretna era” završena te da će mu u budućnosti početi stizati sve lošije vijesti. Ne znamo ništa o njegovu zdravlju i uvijek sam oprezan kada je u pitanju zdravlje diktatora koje je uvijek najstrože čuvana državna tajna u državama poput Rusije. Isto tako se čini da polako gubi onu auru nedodirljivosti koju je tako dugo imao jer mu popularnost po posljednjim anketama počinje značajno padati. Kada tome dodate informacije o padu bogatstva, problemima u obitelji i geopolitičkim porazima od Bjelorusije do Kavkaza, onda očekujem da će kraj njegova režima doći puno prije nego što to mnogi očekuju.

NACIONAL: Osim što se Putin hvali s novim cjepivom protiv virusa covid-19, malo je informacija o tome kako je pandemija pogodila Rusiju i kako se Putinov režim nosi s koronavirusom. Kakva je trenutno situacija u Rusiji?

Situacija je katastrofalna. Moja majka je u Rusiji i kaže mi da je situacija puno gora nego što se prikazuje u ruskim medijima. Riječ je o potpunom kolapsu ruskog zdravstvenog sustava i to prvenstveno zbog katastrofalne Putinove zdravstvene politike. Putin je godinama smanjivao sredstva za javno zdravstvo te smanjivao razne subvencije za zdravstvene djelatnike te ih je ulagao u vojsku i za vlastitu propagandu. Takvu uskogrudnu diktatorsku politiku sada na vlastitoj koži plaćaju ruski građani. Kada je u pitanju rusko cjepivo, onda temeljem onog što sam pročitao i temeljem vlastitog iskustva s ruskim državnim znanstvenim institucijama, ne bi preporučio njegovo uzimanje. Osobno čekam cjepiva koje dolaze iz pouzdanih izvora poput Pfizera ili Moderne i tu u Hrvatskoj ću čekati dok se ne budem mogao cijepiti s jednim od tih cjepiva. Ne bih uzeo ni kinesko cjepivo, iako ga smatram puno pouzdanijim od ruskog.

NACIONAL: Možete li objasniti čitateljima Nacionala kako ste završili u Podstrani u doba pandemije koronavirusa?

Posljednjih 27 godina svako ljeto provodim u Hrvatskoj, prvo na Crvenom otoku kod Rovinja, potom u Makarskoj, a 2014. odlučili smo kupiti nekretninu u Podstrani jer smo zaključili da nam pozicija najviše odgovara zbog blizine splitske zračne luke. Nakon što smo u proljeće tri mjeseca proveli u izolaciji u New Yorku, u lipnju je cijela obitelj došla u Podstranu i umjesto da se vratimo u New York u rujnu, odlučili smo tu ostati jer smo zaključili da nema smisla vraćati se, pogotovo jer se škola u New Yorku održava na internetu. Složili smo se da su trenutno uvjeti za život ovdje bolji i da ćemo ostati u Hrvatskoj dok se ne cijepimo.

NACIONAL: Niste zabrinuti zbog rasta broja zaraženih u Hrvatskoj posljednjih tjedana?

Naravno da sam zabrinut i svakodnevno pratim brojke za cijelu Hrvatsku, ali iza Splitsko-dalmatinsku županiju i za Split i Podstranu. Trudimo se imati minimalne kontakte i pridržavamo se svih mjera tako da nema nekog pretjeranog straha. Brojke u Hrvatskoj nisu dobre, ali recite mi gdje jesu, možda u Australiji ili Novom Zelandu.

NACIONAL: Pandemija je poremetila i neke vaše poslovne planove u Hrvatskoj, trebali ste organizirati veliki šahovski turnir u Zagrebu u srpnju, ali je on otkazan. Međutim, najavljujete novo izdanje turnira i dolazak najboljih svjetskih šahista poput Magnusa Carlsena iduće godine.

Kada je u pitanju Grand Chess Tour treba reći da je cijela turneja bila otkazana, a ne samo turnir u Zagrebu, ali usprkos pandemiji nisam odustao od turnira za mlade šahiste koji se održavaju on-line i na to sam jako ponosan. Žao mi je zbog Grand Chess turnira jer se trebao održati u srpnju odmah nakon završetka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije i hrvatska vlada nam je na raspolaganje dala kongresni centar u Nacionalnoj knjižnici koji je izgrađen za potrebe tog predsjedanja. Novi datum za 2021. je već objavljen i turnir bi se trebao održati 4. i 5. srpnja iduće godine i optimističan sam da ćemo iduće godine uspjeti i veselim se novom turniru u Zagrebu.

NACIONAL: Možda vam kongresna dvorana u Nacionalnoj knjižnici neće biti dovoljno velika jer je popularnost šaha u nevjerojatnom uzetu nakon prikazivanja serije “Damin gambit”?

I dalje se nadamo da će nam Vlada dozvoliti koristiti kongresnu dvoranu i da će biti popunjena s ljubiteljima šaha. Iskreno i za mene je bilo veliko iznenađenje koliko je “Damin gambit” postala popularna serija i koliko su se ljudi počeli raspitivati o šahu. To je sjajno za šah i za sve ljude koji se šahom bave.

NACIONAL: Kako ste postali savjetnik redatelju serije “Damin gambit”?

Potpuno slučajno. Redatelj Scott Frank je prvo želio da glumim sovjetskog prvaka Vasilija Borgova, ali nakon sastanka s njim sam zaključio da jednostavno ne mogu dva ili tri mjeseca provesti na snimanju. Umjesto toga smo zaključili da bi puno bolje bilo da pružim savjete vezane uz šahovsku igru kako bi partije bile realistične i okruženje šahovskih turnira, kako bismo približili neke elemente koji su okruživali sovjetski šah, poput KGB agenata u pratnji sovjetskih igrača na turnirima.

NACIONAL: Je li vas iznenadila tolika popularnost serije ‘Damin Gambit’?

Jako. Zapravo redatelj Scott Frank je također bio iznenađen. Očekivali smo razuman uspjeh, ali nitko nije očekivao da će “Damin gambit” postati najgledanija Netflixova serija u povijesti. To me je doista pozitivno šokiralo.