Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević komentirao je u ponedjeljak prekrajanje izbornih jedinica.

“Prošli tjedan smo imali sastanak profesora Ustavnog prava i na njemu smo razgovarali o aktualnim stvarima te se rodila inicijativa da se javnosti obratimo otvorenim pismom. U njemu tražimo da se proces krojenja izbornih jedinica demokratizira, to jest, da se uvaže stavovi struke i da se slijede upute koje je donio Ustavni sud”, istaknuo je.

Gardašević je dodao da je Ustavni sud kod popisa stanovništva i granica mogao reagirati puno prije. No, dodaje da se zakon o izbornim jedinicama ne svodi samo na crtanje granica izbornih jedinica.

“Znamo da postoje velike diskrepancije i veliki odljev ljudi iz Hrvatske i da postoje velike razlike između onog što stoji na popisu birača i stvarne situacije. U registru birača imamo veliki problem. Takvo stanje provocira nepovjerenje građana u demokratičnost izbora. U osnovi problema je to da se mora riješiti puno više od samih izbornih jedinica i da se mora poboljšati način praćenja broja birača. Izborno zakonodavstvo se ne donosi za jedne izbore, to treba trajati dugo vremena”, naglasio je profesor s Pravnog fakulteta za N1.

Naglasio je da se u okolnostima koje su hitne može puno toga napraviti. “Teško je govoriti da nemamo vremena, a imali smo 15 godina. Ustavni sud je mogao davno ukinuti zakon o izbornim jedinicama i time prisiliti Sabor da riješi ovu situaciju. Mogle su to riješiti i prijašnje vlade, to je problem svih vlada. Negdje ispada da imamo veći broj birača od broja stanovnika što je notorni problem. Negdje pak postoji to da imamo jako velik broj punoljetnih osoba – problem je očito u registru birača. Ako nemamo mehanizam koji prati stvaran broj birača, uzalud je crtati granice izbornih jedinica”, poručio je.

Gardašević navodi da Hrvatska ima izborne jedinice koje imaju nelogičan oblik. “Čovjek mora znati što želi postići određivanjem izbornih jedinica. Svi smo jednaki u RH, ne treba raditi razliku među biračima. Kad se dijeli država na više izbornih jedinica, zastupate interese pojedinih dijelova Hrvatske. Treba slijediti administrativne granice Hrvatske. Matematički gledano je najbolje to da se država treba gledati kao jedna izborna jedinica. Tko kaže da ljudi u Zadru i Dubrovniku imaju iste interese? Ako idete u veći izbornih jedinica, smanjuje se razmjerna predstavljenost”, pojasnio je.

Izborne jedinice, ističe, nisu političko pitanje nego ustavno. “Bila bi katastrofa da se zakon o izbornim jedinicama donese hitnim postupkom. Premijer bi napravio uslugu Hrvatskoj kad bi započeo proces demokratizacije”, zaključio je.