Međunarodni dan frankofonije je 20. ožujka, no tradicionalno je cijeli ožujak mjesec frankofonije te se obilježava diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Tijekom ožujka Francuski institut u Hrvatskoj, u suradnji sa svojim frankofonskim obrazovnim i kulturnim partnerima, sprema bogat i raznolik program koji diljem Hrvatske slavi francuski jezik i frankofonske kulture u svoj njihovoj raznolikosti.

Međunarodna organizacija za frankofoniju (L’Organisation internationale de la Francophonie) predstavlja skup država, zemalja i regija koje su se obvezale promovirati francuski jezik. Frankofonija je izraz koji je 1880. skovao francuski geograf Onésime Reclus kako bi označio zajednicu ljudi i država koji koriste francuski jezik.

O mjesecu frankofonije i ostalim aktualnim temama tjednik Nacional razgovarao je s francuskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Gaëlom Veyssièreom. Prije dolaska u Hrvatsku obnašao je dužnosti šefa kabineta nekoliko ministrica zaduženih za europske poslove. Ministarstvu vanjskih poslova pridružio se 1997. godine i iza sebe ima 25 godina diplomatske karijere. U Hrvatsku je stigao 2019. godine i udomaćio se u Zagrebu gdje dobro poznaje sve kulturne institucije.

NACIONAL: Ožujak je tradicionalno mjesec frankofonije – u koliko se zemalja obilježava i koji su sve događaji planirani u Hrvatskoj? 

Međunarodni dan frankofonije obilježava se 20. ožujka diljem svijeta, a osobito u državama koje su članice Međunarodne organizacije za frankofoniju –  ali ne samo u njima. Organizacija ima 54 članice i 34 promatrača, uključujući i Hrvatsku. Kao što znate, Hrvatska ima i posebnu izaslanicu predsjednika Republike za frankofoniju, a to je u ovom trenutku Vanda Mikšić, koja radi odličan posao. Sve u svemu, u svijetu je oko 300 milijuna govornika francuskog jezika i taj se broj neprestano povećava, prije svega zahvaljujući afričkim zemljama. Kreativnost francuskog jezika također cvate, uglavnom zahvaljujući dinamizmu frankofonije u Africi. To je dio raznolikosti i bogatstva jezika. Naravno da u ožujku slavimo mjesec frankofonije i u Hrvatskoj, i to nizom različitih događaja u velikom broju gradova. Započeli smo 2. ožujka u zagrebačkom KIC-u, projekcijom dokumentarca koji će biti prikazan i na TV 5 Monde, a zove se „Odredište frankofonije – Hrvatska“ i u njemu postoje dvije posebne epizode o Hrvatskoj. Taj TV program ima 350 milijuna gledatelja u svijetu i naravno da će dodatno proširiti sliku o Hrvatskoj. Ovog mjeseca organiziramo ga u suradnji s hrvatskim partnerima, veleposlanstvima frankofonih zemalja, ali i s Francuskim institutima, kao i alijansama. Postoji pet francuskih alijansi u Hrvatskoj – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Dubrovnik, dok je u Mjesec frankofonije uključeno ukupno 11 hrvatskih gradova. Održava se i frankofonski film festival – od 8. do 31. ožujka, zatim Francuski institut u Hrvatskoj organizira književnu večer uz autoricu i pjesnikinju Annu Ayanoglu koja će govoriti o svom pisanju i poeziji u Zagrebu i Zadru, natjecanje u francuskim šansonama u Splitu, a spremamo i frankofonsku gastronomsku večer u Rijeci i tako dalje. Za sve dodatne informacije treba samo otići na web-stranicu Francuskog instituta ili francuskih alijansi.

‘Stalno slušam o tome kako je odnos između naših zemalja u ulaznoj liniji zbog kupnje zrakoplova. Međutim, ja sam uvjeren da je Hrvatska izabrala Rafale baš zato što su naši odnosi bili u uzlaznoj liniji’

NACIONAL: Među svim europskim zemljama Francuska možda najviše ulaže u kulturu i kulturnu diplomaciju. Kako ste zadovoljni suradnjom s hrvatskim kulturnim institucijama i promocijom francuske kulture?

Imamo odličnu suradnju s hrvatskim institucijama na području kulture, koja je vrlo dugovječna i vrlo plodna. Godine 2021. proslavili smo stotu obljetnicu Francuskog instituta u Hrvatskoj, a i neke francuske alijanse su jednako stare. Dobro surađujemo s Ministarstvom kulture i medija, ali i s muzejima, galerijama i slično. Kultura je svakako dio strateškog partnerstva koji su potpisali predsjednik Macron i premijer Plenković prilikom službenog posjeta francuskog predsjednika Hrvatskoj u studenome 2021. Mislim da iskreno dijelimo interes za hrvatsku i francusku kulturnu ponudu u obje države. I da imamo isti pristup razvoju titlova kako bismo ostali u kontaktu s izvornim jezikom djela. Naravno, sada je na nama da se obraćamo i mladim generacijama, i to recentnom kulturnom, glazbenom i umjetničkom francuskom produkcijom i modernom scenom. Mi želimo promovirati dijalog između kultura i to su vrijednosti koje Hrvatska i Francuska dijele. A svi mi stvaramo i čuvamo ono što se naziva europskom kulturom.

NACIONAL: Budući da je engleski postao Lingua Franca, malo je škola u Hrvatskoj u kojima je francuski prvi strani jezik. Je li došlo do povećanja broja takvih škola u posljednje vrijeme i porasta interesa za francuski?

Primjećujem jedan paradoks – s jedne strane, u hrvatskom društvu raste interes za učenjem francuskog jezika, a to se vidi po spektakularnom povećanju broja polaznika Francuske alijanse u gradovima poput Rijeke koji su spremni plaćati da uče francuski jezik. S druge strane, nažalost, u obrazovnom sustavu francuski jezik vrlo slabo je zastupljen. Jako je malo škola u Hrvatskoj u kojima je francuski prvi ili drugi strani jezik. Prema podacima, francuski je tek četvrti jezik u Hrvatskoj, što znači da ga uči tek oko osam tisuća učenika godišnje. Od toga je samo njih 6400 u obrazovnom sustavu, što čini tek 1,8 % učenika. Pitanje je zašto postoji takva razlika između interesa za francuski jezik i broja učenika koji ga uče. Mislim da je jedan od razloga taj što roditelji imaju mogućnost izbora za svoju djecu između drugog stranog jezika i, recimo, informatike, a mnogi ne vide razlog za drugi jezik nakon engleskog, što je realnost danas u Hrvatskoj. Gotovo svi govore engleski. To je odlično, ali još je važnije savladati drugi međunarodni jezik jer to je ono što čini razliku. A drugi je razlog što je u mnogim mjestima u Hrvatskoj teško nastaviti učenje francuskog kada prelazite iz, naprimjer, osnovne škole u gimnaziju. To često ovisi o ravnateljima škola iako u Hrvatskoj postoji puno odličnih profesora francuskog jezika. Mi nastavljamo na tom planu suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i nadamo se da ćemo postići neki napredak.

NACIONAL: Projekcijom filma „Feministički odgovor“ i popratnim razgovorima Francuski institut pridružio se proslavi Međunarodnog dana žena. U Hrvatskoj i drugim zemljama diljem svijeta, pa i u Francuskoj, žene su sudjelovale u marševima i prosvjedima. Jesu li Francuskinje danas doista u svemu ravnopravne s muškarcima?

Kao prvo, i ja sam bio na projekciji spomenutog filma u Francuskom institutu i za mene je bilo izuzetno zanimljivo vidjeti kako je živa ta feministička scena, osobito među mladim ženama, ali i muškarcima. U Francuskoj je Međunarodni dan žena vrlo važan dan koji mobilizira mase. Poznato vam je koliko je rodna ravnopravnost važna u Francuskoj, a to je i jedan od prioriteta koje je naglašavao predsjednik Macron u svom prvom i drugom mandatu. Mislim da je puno toga do sada ostvareno, uključujući i očinski dopust, koji se ohrabruje, automatsko naplaćivanje alimentacije za djecu ako je muški partner odbija davati, besplatan pristup kontracepciji ne samo za maloljetne već i mlade, kao i povećani broj skloništa za žene žrtve nasilja, osobito obiteljskog. I u zakonodavnom smislu došlo je do napretka kako bi se preveniralo nasilje nad ženama. Nažalost, ono i dalje postoji. I dalje imamo previše nasilnika i još uvijek je previše žena žrtava femicida, odnosno, ubijaju ih njihovi muški partneri. Film „Feministički odgovor“ odnosi se upravo na nasilje nad ženama, protiv kojeg se moramo nastaviti boriti. To je ključni problem koji nikada ne prestaje. A u nekim zemljama svijeta poput, naprimjer, Afganistana ili Irana, represija se pogoršava. Osim toga, u Francuskoj, nažalost, još uvijek postoji veliki jaz u plaćama za žene i muškarce, koji iznosi oko 16 posto što je više nego u Hrvatskoj.

‘Važno je svugdje da se slučajevi korupcije otkrivaju ili da se rješavaju na sudu. I naravno da mediji u tome moraju igrati važnu ulogu, kao i u ispravljanju svake anomalije koja ugrožava funkcioniranje demokracije,’ izjavio je francuski ambasador. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Svjedočimo raznim retrogradnim pokretima u cijeloj Europi. Poljska je, recimo, praktički potpuno zabranila pobačaj, a francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je da se pravo na pobačaj uključi u Povelju EU-a o temeljnim pravima. Kakvi su izgledi, u današnjoj konstelaciji unutar EU-a, da se to doista i dogodi? 

Točno, u Poljskoj je pristup pobačaju postao vrlo kompliciran i otežan, iako ne sasvim zabranjen, a na Malti je i dalje zabranjen – iako su obje zemlje članice EU-a. Točno je da je predsjednik Macron predložio da se pravo na pobačaj uključi u europsku Povelju o temeljnim pravima, kao i u francuski ustav. To je nešto što Francuska, naravno, može napraviti sama, a ako mi to učinimo, imat ćemo i veći utjecaj u raspravi unutar EU-a. To je predsjednik Macron predložio upravo na Međunarodni dan žena, na svečanosti u čast Gisele Halimi, poznate francuske aktivistkinje, prijateljice Simone de Beauvoir, rodom iz Tunisa, koja je bila velika zagovornica prava na pobačaj. U Francuskoj se Ustav može mijenjati ili referendumom ili kvalificiranom 3/5 većinom u dvjema skupštinama. A što se tiče prijedloga da pravo na pobačaj postane dio europske Povelje o temeljnim pravima, to je principijelna tema i vjerojatno nikada nije pravi trenutak za takva teška pitanja. Uvijek postoje neki drugi prioriteti. No ili ćemo se boriti za njih ili nećemo. Francuska smatra da se za to vrijedi boriti. To je legitimna borba. Dakle, pokrenimo tu raspravu unutar EU-a. Znam da će to biti teško, no vjerujem da je moguće postići neki napredak i smatram da prije svega moramo izgrađivati svijest da smo svi mi Europljani.

NACIONAL: Francuska pomaže Ukrajini od samog početka ruske agresije, kao i mnoge druge zemlje članice EU-a, međutim, to je jedinstvo narušeno, prije svega zbog Mađarske. 

Činjenica jest da je bilo puno oštrih rasprava, pa i pregovora među zemljama članicama od početka rata, ali te su debate legitimne. Mi smo svjesni činjenice da je svaka zemlja članica imala različit odnos prema Rusiji, a to je ovisilo i o ekonomskoj ovisnosti o ruskoj nafti i plinu. No rezultat svih tih rasprava jest da smo prije nekoliko dana dogovorili deseti paket sankcija Rusiji, a Mađarska se nije protivila. Dakle, ne računa se ono što se govori u tijeku pregovora, nego ono što se radi. Mi smo kao EU uspjeli nametnuti najsnažniji paket sankcija Rusiji ikad. Nitko nije vjerovao da će to biti moguće, kao i da će se određeni snažni potezi ikada dogoditi. A ipak jesu. Učinili smo to prilično brzo, ponekad i brže od SAD-a. A to je ono što moramo činiti kako bismo izvršili pritisak na Rusiju da zaustavi agresiju. Hoće li to jedinstvo trajati? Činimo sve da potraje i važno je da se europski lideri bave tim temama što češće i o njima raspravljaju, kako bi se nastavio graditi konsenzus. Pogledajte posljednjih deset godina i dvije potencijalno egzistencijalne krize s kojima se EU suočio, a to su Brexit i ruska agresija na Ukrajinu. I oko tih dvaju pitanja koja su mogla unijeti razdor, uspjeli smo ostati ujedinjeni. Da, optimističan sam i vjerujem da ćemo nastaviti razočaravati sve one u Moskvi koji očekuju da se EU raspadne i da ćemo im pružiti zadovoljstvo svađe unutar sebe. Naravno da imamo burne rasprave, to je dio našeg šarma, ali postižemo dogovore.

‘S jedne strane, u hrvatskom društvu raste interes za učenjem francuskog jezika, a s druge strane, nažalost, u obrazovnom sustavu francuski jezik vrlo slabo je zastupljen u hrvatskim školama’

NACIONAL: Predsjednik Macron održava komunikaciju s Putinom, što mu mnogi zamjeraju iako je izjavio kako želi da Rusija bude poražena. Ima li šanse, nakon godine rata, da Francuska posreduje u pregovorima između Ukrajine i Rusije, jer rat će ipak morati završiti pregovorima? 

Rat će na kraju morati završiti pregovorima, važno je samo znati da je u tom ratu Ukrajina žrtva, a Rusija agresor. Dakle, dvije strane ne smiju biti stavljene na istu razinu. Ali, kao što je rekao predsjednik Macron, isključivo je na Ukrajincima da odluče kada su i pod kojim uvjetima spremni na pregovore. No čini nam se da dok traje takva vojna ofenziva Rusije, dokle god se čine ratni zločini i nastavljaju strahote, pregovora ne može biti.

NACIONAL: Sudjeluje li Francuska u misiji obuke ukrajinskih vojnika? 

Naravno da sudjeluje, mi smo tako odlučili od samog početka. Odlučili smo obučavali dvije tisuće od ukupno 30 tisuća ukrajinskih vojnika, koliko bi ih se trebalo obučavati u EU-u kao dio misije europske vojne pomoći. Dio obuke odvijat će se u Francuskoj, dio u Poljskoj. Na tome će biti angažiran francuski vojni personal, a odlučeno je da ćemo trenirati ukrajinskih 600 vojnika mjesečno. Dakle, zdušno sudjelujemo u ovoj misiji i smatramo da je važna.

NACIONAL: Kako komentirate odluku Hrvatskog sabora da Hrvatska ne sudjeluje u obuci?

To je suverena odluka vaše zemlje. Naravno da bismo, kao partner Hrvatske u Europi i NATO-u, voljeli da je odlučeno drugačije, no poštujemo suvereno pravo svake države da odlučuje za sebe. Međutim, hrvatska vlada je snažan saveznik Ukrajine i pruža joj različite oblike pomoći, uključujući i vojnu.

‘Premijer Plenković i predsjednik Macron imaju nešto zajedničko, a to je da smatraju kako je EU uvijek na strani rješavanja problema, a ne na strani onih koji te probleme stvaraju’, rekao je Gaël Veyssière. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Predsjednik Macron najavio je posjet Kini. Kina je sa Svekineskog kongresa poručila da vidi EU kao partnera i da se Europa mora distancirati od SAD-a. Kako to komentirate i kako Francuska gleda na ulogu Kine u ovoj za cijeli svijet opasnoj situaciji? 

Kao što je EU ujedinjen u svom odnosu prema Rusiji, ujedinjen je i u svom odnosu prema Kini, što je i definirano u javnim dokumentima. Treba uzeti u obzir kompleksnost situacije – mi na Kinu gledamo kao na partnera i ekonomskog konkurenta, a ponekad i kao strateškog suparnika. Naravno da Kina gleda na svijet potpuno drugačije nego EU i postoje principi oko kojih se ne slažemo, poput stanja ljudskih prava u Kini. Da, Kina je važan igrač na međunarodnoj sceni i ako to želi, može igrati pozitivnu ulogu u ratu između Rusije i Ukrajine. Gospodin Putin ne smije biti jedini koji razgovara s Kinom i zato se EU mora jače angažirati. Predsjednik Europskog vijeća posjetio je Kinu prije nekoliko tjedana, kao i njemački kancelar, a i francuski predsjednik Macron posjetit će uskoro Kinu.

NACIONAL: Nakon što je Hrvatska kupila zrakoplove Rafale, naši odnosi su u uzletu. Kada će stići prvi zrakoplovi? 

Što se tiče toga, sve se događa po planu i prvi zrakoplovi stići će u prvom semestru 2024. godine. Upravo sada hrvatski piloti i mehaničari prolaze trening u Francuskoj. A što se tiče onog prvog pitanja, stalno slušam o tome kako je odnos između naših dviju zemalja u ulaznoj liniji zbog kupnje tih zrakoplova. Međutim, ja sam uvjeren u suprotno. Smatram da je Hrvatska izabrala Rafale baš zato što su naši odnosi bili u uzlaznoj liniji, a bili su zato što dijelimo iste europske ideale i snažno bilateralno surađujemo unutar EU-a. Premijer Plenković i predsjednik Macron imaju nešto zajedničko iako pripadaju različitim političkim obiteljima. A to je da smatraju kako je EU uvijek na strani rješavanja problema, a ne na strani onih koji te probleme stvaraju. Između svojih zemalja uspostavili smo snažno povjerenje, koje simbolizira upravo kupnja zrakoplova.

NACIONAL: Prema izvješću Ureda europskog javnog tužitelja, Hrvatska je najkorumpiranija država u EU-u. Kako na tu činjenicu gledaju ostale članice i koliko ona šteti vjerodostojnosti Plenkovića kao demokratskog lidera? 

Kao prvo, ne mislim da jednako gledamo na Izvješće Ureda europskog javnog tužitelja, koji ne utvrđuje razvrstavanje između država. Čini mi se da na ovom mjestu treba podsjetiti na to da je Hrvatska postala dio eurozone 1. siječnja 2023. A to znači da Hrvatska i njeno vodstvo uživaju povjerenje zemalja članica EU-a i da je vaša ekonomija snažna. A nema snažne ekonomije bez borbe protiv korupcije. Kao drugo, činjenica je da postoje slučajevi korupcije u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, i mi, kao zemlje članice, moramo biti vrlo iskreni oko toga. Svakako ima problema u Hrvatskoj, a izvješće Transparency Internationala pokazuje da je percepcija korupcije visoka. No smatramo da se hrvatska vlada bori protiv korupcije, a važno je da su ti slučajevi izašli u javnost i da će biti procesuirani. Osim toga, Hrvatska je i kandidat za OECD pa će i ti predmeti biti obrađeni u tom kontekstu.

NACIONAL: Slučajevi korupcije izašli su u javnost prije svega zahvaljujući medijima. Ne mislite li da mediji igraju važnu ulogu u razotkrivanju tih problema?

Da, kao što sam vam rekao, važno je svugdje da se slučajevi korupcije otkrivaju ili da se rješavaju na sudu. I naravno da mediji u tome moraju igrati važnu ulogu, kao i u ispravljanju svake anomalije koja ugrožava funkcioniranje demokracije, i to u svim zemljama EU-a.