Prošlih tjedana međunarodna javnost svjedočila je do sada neviđenom diplomatskom sukobu između zemalja saveznica, Francuske, SAD-a, Australije i Velike Britanije. Naime, zbog osnivanja trilateralnog indopacifičkog saveza Australije, Velike Britanije i SAD-a protiv Kine, nazvanim AUKUS, Australija je u posljednji trenutak odustala od sporazuma vrijednog preko 50 milijardi australskih dolara o kupnji francuske flote podmornica, uz objašnjenje da bi unutar nove trilaterale trebala dobiti podmornice na nuklearni pogon. Francuska je burno reagirala i povukla na konzultacije svoje veleposlanike u Washingtonu i Canberri.

U međusobnoj komunikaciji nisu se birale riječi pa je francuski šef diplomacije Jean-Yves Le Drian ozbiljnu krizu svoje zemlje s SAD-om i Australijom opisao riječima „dvoličnost, laž, zabijanje noža u leđa“. Otkazana je i planirana svečanost u veleposlanstvu u Washingtonu povodom obilježavanja 240. obljetnice bitke kod Capesa kada se francuska mornarica borila protiv britanske tijekom rata za nezavisnost, kao i slična proslava u Baltimoreu. Razočaranje ovakvom odlukom Australije i ponašanjem saveznika nije skrivao ni francuski predsjednik Macron kojeg je prošloga tjedna nazvao američki predsjednik Joe Biden kako bi pokušao izgladiti odnose.

O tim i ostalim aktualnim temama tjednik Nacional razgovarao je s francuskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj, Gaëlom Veyssièreom. Prije dolaska u Hrvatsku obnašao je dužnosti tajnika kabineta nekoliko ministrica zaduženih za europske poslove. Ministarstvu vanjskih poslova pridružio se 1997. godine i u gotovo 25 godina diplomatske karijere obnašao je različite dužnosti u Francuskoj i inozemstvu. U Hrvatsku je stigao 2019. i otada se udomaćio u Zagrebu, u kojem je proživio i potres i pandemiju covida-19.

NACIONAL: Posljednjih dana došlo je do diplomatskog sukoba među saveznicima bez presedana, Francuska je povukla veleposlanike iz Australije i SAD-a zato što je propao ugovor između Francuske i Australije o isporuci konvencionalnih podmornica, vrijedan više od 50 milijardi australskih dolara. Kako ćete nakon toga ponovo surađivati sa saveznicima?

Mislim da je upravo to ključno pitanje. Ne radi se ovdje samo o problemu trgovinske ili vojne suradnje, već prije svega o pitanju povjerenja i metoda stjecanja povjerenja među saveznicima. Naravno da, kada ste s nekim saveznik, morate uzeti u obzir njegove prioritetne interese, ali morate imati i određenu vrstu strateške predvidljivosti, kako ne bi bilo velikih iznenađenja iz vlastitog tabora. Isto tako, morate imati vjeru da, kada se pojave različitosti, a one se normalno i pojavljuju jer smo različite države, postoji način da se to komunicira na diplomatski način, putem prikladnih kanala. I da na kraju možete pronaći rješenje koje je prihvatljivo svim stranama. A upravo to je bilo u samoj srži ove krize jer najava Australije, koja je bila moguća samo uz podršku SAD-a budući da su obje članice novog trilateralnog saveza AUKUS, bila je veliko iznenađenje i potpuni šok. Odnosno, kako je rekao francuski ministar vanjskih poslova na način bez presedana – bio je to nož u leđa. Tim više što smo samo nekoliko dana ranije imali konzultacije s australskom stranom na ministarskoj razini i potpisano je priopćenje u kojem 4 ministra, 2 australska i 2 francuska, potvrđuju svoju obvezu u okviru sporazuma iz 2016. Radilo se o krizi nakon koje se doista postavlja pitanje kako ponovo vratiti povjerenje. Postoji još jedna ključna stavka u cijeloj priči koju su možda previdjeli mediji u Hrvatskoj, a to je da se ovdje ne radi samo o odnosima između Francuske, Australije, SAD-a i Velike Britanije. Tu se uvelike radi o odnosu s NATO saveznicima i saveznicima iz Europske unije.

NACIONAL: O tome su se oglasili i visoki dužnosnici Europske unije, poput šefa Europskog vijeća Charlesa Michela, i kritizirali nedostatak lojalnosti i transparentnosti SAD-a.

Točno, i nije on jedini reagirao. Mnogi su visoki dužnosnici na sličan način kritizirali ovaj postupak, kako iz Europskog vijeća tako i iz Europske komisije, a na tu temu je 20. rujna u New Yorku održan i sastanak 27 ministara država članica EU-a. Jer osim što se tu radi o Francuskoj, pitanje je i kako se ova situacija odražava na EU. Naime, kriza se dogodila upravo u trenutku kada EU objavljuje svoju indo-pacifičku strategiju. Naravno da američki i europski pristup ovom problemu nisu u potpunosti jednaki, i naravno da je EU bliži SAD-u nego Kini, ali uz naše razlike i različite pristupe, pri čemu se pristup EU-a uglavnom temelji na međusobnoj konkurenciji, a ne konfrontaciji, smatram da te strategije ipak trebaju biti artikulirane i usuglašene.

NACIONAL: I što sada?

Prošli tjedan je došlo do određenog pomaka i situacija se ponešto promijenila. Predsjednik Biden 22. rujna nazvao je predsjednika Macrona te su održali konstruktivan razgovor. Ta je komunikacija bila vrlo važna jer su pritom potvrđena dva aspekta važna za Francusku. Kao prvo, predsjednik Biden je priznao da je ono što se dogodilo u suštini bilo pogrešno te da je prije toga trebalo provesti otvorene konzultacije o pitanjima od strateškog interesa za Francusku i europske partnere. To je diplomatska, ali vrlo jasna poruka. I upravo to je jedan od razloga zbog kojeg ćemo vratiti našeg veleposlanika u Washington, a najavljen je i sastanak Macrona i Bidena u listopadu. Ono drugo što je bitno – predsjednik Biden je potvrdio stratešku važnost francuskog i europskog angažmana u indo-pacifičkoj regiji, uključujući i nedavno objavljenu strategiju EU-a za to područje. Rekao je i da Sjedinjene Države prepoznaju važnost jače i sposobnije europske obrane koja će pozitivno doprinositi transatlantskoj i globalnoj sigurnosti te je podržao europsko djelovanje u Sahelu. Ta podrška europskoj obrani i de facto europskoj strateškoj autonomiji je važna.

NACIONAL: Je li ovaj trilateralni savez smislio Donald Trump, a predsjednik Biden se morao suočiti s posljedicama toga, ili je takav plan donesen nedavno?

Iskreno, ne znam, budući da je sve to bilo veliko iznenađenje za nas. To je sigurno pripremano određeno vrijeme unutar male grupe ljudi, no kako god da bilo, dogodilo se u vrijeme Bidenove administracije i zato je logično da je on osobno i preuzeo odgovornost. Inače, Francuska je s Bidenovom administracijom od trenutka njegove inauguracije u odličnim odnosima, zajednički radimo na puno područja, a učinjeni su i brojni pozitivni koraci i prema NATO-u i prema EU-u. Održan je i samit EU–SAD u lipnju u Bruxellesu, na kojem je Biden ponovo pokrenuo suradnju između prekoatlantskih saveznika. No nakon ovog postupka, iz vedra neba oslabljeni su i NATO i Europska unija i takva vrsta tenzija odgovara jedino našim konkurentima. Čini mi se da je jedini akter koji je u cijeloj priči postao snažniji Kina. No u svakom slučaju, nakon ovog razgovora imat ćemo otvoren komunikacijski kanal, a to uključuje i otvorenu podršku SAD-a europskoj obrani. Vi znate kako je ta strateška autonomija nama važna, osobito zato što od 1. siječnja Francuska preuzima predsjedanje EU-om, a važna je i zbog uloge koju imamo u NATO-u. Sada je važno da riječi budu popraćene djelima. Na početku smo puta prema obnovu povjerenja i bit će potrebno neko vrijeme.

NACIONAL: Zašto nije opozvan i veleposlanik u Velikoj Britaniji, iako je i ona članica trilateralnog indo-pacifičkog saveza protiv Kine? Postoje dvije teorije u medijima, jedna kaže da je to poruka Britaniji da uopće nije bitna, a druga je otprilike: „to smo od vas i očekivali“. Kako to komentirate?

Rekao bih da je u svakom slučaju početna točka odluka koju je donijela Australija, da prekrše sporazum koji su potpisali s Francuskom još 2016., a oni to ne bi mogli bez potpore SAD-a koji predvodi taj trilateralni savez. Zato smo povukli na konzultacije veleposlanike iz tih dviju zemalja.

NACIONAL: SAD na Kinu gleda kao na najvećeg svjetskog konkurenta, ali i kao na najveću prijetnju. Zar ne postoji neki drugi način na koji bi se moglo tretirati jednu od dviju najvećih ekonomija na svijetu?

Naravno da postoji više načina na koji bi se mogli odnositi prema Kini. Prije svega, radi se o pitanjima globalne trgovine, kako pronaći pravu ravnotežu i zadržati konkurentnost. Često s Kinom, ali i s nekim drugima, ne možemo pronaći zajednički jezik oko pravila međunarodnog tržišnog natjecanja, ili plovidbe otvorenim morem, što uključuje i brodove ratne mornarice. Naravno, o tome moramo konstruktivno razgovarati s kineskom stranom, ali isto tako moramo i obraniti naše vrijednosti i brinuti o vlastitom interesu. Ponekad se kineski koncepti trgovine razlikuju od naših, mi moramo imati snažna pravila u EU-u kako bismo zaštitili svoje interese. Ponekad smo u prošlosti bili naivni po tom pitanju i te greške ne bismo smjeli ponoviti.

NACIONAL: Ali tu se uglavnom radi o trgovinskom ratu koji je inicirao Donald Trump. Vjerujete li da Kina predstavlja vojnu opasnost za svjetski mir? Što će Australiji nuklearne podmornice za obranu od Kine?

Srećom tu se ne radi o ratu, čak ni o hladnom ratu. SAD tvrdi da ne želi novi hladni rat s Kinom, što je svakako vrlo pozitivno. Naravno, postojale su određene trgovinske tenzije, ali ponekad i vojne, kada govorimo o ratnim brodovima na otvorenom moru. Australija u tom smislu svakako treba podmornice. Ali odluka da Australija umjesto klasičnih podmornica, koje je Francuska posebno prilagodila njihovim potrebama, naruči nuklearne, za nas je doista bila golemo iznenađenje. O tome nikada nisu s nama raspravljali. Ono što dodatno iznenađuje u vojnom smislu jest činjenica da bi podmornice koje je trebala proizvesti Francuska bile spremne do 2030., dok će proizvodnja američkih nuklearnih podmornica, za koje se tek radi velika studija, trajati puno duže. Naravno, to je njihova odluka, ali to nije način na koji se prijateljske zemlje odnose jedna prema drugoj.

‘Imali smo informaciju da bi Kabul mogao brzo pasti u ruke talibana pa smo diskretno počeli evakuirati svoje državljane još u svibnju’, rekao je francuski veleposlanik Gaël Veyssière . FOTO: Luka Mjeda/NFOTO

NACIONAL: Iako je australska ministrica vanjskih poslova najavila kako Australija želi nastaviti razvijati prijateljstvo i partnerstvo s Francuskom, čini se da francuska strana to baš i ne prihvaća. Naime, na općoj skupštini UN-a australski premijer Scott Morrison nije uspio razgovarati s predsjednikom Macronom.

Ne mogu to komentirati. Ono što znam je da je australska strana izrazila želju da poboljša svoje odnose s Francuskom i da joj je stalo do partnerstva s nama. Lijepo je čuti takve izjave, ali one se potvrđuju djelima. A djelovanje Australije bilo je suprotno njihovim riječima i zato je i međusobno povjerenje narušeno. Prvo treba ponovo izgraditi povjerenje, a nakon toga davati izjave. Činjenica je da su i Francuska i Australija stoljećima prisutne u indo-pacifičkom prostoru i da o tome moramo razgovarati.

NACIONAL: Za razliku od Australije, s Hrvatskom je Francuska sklopila posao stoljeća, nakon dugih pregovora Hrvatska je kupila 12 francuskih vojnih aviona Rafale. Do kada će avioni biti isporučeni, što je s obukom hrvatskih pilota i što to znači za političke i vojne odnose naših dviju zemalja?

Kao što vam je poznato, mi smo našu posljednju ponudu Hrvatskoj dali u studenome 2020. godine. Nakon što je odluka donesena, sada hrvatska i francuska strana pišu trgovinske ugovore, što su zapravo tehnički sporazumi između dviju država, a paralelno se radi i na trgovačkim ugovorima između hrvatskih vlasti i francuskih tvrtki koje sudjeluju u procesu. Posao dobro napreduje i mi smo na dobrom putu da formalno potpišemo te ugovore prije kraja godine. Ako to uspijemo, prvi avioni će stići u Hrvatsku 2024., baš kao što je bilo i predviđeno. Naravno, naš je cilj dostaviti značajan broj tih aviona Hrvatskoj što je prije moguće. Za sada ništa nije bilo otežavajuće jer je proces s hrvatske strane bio vrlo transparentan i vrlo detaljno pripremljen. Dali smo sve od sebe da naša ponuda bude najbolja moguća u svim aspektima, financijskim, tehničkim i strateškim. Sada moramo ispuniti očekivanja i dostaviti avione na vrijeme.

NACIONAL: S jedne strane, to se tumači kao simbolična gesta premijera Plenkovića prema ideji razvijanja europske obrane, temeljene na vojnoj opremi proizvedenoj u Europi, no s druge strane bilo je spekulacija da je predsjednik Macron obećao Plenkoviću podršku u njegovim ambicijama za visoku funkciju u EU-u. Kako to komentirate?

To nikako nije točno. Ne radi se o nikakvim razmjenama, to uopće nema smisla i stvari ne funkcioniraju na takav način. Prije svega, radi se o suverenoj odluci Hrvatske da kupi vojne avione koji su joj potrebni kako bi imala ulogu koju želi igrati u obrani Hrvatske i unutar EU-a. Nakon toga, takva odluka šalje i određeni politički i strateški signal. Naime, budući da je Hrvatska izabrala francuske, odnosno europske avione, to znači da želi sudjelovati u jačanju zajedničke europske obrane koja je kompatibilna s NATO-om. Kao što su i Rafali kompatibilni s NATO standardima. Mi to cijenimo i na tom tragu razvijat ćemo i buduće strateško partnerstvo između europskih zemalja i NATO-a. A ta suradnja ide puno dalje od same prodaje vojnih aviona.

NACIONAL: Najavljivao se posjet predsjednika Macrona Hrvatskoj. Hoće li se i kada to doista dogoditi?

Apsolutno hoće, i to u skoroj budućnosti, nadam se. Iako nije jednostavno pronaći slobodan termin za putovanja u kalendaru predsjednika Macrona, s obzirom na to da se spremamo za predsjedanje Vijećem EU-a, a očekuju nas i parlamentarni i predsjednički izbori u prvom semestru 2022. Zbog toga su putovanja predsjednika Macrona prilično smanjena. Bit će to ujedno i prvi službeni posjet francuskog predsjednika Hrvatskoj te važan trenutak nakon povijesnog tehničkog posjeta predsjednika Chiraca 2000., također za vrijeme francuskog predsjedanja EU-om, kada je na njegovu inicijativu u suradnji s predsjednikom Mesićem, organiziran Zagreb Summit. Kao što znate, na njemu je Hrvatska i započela svoj proces eurointegracije, a i svim ostalim zemljama zapadnog Balkana obećana je europska perspektiva kao strateški cilj.

NACIONAL: Hrvatska je u međuvremenu postala članica, ali ostalima je to i dalje strateški cilj. Je li Francuska i dalje otvorena za proces proširenja jer mnogi smatraju kako predsjednik Macron prema tome ima određene rezerve?

Francuska je otvorena za proširenje na zemlje zapadnog Balkana te smo problem reforme politike proširenja riješili za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om. Kao što znate, zeleno svjetlo je u principu dano za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Nadamo se da će se uskoro postići dogovor s Bugarskom, kako bi prestala blokirati taj proces. Znamo da je situacija komplicirana i da se u toj zemlji treći put održavaju izbori, ali nadam se da će do kraja godine Bugarska dati suglasnost za otvaranje pregovora.

NACIONAL: Francusku čekaju izbori sljedeće godine, koliko će pandemija utjecati na njihov ishod? Ne prestaju demonstracije protiv epidemioloških mjera, za koje antivakseri krive predsjednika Macrona?

Kao državni službenik ne mogu komentirati izbore i ja ću u potpunosti poštovati demokratski proces i njihov ishod. Međutim, iako su antivakseri vrlo glasni, organiziraju čak i nasilne demonstracije, protiveći se restrikcijama poput onih da ne možete u restorane, kafiće, ili muzeje bez covid-potvrde, ankete o cijepljenju pokazuju da većina građana ipak podržava epidemiološke mjere i smatra da je način izlaska iz krize jedino cijepljenje. Više od 80% Francuza starijih od 12 godina potpuno je cijepljeno, a to je značajan rezultat za državu koja ima 67 milijuna stanovnika. Istina je da su u prvo vrijeme ljudi oklijevali s cijepljenjem, ali kada je predsjednik najavio da će im potvrda trebati za različite svakodnevne aktivnosti, kao i da se zaposlenici u zdravstvu moraju cijepiti inače će izgubiti posao, u sljedećih sat vremena gotovo 3 milijuna ljudi prijavilo se za cijepljenje. Taj je broj nastavio dramatično rasti, što znači da takva upozorenja koja su i usmjerena prema zaštiti zdravlja ljudi, funkcioniraju.

NACIONAL: Čule su se brojne kritike sa svih strana svijeta na račun povlačenja SAD-a i saveznika iz Afganistana. Je li trebalo tako naglo ostaviti tu zemlju i predati je u ruke talibanima i zar ta evakuacija nije mogla biti bolje organizirana?

Francuska nije sudjelovala u vojnim operacijama u Afganistanu još od 2013. Budući da smo imali informacije da bi Kabul mogao brzo pasti u ruke talibana, diskretno smo počeli s evakuacijom naših državljana još u svibnju. Naša je procjena bila da bi to moglo loše završiti i zbog toga smo bili izloženi raznim kritikama. Osim pitanja Afganistana koji je ostavljen talibanima, tu postoji i pitanje NATO-a. Je li se o tome raspravljalo među saveznicima kao što je to trebao biti slučaj? Nije. Svi su bili jako iznenađeni brzim osvajanjima talibanskih snaga i došlo je do kaosa koji se trebao izbjeći. Smatram da se cijelom akcijom trebalo rukovoditi s više pripreme i odgovornosti. No isto tako sam uvjeren da sve zemlje saveznice koje su sudjelovale u toj misiji imaju odgovornost ne samo prema svojim državljanima, već i svim Afganistancima koji su s nama surađivali i čiji su životi ugroženi. Osobito prema ženama koje su bile na istaknutim javnim funkcijama. U svakom slučaju, moramo im pomoći. Francuska radi na tome da ih izvuče iz Afganistana, uz pomoć susjednih zemalja.

NACIONAL: Air France najavio je dnevne letove iz Zagreba za Pariz. Hoće li biti puni?

Svakako. Avioni su, srećom, uvijek poprilično puni, pitanje je samo veličine aviona. Jer kao što znate, tijekom pandemije uveli su manje avione. Međutim, postoji veliki interes u Francuskoj za Hrvatsku, proveo sam ovdje odmor i sretao brojne francuske turiste koji zaista vole Hrvatsku, rekao bih s pravom. Vjerujem da će brojka biti blizu rekordne 2019. Osim toga, htio bih napomenuti i da je aerodrom u Zagrebu koji vode francuske i turske tvrtke cijelo vrijeme pandemije bio otvoren, iako su mnogi aerodromi u regiji morali zatvoriti vrata. Međutim, čak i uz gubitke, zagrebački aerodrom uvijek je imao nekoliko dnevnih letova i bio spreman primiti lijekove, cjepiva i medicinsku pomoć koja je stizala. A i nakon potresa koji se dogodio u ožujku 2020., avionima je stizala pomoć Francuske stradalima.