Ivan Obadić, docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, objašnjava zašto je za zagrebačko sveučilište objavio veliku analizu, po njegovu mišljenju, promašene reforme obrazovanja i znanosti ministra Radovana Fuchsa kroz set novih zakona

Nacional je prošloga petka razgovarao s jednim od prosvjednika ispred Vlade na Markovom trgu iz akademske zajednice, docentom na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivanom Obadićem, koji je za zagrebačko sveučilište objavio i veliku analizu – po njemu promašene – reforme obrazovanja i znanosti ministra Radovana Fuchsa kroz set novih zakona. U nakladi Sveučilišta potom je ta analiza tiskana u opsežnu knjigu na 744 stranica. Tu analizu reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja prihvatio je i Senat Sveučilišta u Zagrebu 2022. godine, a knjiga je posebna i po recenzijama. Ima čak osmero recenzenata, istaknute sveučilišne profesore Blaženku Divjak, Ivu Družića, Gvozdena Flegu, Ivu Josipovića, akademika Ivicu Kostovića, Ivana Milotića, Branka Smerdela i Kseniju Turković.

Ivan Obadić rođen je 1979. godine, a diplomirao je na Pravnom i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga studirao je na London School of Economics and Political Science i Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, gdje je 2017. godine obranio doktorat. Nakon doktorata aktivirao se u Varaždinu, kritizirao tadašnjeg gradonačelnika Ivana Čehoka te ga s nezavisnom listom srušio na lokalnim izborima i ušao u Gradsko vijeće Grada Varaždina. Na Katedri za opću povijest prava i države zagrebačkog Pravnog fakulteta danas predaje pravnu povijest i razvoj europskih integracija, a sudjelovao je i u europskim projektima.

NACIONAL: Uoči najavljenog velikog prosvjeda oporbenih stranaka 17. veljače zbog izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, sudjelovali ste prošloga petka u prosvjedu učitelja i sveučilišnih nastavnika na Markovu trgu, pred Vladom, zbog novog Zakona o plaćama u državnim i javnim službama. S druge strane, premijer Andrej Plenković ponavlja da su vam plaće povećane više nego ikad.

Istina je, plaće rastu, ali to je bilo neizbježno i nužno zbog visoke stope inflacije i snažnog rasta plaća u privatnom sektoru. No novi sustav plaća dodatno će produbiti ozbiljne probleme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Jer tu se ne radi samo o materijalnom položaju nas iz akademske zajednice koji smo već zaposleni u sustavu. Ni o našem dignitetu i priznanju društvenog položaja, premda je i to nadasve bitno. Tu se radi o budućnosti cijeloga sustava javnog visokog obrazovanja i znanosti. Svjedočimo licemjernoj situaciji u kojoj političari neprestano ponavljaju da akademska zajednica ima odgovornost biti pokretačem društvenog rasta. Da su znanost i visoko obrazovanje temelj naše budućnosti, presudan element našeg razvoja i strateško opredjeljenje Republike Hrvatske. Istovremeno su sveučilišta prestala biti atraktivna našim najkvalitetnijim, najboljim studentima, zbog višegodišnje politike plaća i degradiranja materijalnog položaja sveučilišnih nastavnika. To je već sada stvarnost i činjenica, a trenutno predloženi koeficijenti dodatno će pogoršati situaciju. U tom je smislu Zakon o plaćama samo zadnji u nizu udaraca na akademsku zajednicu i javna sveučilišta i institute, pa i obrazovanje općenito. Rekao bih i posljednji čavao u lijes sveučilišne autonomije i akademskih sloboda. Zato sam i bio na prosvjedu.