Ministar znanosti i obrazovanja i Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci pokušavaju zataškati i prikriti okolnosti pod kojima je Radovan Fuchs znanstveno promaknut, i to tijekom svog ministarskog mandata
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs i Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci pokušavaju zataškati i prikriti okolnosti pod kojima je Fuchs promaknut u naslovna znanstveno-nastavna zvanja redovitog profesora 2013. i naslovno trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 2021., baš tijekom svog ministarskog mandata.
I Fuchs i pročelnica Odjela za biotehnologiju riječkog sveučilišta Miranda Mladinić Pejatović oglušili su se na pismeni zahtjev Nacionala da dostave javnosti na uvid pismenu dokumentaciju koja bi potvrdila da je Fuchs ispunio zakonske pretpostavke za promaknuća u spomenuta znanstveno-nastavna zvanja. To su, po svemu sudeći, učinili zato što Fuchs u vrijeme kada je promaknut nije ispunjavao zakonske pretpostavke za ta promaknuća.
Fuchs o svemu znakovito šuti iako je preko Ministarstva znanosti, a ne osobno, nedavno u roku svega par sati dostavio Nacionalu svoju doktorsku disertaciju, inače u Hrvatskoj nedostupnu javnosti na bilo koji drugi način. Štoviše, u zahtjevu za pravo na odgovor na otkriće o nezakonitoj nostrifikaciji vlastita doktorata, Fuchs je osjetio potrebu docirati Nacionalu zbog kratkog roka koji mu je ostavljen za odgovor. Iako je za dostavu ispunjenja zakonskih pretpostavki za promaknuće u spomenuta znanstveno-nastavna zvanja imao nekoliko dana, prošloga tjedna ostao je nedostupan i uskratio odgovor.
Ali je u Fuchsovu obranu stalo Sveučilište u Rijeci, i to na skandalozan način, prijetećim tonom, pozivajući se na autonomiju sveučilišta – istu onu koju je zakonski na brojnim razinama upravo Fuchs dramatično reducirao – neargumentirano i ničim dokumentirano navodeći da je Fuchs ispunjavao spomenute uvjete za promaknuća.
Evo kakav bezobrazluk stoji na koncu službenog odgovora Sveučilišta u Rijeci na pitanje je li Fuchs ispunjavao uvjete za promaknuće u spomenuta znanstveno-nastavna zvanja: „Podsjećamo Vas na zakonske odredbe o autonomiji sveučilišta i akademskoj samoupravi koja obuhvaća utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, predlaganje odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i upravljanje financijskim i drugim resursima u skladu s načelom javne odgovornosti, propisane Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Svako negiranje ili izvrtanje činjenica u pogledu odluka i postupka izbora pristupnika u naslovno znanstveno-nastavno zvanje, koje su u skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta u Rijeci te drugim propisima donijela tijela Sveučilišta u Rijeci, smatrat ćemo narušavanjem autonomije sveučilišta i akademske samouprave.“
U Fuchsovu obranu stalo je Sveučilište u Rijeci, i to skandalozno prijetećim tonom, pozivajući se na autonomiju sveučilišta – istu onu koju je zakonski na brojnim razinama upravo Fuchs reducirao
Prije netom citiranog odgovora, sa Sveučilišta u Rijeci ovako su odgovorili na upit da dostave dokaze da je Fuchs ispunjavao zakonske uvjete za znanstveno-nastavna promaknuća:
„Izbor prof. dr. sc. Radovana Fuchsa u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju iz znanstvenog područja Biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja Temeljne medicinske znanosti, potvrđen je Odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci na 57. sjednici od 20. srpnja 2021. u skladu s odredbama članka 92. stavka 2. i članka 93. stavak 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Potvrdi izbora na Senatu Sveučilišta u Rijeci prethodi Odluka Vijeća Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci od 24. lipnja 2021. te Izvješće Stručnog povjerenstva o izboru u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju, bez zasnivanja radnog odnosa, za potrebe Sveučilišta u Rijeci, Odjela za biotehnologiju od 17. lipnja 2021. Stručno povjerenstvo utvrdilo je i naznačilo u Izvješću kako pristupnik za izbor u naslovno zvanje ispunjava četiri od pet kriterija nastavnog doprinosa iz Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja. Ispunjenost kriterija povjerenstvo je utvrdilo uvidom u prijavu s prilozima pristupnika na natječaj za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje. Skrećemo pozornost na odredbu članka 93. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koja je propisivala kako se način provjere ispunjavanja nužnih uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti tu postupku izbora u znanstveno nastavna zvanja propisuje statutom ili drugim općim aktom sveučilišta. Slijedom navedenog Sveučilište u Rijeci primjenjuje postupak i način provjere ispunjenosti uvjeta kako je i navedeno u Izvješću stručnog povjerenstva te Odluci o potvrdi postupka izbora u naslovno nastavno zvanje, a u skladu s odredbama Statuta Sveučilišta u Rijeci i Pravilnikom Sveučilišta u Rijeci, koji regulira izbore u zvanja i na radna mjesta. Navedeni akti ne propisuju izradu te ispunu tablice ili bilo kakav shematski prikaz ispunjenosti uvjeta odnosno kriterija za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje.“
U emailu Nacionalu stoji da taj odgovor potpisuje Neven Protić, voditelj odnosa s javnošću tog Sveučilišta. Nacional ga je kontaktirao, ali iako je obećao, Protić nije dostavio odgovor tko je doista napisao takvo sramotno stajalište Sveučilišta.
Čak i da ne propisuju izradu ili ispunu tablice, Fuchs je morao dokazati da je ispunjavao zakonske uvjete. Ali Fuchsovu prijavu s prilozima koji potvrđuju da ispunjava te uvjete, Stručno povjerenstvo za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje ni bilo tko drugi sa Sveučilišta u Rijeci nisu dostavili na uvid. Trebalo bi im valjda vjerovati na riječ. Usudi li se to itko propitivati, to će doživjeti kao napad na akademsku samoupravu, negiranje i izvrtanje činjenica. Dok se javnosti ne predoče materijalni dokazi koji će otkloniti bilo kakvu sumnju u regularnost Fuchsova promaknuća u spomenuta znanstveno-nastavna zvanja, činjenica je jedino da Sveučilište u Rijeci zataškava okolnosti postupka Fuchsova promaknuća u naslovna znanstveno-nastavna zvanja redovitog profesora 2013. i naslovno trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 2021., tijekom svog ministarskog mandata. Ključni dokaz da je Fuchs ispunjavao zakonske uvjete za ta promaknuća trebale su biti njegove nastavne aktivnosti od 600 sati nastave za redovitog profesora i 900 nastavnih sati za trajno zvanje redovitog profesora. Tu obvezu izrijekom navode u svojoj odluci Rektorski zbor i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj u dokumentu u posjedu Nacionala. Ali nitko, pa ni dosad revni Fuchs, dokaz da je ispunio zakonom propisane predavačke satnice nije učinio dostupnim javnosti.
Jednako neprimjereno ponio se prošloga tjedna i Marko Samardžija, dekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. On je otišao toliko daleko da je javno, u priopćenju odaslanom Hini, demantirao navode citirane iz dokumenta u arhivi vlastitog fakulteta u kojima se navodi da Znanstveno-nastavno vijeće ne može predložiti nostrifikaciju Fuchsova doktorata. A to nije moglo učiniti jer to nije bilo u skladu s tadašnjim zakonom. I to je jedina činjenica. Koja pokazuje koliko je Samardžija u pokušaju obrane Fuchsa moralno i znanstveno potonuo kada u tom dokumentu piše: „Naposljetku, rješenje o nostrifikaciji od 4. 1. 1990. godine postalo je pravomoćno i konačno te ne postoje zakonski kriteriji temeljem kojih bi se to rješenje dovelo u pitanje. Autor članka nema kvalifikacije niti raspolaže informacijama temeljem kojih bi mogao preispitivati znanstvene kriterije i značenje sadržaja samog doktorskog rada koji je predmet odluke Veterinarskog fakulteta, pa se o tim pitanjima Veterinarski fakultet neće očitovati.“
Nije poznato da neki zakon u Hrvatskoj propisuje kakve bi kvalifikacije neki novinar ili bilo koji drugi hrvatski građanin trebao imati da zdravorazumski prosudi činjenice i sadržaj javno dostupnih dokumenata u kojima nedvojbeno piše da Fuchsov doktorat nije pogodan da bude predložen za nostrifikaciju. Ako možda takav zakon i postoji, Samardžija se na njega nije pozvao, a još je manje provjerio te kvalifikacije u bilo kakvom kontaktu s autorom tog teksta. Ali tvrditi da se Veterinarski fakultet zbog neargumentiranih i netočnih tvrdnji svog dekana o nečemu neće očitovati, doista pomiče granice Samardžijina ljudskog posrnuća izvan dosad zabilježenih sličnih slučajeva u Hrvatskoj. Unatoč tomu Samardžija se trudio dodatno elaborirati da je sve s tom nostrifikacijom u redu, valjda jer su poslušali nadređenu instancu koja im je sugerirala elastičniji pristup u procjeni. Koja im je u biti rekla da postupe protivno zakonu. Pa je otišao toliko daleko i mrtav-hladan, pokrivajući tu skandaloznu odluku, napisao:
„U svrhu obrane svojeg rješenja od 4. 1. 1990. g. kojim se nostrificira diploma Radovana Fuchsa, Veterinarski fakultet ima potrebu istaknuti da isto nije protivno tadašnjem zakonu, jer zakonom nije bila isključena mogućnost nostrifikacije diplome stečene po skandinavskom modelu. Pri odluci o nostrifikaciji rukovodilo se tumačenjem zakona po osnovi volje zakonodavca, a volja zakonodavca bila je omogućiti nostrifikaciju onih diploma koje opravdavaju zvanje doktora po svim standardima, pri čemu je posebno uzeto u obzir i da se radi o zahtjevnom procesu doktoriranja koji je proveden na renomiranom i uglednom svjetskom sveučilištu Uppsala u Švedskoj, danas rangiranom kao 23. sveučilište u svijetu.“
Ključni dokaz da je Fuchs ispunjavao zakonske uvjete za ta promaknuća trebale su biti njegove nastavne aktivnosti od 600 i 900 sati nastave, ali nitko, pa ni revni Fuchs, nije taj dokaz učinio dostupnim
Samardžiju temeljito demantiraju dokumenti koje je Nacional objavio, ali i sam ministar Fuchs koji je u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada – Radovan Fuchs“ priznao da je nostrifikacija njegova doktorata bila jedinstvena u bivšoj državi.
Evo citata ministra Fuchsa iz te emisije, koju je uredio i vodio Ivica Ružičić: „Doktorat je napravljen, obranjen i nostrificiran u Hrvatskoj. Tada u to vrijeme, prije 35 godina, to je bio jedinstveni slučaj.“
Ako je nostrifikacija takve doktorske disertacije u Hrvatskoj bila jedinstveni slučaj u cijeloj bivšoj državi, zašto je onda taj skandinavski model doktorata bio sporan tadašnjoj akademskoj zajednici pa se profesor Mihajlo Dika, kao predsjednik Komisije za nostrifikaciju Zagrebačkog sveučilišta, morao založiti za „elastičniji pristup“ uz kasniju preporuku Znanstveno-nastavnom vijeću Veterinarskog fakulteta da ipak, dakle, unatoč zakonskim preprekama, prizna taj doktorat Radovana Fuchsa prema švedskom modelu?
Ako je nešto u Fuchsovu slučaju jedinstveno, to je razina protupropisnog ponašanja i gadljivog ulagivanja u koju su se upustili znanstveni i sveučilišni krugovi da naprave protuzakoniti presedan.
Kad bi se nakon 35 godina dovela u pitanje nostrifikacija doktorata Radovana Fuchsa, bila bi dovedena u pitanje i cijela njegova znanstvena karijera, koja ostaje opterećena dvojbama
Iz akademskih krugova, koji su željeli ostati anonimni, Nacional je dobio i sljedeće tumačenje: „Tadašnji je Zakon o nostrifikaciji i priznavanju ekvivalencije školskih svjedodžbi i diploma stečenih u inozemstvu, donesen 1985., u čl. 7. st. 3. određivao: “Svjedodžba o postdiplomskom studiju ili doktoratu znanosti može se nostrificirati ako se utvrdi da uvjeti pod kojima je završen postdiplomski studij odnosno stečen doktorat znanosti u inozemstvu odgovaraju uvjetima propisanima za postdiplomski studij odnosno stjecanje doktorata znanosti u … Hrvatskoj.” To Veterinarski fakultet do danas nije mogao utvrditi jer se Fuchsova doktorska disertacija zasnivala na sedam prethodnih kolektivnih radova više znanstvenih istraživača, a u pet od njih ime Radovana Fuchsa bilo je navedeno na prvom mjestu te je, prema tome, odluka o nostrifikaciji bila protivna tadašnjem zakonu.
Kad bi se nakon 35 godina dovela u pitanje nostrifikacija doktorata Radovana Fuchsa, bila bi dovedena u pitanje i cijela njegova znanstvena karijera, koja ostaje opterećena dvojbama.
Osvrćući se na demanti Veterinarskog fakulteta, Nacionalov sugovornik iz znanstvenih krugova na kraju je rekao: „Veterinarski fakultet ulizuje se Fuchsu, ali mu čini medvjeđu uslugu jer poljoprivredno sveučilište u švedskoj Uppsali nije 23. na Šangajskoj listi, nego između 301. i 400. na svijetu.“
Komentari