U HRT-ovoj emisiji Otvoreno u ponedjeljak navečer se razgovaralo o ljudima koji su ni iz čega stvorili velike tvrtke u IT sektoru i industriji računalnih igara.

bili su Alan Sumina (Nanobit), Tomislav Car (Infinum), Matija Žulj (Agrivi), Damir Sabol (Photomath) i predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka-Petešić.

Sumina je rekao kako je sve krenulo s fitness aplikacijom za američko tržište s kojom su zaradili prvi milijun. “Krenuli smo 2008. godine i htjeli smo biti samostalni, neovisni i raditi ono što volimo. Nismo mislili da će biti ovako kako je sada”, kazao je.

Car je krenuo u posao sa softverskim idejama. “Upisali smo prvu godinu fakulteta. Bili smo klinci koji su voljeli programirati i onda smo vidjeli da je ovo fora i da bi mogli napraviti biznis od toga”, rekao je.

Sabol je ispričao da je 1997. godine pokrenuo Iskon. “Ja sam prethodnik i drago mi je da je tako”, rekao je. Istaknuo je da su uspjeli izgraditi uspješnu tvrtku, ali i naglasio da je bilo situacija kada su jedva preživjeli. Dodao je i da mu nije žao što su tvrtku prodali jer se već bio malo zasitio.

Žulj je krenuo s poljoprivrednom aplikacijom koja pomaže poljoprivrednicima da donose pametne odluke koje su im bitne za bolji profit. Istaknuo je da imaju 40-ak zaposlenih te nekoliko desetaka tisuća korisnika u više zemalja svijeta. “Radimo “impact” na više od milijun ljudi indirektno, a vizija nam je doći do milijardu”, rekao je

Na pitanje jesu li ikad tražili pomoć od države, osnivač Iskona rekao je da jest, “Treba olakšati korištenje sredstava, birokratski je vrlo zahtjevno”, rekao je osnivač Iskona. Car je potom rekao kako oni nisu koristili sredstva jer su radili softverska rješenja i jer je bilo komplicirano, a s njim se složio i Sumina rekavši kako je procedura dosta komplicirana. Potom je govorio Frka-Petešić.

“Nisu sve firme u istoj situaciji, neke trebaju pomoć, neke ne. Naravno da je procedura komplicirana, posebno kada se radi o EU sredstvima”, rekao je i poručio kako država pokušava pojednostaviti neke procedure.

Dodao je potom kako je važno da imamo ovakve tvrtke u Hrvatskoj i da je država spremna pomoći ako treba. “Četvrta industrijska revolucija pokazuje da je znanje, u ovom slučaju softver, vrijednost budućnosti. To nisu sirovine, nego pamet”, rekao je i dodao kako se u budućnosti trebamo razvijati u smjeru STEM-a.

Frka-Petešić je ispričao i kako je htio studirati matematiku. “Ja sam zapravo…to je jedna moja neprežaljena ljubav. Tko zna što će biti u mirovini. Da, prije rata sam sanjao o istraživanju matematike. Jednostavno mislim da je to korisno u životu. Općenito mi se čini da u obrazovanju moramo podizati algoritamsko razmišljanje, a ne rješavanje zadataka koje samo rješavate kvačicom. Važno je razumjeti da je matematika horizontalna disciplina koju učite jer vam daje metodu svih metoda i preciznost u rješavanju svih zadaća u bilo kojoj djelatnosti s nultom greškom”, pričao je Frka-Petešić u Otvorenom.

Rekao je i ‘kako se neće osjetiti ako loše izračunate formulu za juhu za 0,1 promil, ali ako izračunate loše jedan promil razvoj hard-diska, on se neće ni pokrenuti’. Poduzetnici u studiju suzdržavali su se da ne pasnu u smijeh.

Žulj je rekao da budućnost IT industrije vidi kao ključnu industriju koja mijenja način na koji živimo. Pozvao je sve mlade da se uključe jer nedostaje kvalitetnih stručnjaka.

“Slažem se. Zato je i pokrenut Nacionalni inovacijski sustav. Radimo na Nacionalnom planu za digitalizaciju gospodarstva i za umjetnu inteligenciju. U sljedeće četiri godine uložit ćemo 5 milijardi kuna u istraživanje i razvoj i dati potporu tvrtkama i poduzećima. A najavljena je i mjera – 130.000 kuna potpore mladim ljudima koji imaju poslovni projekt kako bi mogli krenuti iz garaže”, zaključio je Frka-Petešić.