Predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić u utorak je održao konferenciju za novinare nakon što su u ponedjeljak  mediji izvijestili o izbacivanju petero znanstvenika iz Znanstvenog savjeta vlade. Radi se o ljudima koji su među 26 znanstvenika i liječnika koji su nedavno potpisali apel u kojem su izrazili zabrinutost zbog širenja koronavirusa u Hrvatskoj te dali preporuke.

Mediji su u ponedjeljak objavili da su iz Vlladinog Savjeta izbačeni Petra Klepac, Igor Rudan, Branko Kolarić, Nenad Ban i Andreja Ambriović Ristov.

Iz vlade su sinoć pokušali demantirati informaciju o izbacivanju znanstvenika iz Savjeta. “Predstojnik ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić kontaktirao je danas gospodina Kolarića, gospođu Ambriović-Ristov i gospodina Bana, dok gospodin Rudan i gospođa Klepac nisu uzvratili poziv. Rekao im je da je međusobno povjerenje narušeno i da suradnja, koja je i dosad bila na dobrovoljnoj bazi, nema smisla”, naveli su u priopćenju.

PHOTO: Jurica Galoic/PIXSELL, Patrik Macek/PIXSELL

Tijek obraćanja:

“Budući da je tema Znanstvenog savjeta izazvala velik interes javnosti uslijed kontradiktornih informacija koje su objavljene htio bio iznijeti neke informacije o samom Savjetu. Kad nas je proljeće pogodila pandemija, predložio sam premijeru osnivanje Znanstvenog savjeta i on je to prihvatio. Mi smo u krizi koja je bez presedana i bilo je važno da okupimo istaknute znanstvenike koji bi pomogli svojim znanjem vladi u suočavanju s pandemijom koronavirusa o kojem se tada jako malo znalo”, rekao je na početku Frka Petešić.

Dodao je da su na samom početku rada Savjeta postavljena jasna pravila. “Naglašeno je da se od njih očekuju savjeti, ali da oni ne obvezuju vladu, jer svi članovi Savjeta ne moraju imati mišljenje o svemu kao što je to inače u znanost. Naglašeno je i da će njihove savjete razmatrati i vlada i stožer. Naglašeno je da oni kao savjetnici neće snositi odgovornost za savjete koje će davati vladi” rekao je.

Predstojnik Ureda premijera kaže da Vlada u ovoj krizi vlada mora voditi računa o svim aspektima, i društvenim i gospodarskim i političkim i o provedivosti svih odluka koje će donijeti, obzirom da jedina ima legitimitet.

“Zamolili smo ih tada da se medijski angažiraju da se javnost upozori na opasnost od virusa. I svi oni su dali vrijedan doprinos i na tome im zahvaljujemo. U protekla 2 mjeseca došlo je do malo žustrijih rasprava na Savjetu i bilo je oprečnih stavova. Tako je to u znanosti. Da je Savjet drugačije sastavljan, da je tu bio neki predsjednik, onda bi on usuglašavao stavove, ali omogućen je model da nitko ne bude prvi među jednakima. No umjesto plodne rasprave, neslaganja unutar Savjeta su ponekad prerasla u otvoreno prozivanje i u medijskom prostoru bez mogućeg dijaloga među članovima. To je za mene bilo neočekivano i razočaravajuće, jer je sloboda svakog znanstvenika da iznese svoje hipoteze, pa makar i neutemeljene. To bi trebao biti poticaj ostalima da pobijaju te hipoteze, tako je znanost uvijek napredovala”, rekao je.

Kazao je da je umjesto toga došlo do otvorenog prijedloga da se neki članovi izbace iz Savjeta, što je neprihvatljivo jer svi moraju imaju slobodu govoriti. “Mnogi od tih stavova danas, od mnogih članova pa i nekih koji nisu članovi, su sasvim oprečni onom što danas govore. Neki od sadašnjih stavova će vjerojatno biti opovrgnuti za godinu dana. Ono što je sigurno da ni premijer ni članovi vlade ni ja nismo pozvani da arbitriramo i da kažemo tko je u pravu a tko je u krivu nego da čujemo njihova mišljenja i da zbog njih nitko ne mora biti izgnan i izopćen”, nastavio je.

“Kad je riječ o mjerama, vlada je svoje odluke bazirala na preporukama stožera. U prvom valu smo bili jedna od najuspješniijih država Europa, unatoč tome što nismo imali propisane kazne za nepridržavanje mjera. To je bio dokaz da se može biti uspješan i da se može voditi strategija borbe bez strogih kazni i to je Hrvatska dokazala. Možda u nekim drugim zemljama to nije bilo ugodno gledati, onima koji su imali stroge kazne, ali mi smo bili ponosni na to. To nam je davalo nadu da možemo biti uspješni i u drugom valu”, rekao je Frka Petešić.

“Možda nismo pokazali isti stupanj uspjeha i odgovornosti i sigurno ćemo biti pametniji kasnije. Što se tiče savjeta o mjerama, stav je bio nejedinstven i to nije nužno loše. Neki su govorili da je puno važnija osobna odgovornost, a drugi su smatrali da trebaju puno strože mjere iako u kontinuiranom dijalogu s njima, kad smo tražili konkretne ideje, rekli su nam da je to na stožeru”, rekao je Frka Petešić.

Dodao je da su shvatili da je veći dio Savjeta bio za strože mjere. Iznijeli su, kaže, i neke analize koje su smatrale da će se situacija pogoršavti, što se i dogodilo. “Ali i jedni i drugi su ostali pri oprečnim stavovima, a kao što sam rekao, Savjet nema predsjednika. Na temeljhu toga vlada je postupno postrožavala mjere, kontinurano pozivala na pridržavanje mjera, to se uvodno radi na sjednici vlade svaki tjedan”, kazao je.

Kad su postrožene mjere, nastavlja, oni koji su to zagovarali nisu bili toliko ekponirani u medijima da kažu da je to dobro. Drugi dio članova, dodaje, oni koji su smatrali da je to pretjerano, imali su oprečne stavove i izvan Savjeta, u medijskom prostoru. “Nakon toga, na zahtjev jednog dijela članova Savjeta, u subotu sam održao videokonferenciju s njima, makar nisam bio najsretniji s time, da ne budemo nekorektni prema onima koji nisu tamo. Imali smo vrlo dobar razgovor u subotu poslijepodne, skoro tri sata, kako bih čuo njihove savjete i da nastavimo suradnju”, rekao je.

Taj je sastanak, kaže Frka Petešić, održan u duhu međusobnog poštovanja. “Ali, tu je iznesen zahtjev da se isključe pojedini članovi Savjeta, što sam ja odmah otklonio i istaknuo sam da bih branio članstvo svakog od njih, jer smatram da to nije prihvatljivo u demokratskom društvu, da zbog različitog mišljenja tražimo izopćenje. Premijer tako nešto ne bi prihvatio”, rekao je.

“Potom smo razgovarali o školama, da li online ili ne, o situaciji s epidemijom, bilo je prijedloga da se ograniče vjerska okupljanja, da se postrože mjere, što nije bilo precizno definirano,  ja sam ih zamolio da pošalju svoje prijedloge. Svo to vrijeme imali smo jako otvorenu diskusiju, barem sam ja imao takav dojam. Ni u jednom trenutku nije spomenuto da je već pokreuta neka inciiajtiva 26 znanstvenika, među kojima četvero sa sastanka i jednog koji nije bio na njemu, ali je također potpisao taj apel i član je Savjeta. Ostao sam zatečen u nedjelju ujutro kad sam vidio taj apel javnosti, makar je po sadržaju jasno da to nije apel građanima, barem ono što se traži. Osjećao sam da je tu neka neiskrenost koju nisam osjetio u našem razgovoru”, rekao je.

“Osjećao sam da više nema povjerenja, a koje je jako važno. To sam rekao i premijeru, da se osjećam izigran, da sam jako razočaran i rekao sam mu da ovakva daljnja suradnja nema smisla ako nema međusobnog povjerenja. I ja sam njih nazvao jučer predvečer, doduše nisam uspio se čuti s trojicom među njima, pokušao sam u više navrata i poslao SMS-ove, ali nisam dobio povratni poziv. S dvojicom sam razgovarao i iznio da ovakva suradnja nema više smisla ako nema povjerenja”, rekao je.

Frka Petešić je naglasio da ih predsjednik Vlade nije razrješio, iako se u medijima pojavila ta informacija. “Ali da je ta suradnja narušena, to je. Žao mi je zbog nesporazuma, možda sam ostavio dojam da ih je premijer razriješio, ali ja sam rekao da ovakva suradnja nema smisla na ovim osnovama”, rekao je.

“Da smo jedne slušali, danas bi bilo jasno da smo u teškom lockdownu. Da smo slušali druge, bilo bi puno liberalnije. Da smo slušali poduzetnike, ne bi bilo nikakvih mjera. Stožer razmatra sve informacije i donosi odluke, baš kao i vlada. I tu priča završava. Nema znanstvenog ustavnog suda koji nakon toga šalje na doradu ili poništava odluke vlade, tog nema u demokracijama, ni u jednoj zemlji EU gdje neki od naših znanstvenika rade. Vlada mora preuzeti taj teret odgovornosti da u lepezi mogućnosti odabere ono što je najbolje i onda je to konačna odluka. Ne može se dogoditi da 10 minuta nakon donošenja odluke, nakon što 3 tjedna tražite ideje, dođe ideja ‘može li se dodati jedan zarez’, to tako ne funkcionira. Za nas je uvijek bilo jasno, premijer je to jasno rekao, bitni su i zdravlje i gospodarstvo. Lažna je dilema zdravlje ili gospodarstvo, jedno ide ukorak s drugim. Sigurno je da smo 90-ih veslali svaki na svoju stranu, pitanje je gdje bismo bili danas”, rekao je.

O apelu znanstvenika kaže da se radi o ‘mišungu različitih ideja i razmišljanja’. “Neka su na mjestu, neka nisu upućena javnosti nego nekim od znanstvenicima s kojima se potpisnici ne slažu, a za ostalo ako tražimo da se aktiviraju najoštrije mjere, koje su u Hrvatskoj politički i ekonomske moguće – to je ono što radi vlada. Ako govorimo o informiranju javnosti – to je ono što radi web koronavirus.hr, to radi stožer, to radi premijer, to rade ministri, to rade ljudi iz stožera, vi posvećujete pola svojih dnevnika koroni, informacija ne fali. Da je potrebno ustrojiti javni registar dnevno zaraženih, to je dobar prijedlog. Možda ne zaslužuje dramatičan apel 26 znanstvenika, ali je dobar prijedlog to da se grupira te podatke”, rekao je Frka Petešić.

O semaforu, Frka Petešić kaže da je rekao članovima Savjeta da iznesu konkretan prijedlog. “no, zasada to još nemamo. I da je potrebno povratiti povjerenje u upravljanje krizom, ja mislim da svakodnevnim istupanjem, da više podrivamo povjerenje javnosti i unosimo nepotreban nemir. Ne znam što bi značilo da se pravila ne odnose na sve, da premijer ne ide u samoizolaciju ako se slučajno zarazi koronom? Da je potrebno solidarnošću da se odupremo epidemiji, to je ono što premijer ponavlja svakih tjedan dana na vladi, ali to se ne prenosi u dnevnicima. To nije bio apel javnosti, to je bio neskrivena prozivka vladi i smatram osobno da je to nekorektno, nekolegijalno od članova Znanstvenog savjeta, pogotovo kad znamo da neki od njih rade u javnim institutima za svaki javni istup moraju tražiti odobrenje svih instituta. Moramo poštovati i hrvatske institucije, ne samo institute, za ovakvo prozivanje vlade dok postoji mogućost dijaloga, meni je to nerazumljivo .U ovoj situaciji imamo potrebu staviti sve glave na kup, preći preko nesporazuma, meni je žao ako sam i sam tome doprinio.

Poručio je da se nada da će pronači način da obnove suradnju na korist svih građana.

Pitanja novinara:

Jeste li se posuli pepelom?

“Ja sam rekao da sam sudjelovao u ovom nesporazumu, da sam im zahvalio na suradnji i da smatram to nije bilo korektno i da to ne pridonosi daljnjom suradnju, ali danas smatram da moramo naći načina da surađujemo dalje”, rekao je i dodao: “Jedno je zahvaliti na suradnji, a drugo je zahvaliti se na suradnji, to ima oprečan smisao”.

Nastavlja li Savjet s radom? Zašto nije ništa poduzeo ako već dva mjeseca traju svađe u Savjetu?

“Mi smo ih poticali da istupaju u javnosti kad mogu i u medijima, međutim jedno je nastupati u medijima, a drugo je kao član vladinog Savjeta istupati i prozivati istu tu vladu, meni je to teško razumljivo”, rekao je.

Kad je idući sastanak Savjeta?

“Datum idućeg sastanka nije definiran, ovo je novi moment, ne mogu zasad odgovoriti na to pitanje”.