Anthony Monckton također nije nepoznat hrvatskoj javnosti. U središtu pozornosti našao se već početkom 2000-ih kada se Hrvatska suočila s brojnim pritiscima nakon bijega Ante Gotovine pred haaškim istražiteljima jer se pojavila ozbiljna sumnja da je Monckton bio važan britanski „igrač“ oko davanja diskutabilnih izvještaja o jatacima Ante Gotovine u Hrvatskoj i manipulacija o navodnom skrivanju Gotovine na području Hrvatske. Ti frizirani izvještaji poslužili su kao argument za usporavanje hrvatskog pristupnog puta u EU, pod pritiskom službene britanske politike koja je tada inzistirala na tezama da hrvatske vlasti pomažu skrivanju Gotovine u Hrvatskoj i ne surađuju potpuno s Haaškim sudom.

Nacional je u to vrijeme otkrio mrežu koja je na području Hrvatske pod kapom MI 6 prisluškivala hrvatske građane i uz pomoć pojedinih novinara plasirala u javnost dezinformacije o Gotovini. Nedugo nakon tog otkrića Nacionala, britanski špijuni s područja bivše Jugoslavije su zamijenjeni. Međutim, najveći udarac zadali su im beogradski mediji koji su tada dekonspirirali upravo Anthonyja Moncktona, kojem očito nisu mogli oprostiti agilan angažman na pripremi uhićenja Slobodana Miloševića.

Nominalno savjetnik u britanskoj ambasadi u Beogradu, prema Nacionalovim informacijama iz tog vremena, on je ujedno i bio glavni koordinator svih akcija britanske tajne službe na području bivše Jugoslavije.

Srbijanski tjednik Nedeljni Telegraf, inače blizak srbijanskim tajnim službama, objavio je 11. kolovoza 2004. na naslovnoj stranici njegovu fotografiju i tako ga do kraja razotkrio. List je objavio i njegovu posjetnicu s brojem telefona na koji ga se može kontaktirati. Četiri dana kasnije engleski The Times u opsežnom je tekstu objavio da su osvetoljubivi Srbi posve razotkrili glavnog britanskog špijuna na Balkanu te opisao moguće razloge za njegovu smjenu i donio kratak presjek njegove špijunske karijere.

List je citirao Moncktonu bliske diplomate koji tvrde da je stradao zato što je bio izuzetno angažiran na rasvjetljivanju pozadine ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, a možda i zato što je imao ključnu ulogu prilikom izručenja bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića Haagu. Ne isključuju ni mogućnost da je u pozadini bio interes pojedinaca koji su u to vrijeme smatrali da su u Srbiji iznad zakona, a koje je također ugrozio svojim radom.

Monckton – kojega je jedan prijatelj opisao kao klasičnog špijuna džentlmena – prijateljima se tada povjerio da ga je šokirala višestruka objava vlastite fotografije. Srbi i Crnogorci koji su ga poznavali tvrde da je Monckton imao više profesionalnih promašaja. Glas javnosti 7. prosinca 1999. objavio je da se Monckton u istrazi britanske protuobavještajne službe MI5 našao na listi potencijalnih suradnika zloglasnog Stasija, tajne službe DDR-a.

ŠPIJUNIRANJE INSTITUCIJA SOA predložila policiji da na tri godine zabrani ulazak Anthonyju Moncktonu u Hrvatsku

Anthony Leopold Colyer Monckton nije prva generacija špijuna u svojoj obitelji. Djed mu je, navodno, kao agent tajnih službi nadzirao bivšeg engleskog kralja Edwarda VIII. Monckton je na Balkan stigao odmah po raspadu bivše Jugoslavije. Prvi mandat bio mu je u Bosni i Hercegovini, a potom je 1996. stigao u Zagreb, formalno na mjesto prvog političkog tajnika pri britanskoj ambasadi. S te pozicije Monckton je često putovao u Republiku Srpsku, gdje se u to vrijeme vjerojatno dugo skrivao ratni zločinac Radovan Karadžić, čiju su dugotrajnu nedostupnost haaškom sudu Moncktonovi suradnici tada ocrtavali također kao propust u njegovoj karijeri.

Neposredno prije pada Slobodana Miloševića u jesen 2000., Monckton je premješten u britansku ambasadu u Beogradu. Suradnici mu u toj fazi u karijeri pripisuju status glavnog obavještajnog informatora Paddyja Ashdowna, bivšeg lidera britanskih liberalnih demokrata koji je u to vrijeme obnašao funkciju visokog međunarodnog predstavnika u BiH.

Podatke o špijunskim aktivnostima Anthonyja Moncktona javnosti je prvi učinio dostupnima Richard Tomlinson, koji je kao agent D/813317 regrutiran 1991. Tomlinson se nedugo nakon raspada Jugoslavije kao britanski agent također pojavio u BiH, gdje se nalazio i Monckton. Nekoliko godina poslije, nezadovoljan načinom njena rada, Tomlinson je napustio službu i počeo odavati britanske državne tajne o radu MI6, a otkrio je i popis 116 agenata MI6, među kojima je bio i Monckton, zbog čega je jedno vrijeme proveo u zatvoru, bio šikaniran i u egzilu u Švicarskoj.

Njegovo svjedočenje o tadašnjoj ulozi MI6 kao prethodnice službene britanske politike u regiji, pokrenulo je ozbiljne i po MI6 vrlo neugodne rasprave, u koje su se uključili i vodeći britanski mediji.

Preko novinarskih suradnika ta je mreža pod britanskom koordinacijom mjesecima početkom 2000-tih dezinformirala hrvatsku javnost o slučaju Gotovina te se na koncu posve infiltrirala u hrvatski obavještajni sustav.

Posljednjih godina Monckton se pretežno bavio poslovnim savjetovanjem, među ostalim, i nekih potencijalnih investitora u Hrvatsku. A onda ga je koncem protekle godine kontaktirao Gabriel Lansky.