Na prošlotjednom seminaru inovacija koje je Veleposlanstvo Švedske organiziralo u HUB385, najvećem hrvatskom coworking prostoru, na zagrebačkoj Trešnjevci, gostovao je i Fredrik Bruhn. Švedski profesor robotike i avionike Sveučilišta Mälardalen predstavio je novosti iz područja umjetne inteligencije, koja postaje sve značajnija u razvoju brojnih ljudskih djelatnosti poput medicine, ekonomije, automobilske i mobilne industrije. Bruhn je posljednje istraživanje s fakulteta komercijalizirao u startup koji sve brže raste. Unibap je vodeće švedsko poduzeće koje se bavi umjetnom inteligencijom i mehanizacijom strojeva, ključnim faktorima razvoja automatizacije.

NACIONAL: Do čega ste točno došli u svojem posljednjem istraživanju?

Oponašamo vizualni korteks ljudskog mozga. Ljudski način gledanja implementiran je u inteligentne kamere koje samostalno rade, npr. identifikaciju. Više nije potrebno imati dvije kamere, kupovati infrastrukturu za mrežu i kompjutor koji će sve analizirati ili, pak, kontrolore. Sada je dovoljno imati jednu inteligentnu kameru.

NACIONAL: Umjetna inteligencija danas se koristi posvuda. Primjerice, u vozilima koja sama voze ili mobilnim aplikacijama koje prepoznaju lica. Koristi se čak i na burzama, gdje u trgovini dionicama pobjeđuju najbolji roboti. Gdje će se moći koristiti u budućnosti?

Vidjet ćete umjetnu inteligenciju u kooperativnim sustavima. Na primjer, mrežni senzori u vašoj kući bit će inteligentni i donosit će odluke umjesto vas. Za četiri ili pet godina imat ćemo senzore koji će nam otkriti da smo bolesni i prije nego što to sami shvatimo. Pokrenut će automatski postupak liječenja te bolesti. Senzori će mjeriti reakcije koje se odvijaju u našim tijelima. Kako? Jest ćemo senzore s pahuljicama za doručak i oni će mjeriti vitalnost tjelesnih organa i prenositi te informacije u sustav koji će raditi po načelima umjetne inteligencije te će odrediti status našeg organizma.

NACIONAL: Prije nekoliko tjedana u Seoulu je Googleov Alpha Go, umjetno inteligentni kompjutorski program, pobijedio Južnokoreanca Leeja Sedola, jednog od najboljih igrača Goa, igre složenije od šaha. Kako je to postignuto?

Google Go je koristio živčane mreže. Imitirao je ljudski mozak i rješavao zadatke na isti način kao čovjek. Računalo je moglo analizirati puno više zadataka od najboljeg igrača na svijetu i pobijedilo ga je u četiri igrice. Samo u jednoj je pobijedio Sedol.

NACIONAL: Gubimo li bitku s robotima?

U proteklih nekoliko godina istraživanja živčanih mreža znatno su napredovala. Sve više algoritama inspirirano je načinom na koji je stvoren ljudski mozak. Oni doživljavaju nevjerojatan napredak, osobito kompjutori koji su posebno dizajnirani za umjetnu inteligenciju. Na pragu smo toga da postanemo planet kojim više-manje vladaju roboti. Umjetna inteligencija može obrađivati mnogo više kombinacija od ljudskog mozga. Mnoge aplikacije koje kompjutori danas stvaraju moći će kreirati bolje nove kompjutore nego što mi ljudi možemo. Za 15 do 20 godina umjetna inteligencija bit će na mnogo načina pametnija od ljudi.

NACIONAL: Surađivali ste u NASA-inim istraživanjima. S kojim se izazovima istraživači svemira suočavaju?

Jedan od današnjih izazova u istraživanjima svemira jest uspostavljanje baze na Marsu i Mjesecu. Ljudi će se za 35 godina preseliti trajno na Mjesec, a za 50 godina na Mars.

NACIONAL: U Švedskoj ste radili i u sektoru obrane i nacionalne sigurnosti. Bismo li uskoro mogli imati i robote vojnike?

Djelomično ih imamo i danas. Postoji egzoskelet koji se navlači na čovjeka, nešto slično smo vidjeli u filmu “Ironman”. Mnogo istraživanja na tu temu radi se u Japanu, ali se ne zna kako napreduju.

NACIONAL: Može li se danas gospodarski napredak zemlje mjeriti prema razvoju robotike i umjetne inteligencije te njihovoj primjeni?

Ovisi što točno mjerite i kako. Vrednovanje uspjeha ovisi o kulturi pojedine zemlje. Može se reći da ćete s razvojem inteligentne automatizacije imati veći bruto domaći proizvod. Paralelno ćete imati veliki dio populacije koja neće imati što raditi. To će biti jedan od dva velika izazova u budućnosti. Može se dogoditi da što više novca ulažemo u proizvodnju, manje ljudi ima gdje raditi. Za sto godina mogli bismo živjeti u društvu gdje će jako malo ljudi raditi, otprilike deset posto. Drugi će uživati u ljepoti života koju će podupirati umjetna inteligencija i roboti. Što ćemo raditi kada ne budemo morali raditi? To ne znam. Ali ako ćemo biti stalno naseljeni na Mjesecu i Marsu, nećemo ni živjeti na Zemlji, živjet ćemo na drugim planetima.

NACIONAL: Koji je drugi veliki izazov?

Drugi izazov je nastojanje da roboti i umjetna inteligencija ne postanu loši, a postoji pretpostavka da bi se upravo to moglo dogoditi.

NACIONAL: Upravo se to i dogodilo nedavno kada je Microsoft na Twitteru pustio umjetnu inteligenciju naziva Tay AI. Zašto je sustav zamišljen kao pozitivna tinejdžerica, postao loš?

Microsoft je imao AI sustav s kojim su ljudi mogli razgovarati i koji ih je vodio. Pitali su ga pitanja i on je odgovarao. Vrlo brzo je sustav počeo pričati o Njemačkoj, Drugom svjetskom ratu i sličnim stvarima. Postao je vulgaran. Jako loš. Istražitelji rade na tome da doznaju zašto se to dogodilo. Ljudi poput Stevea Jobsa ulagali su pozamašna novčana sredstva kako bi dobili isključivo dobar AI sustav.

NACIONAL: U SF filmu “Ona” Spikea Jonzea Theodore Twombly razvija odnos sa Samanthom, koja je inteligentni računalni operativni sustav personificiran kroz ženski glas. Hoće li to biti moguće i u stvarnosti?

Ljudi se zaljubljuju u automobile. Zašto se ne bi mogli zaljubiti u nešto što komunicira s njima i dobro je prema njima, samo što nije čovjek? Očekujem da će se ljudi moći zaljubljivati u pojavu čovjeka. Generalna percepcija o robotima jest da neće moći imati emocije, ali se i na tome radi.

NACIONAL: Jeste li vi zaljubljeni u umjetnu inteligenciju?

Zaljubljen sam u svoju ženu, dvoje djece i u znanost. Moja religija je znanost. Vjerujem u prirodnu znanost. Moja je najveća ambicija razviti umjetnu inteligenciju do te razine da možemo imati bazu na Mjesecu, pa da se možemo preseliti ondje.

NACIONAL: Kako napredak tehnologije olakšava život švedskog društva?

Ovisi o području. Ali meni je velika promjena dolaskom u Hrvatsku bila ta što sam morao platiti taxi prijevoz od aerodroma u gotovini. U Švedskoj nema gotovine. Mi sve plaćamo automatski. Šaljemo novac s jednog mobitela na drugi, porezi se plaćaju automatski. Kada nešto obavljate, papira gotovo više nema. Idete li, na primjer, u ljekarnu, samo im kažete broj zdravstvene kartice, vide koje lijekove koristite i kada ste ih kupili, tko je vaš doktor. Poželite li produžiti vozačku dozvolu, pogledat će imate li zdravstvenih problema i odmah odlučiti hoće li je produžiti. Ako otvarate biznis, možete sve napraviti online. Vladine ustanove su povezane.

NACIONAL: Ovo vam je prvi posjet Hrvatskoj. Što ste tijekom konferencije saznali o Hrvatima?

Da ste jaki u informatici i prirodnim znanostima.