Ustavni sud u sporu Zagreb Pridea i Karoline Vidović Krišto presudio je – nakon deset godina – u korist Pridea. Kako kaže Franko Dota, koordinator Zagreb Pridea koji će se ove godine održati 1. lipnja, javne osobe moraju biti spremne na veću razinu kritike, a to presuda dokazuje.

Prije nekoliko tjedana Ustavni sud donio je važnu presudu u deset godina dugom sporu Zagreb Pridea i Karoline Vidović Krišto. Ustavni sud usvojio je tužbu Zagreb Pridea protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu iz listopada 2014. i Županijskog suda u Osijeku iz svibnja 2015. U svojoj presudi Ustavni sud pritom je poručio da „sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva i jedno od osnovnih uvjeta za njegov napredak i za ispunjenje svakog pojedinca“. Pritom navodi kako se „pravo na slobodu izražavanja odnosi se i na ideje koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju.“ A to se posebno odnosi na interesne organizacije civilnog društva, kakav je i Zagreb Pride, krovna nacionalna LGBTQ+ organizacija.

Ova odluka donesena je prije prošlotjednog konstituiranja novog saziva Sabora u kojem vladajuću većinu čine zastupnici Domovinskog pokreta kojima su ukidanje nekih već stečenih prava LGBTQ+ populacije, “rodne ideologije”, uvođenje kršćanskih vrijednosti u javni prostor, deratifikacija Istanbulske konvencije bili dijelovi predizborne kampanje. Inače, Europska komisija svečano je obilježila 17. svibnja, Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOBIT). I Grad Zagreb pridružio se obilježavanju pa su izvješene zastave duginih boja, što je prošle subote zasmetalo sudionike Hoda za život.

O svemu tome tjednik Nacional razgovarao je s Frankom Dotom, koordinatorom Zagreb Pridea koji će se ove godine održati 1. lipnja. Franko Dota je novinar, povjesničar i aktivist za ljudska i građanska prava. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest i talijanski jezik i književnost. Na tom fakultetu 2017. obranio je doktorsku radnju “Javna i politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Hrvatskoj (1945. -1989.)”. Njegov doktorat, pod mentorstvom Tvrtka Jakovine, bio je prvi na području LGBTQ+ studija na nekom hrvatskom sveučilištu.

NACIONAL: Ovogodišnja Eurovizija je podigla rasprave o LGBTQ+ usmjerenju natjecatelja i nebinarnom određenju pobjednika Nema, što se pretvorilo u svjetonazorski sukob pa su potpirene najniže strasti i mržnja prema ljudima koji imaju drugačije odrednice od patrijarhalnog standarda. Kako to komentirate?

Moram reći da se takva rasprava vodila samo u Hrvatskoj jer drugdje ta silna transfobija i homofobija usmjerena prema Nemu nije bila prisutna. Nemo je pobijedio/la, no nije na meni da to ocjenjujem jer nisam stručnjak za muzičke izvedbe i nastupe. No ono što smo zamijetili odmah, već u noći sa subote na nedjelju, bila je ta ogromna količina uznemiravanja, govora mržnje, izrazito negativnih komentara, na račun predstavnika Švicarske. I ja sam, naravno, navijao za Baby Lasagnu i htio da pobijedi. Ali što možemo, pobijedio/la je Nemo. Mi smo pobjedniku/ici čestitali zato što je iz naše LGBTQ+ zajednice Europe, ali i izdali priopćenje u kojem smo upozorili elektroničke medije da pripaze na taj silni govor mržnje i te uvredljive komentare na račun Nema. Tu su se pokazale dvije stvari – ako naš kandidat ne pobijedi, onda je kriv onaj drugi. A kriv je zato što je takav kakav jest. To ne pokazuje samo needuciranost, nego i populistički trend te mase koja se zakotrlja na društvenim mrežama kada joj nešto nije po volji. Samo tu noć mi smo direktno u naše inboxe primali brojne poruke pune uvreda i prijetnji Zagreb Prideu i pripadnicima naše zajednice, kao da smo mi nešto skuhali i bili krivi za drugo mjesto na Euroviziji. Pa mi smo navijali za Baby Lasagnu.

NACIONAL: Tehnička vlada prošlog tjedna usvojila je prijedlog za prihvaćanje pokroviteljstva Vlade Republike Hrvatske nad međunarodnom konferencijom na visokoj razini s UNESCO-om na temu stvaranja Mreže globalnih regulatora za upravljanje digitalnim platformama u suzbijanju govora mržnje (“Mreža svih mreža”). Koliko će to doista suzbiti govor mržnje?

Zar Hrvatska nije predsjedavala i nad IHRA-om (Međunarodnim udruženjem za sjećanje na žrtve holokausta) pa se ništa nije promijenilo? Na toj retoričkoj, deklarativnoj razini prema van, preuzimanjem pokroviteljstava i davanja korektnih izjava po Bruxellesu sve je, kada su Plenković i njegove prve dvije vlade u pitanju, u skladu s europskim standardima. No u suštini su to prazne geste. Ono što mogu reći jest da je u hrvatskom pravnom okviru suzbijanje govora mržnje regulirano nizom propisa i zakona. Najvažnije je da je govor mržnje, odnosno pozivanje na nasilje i diskriminaciju u sredstvima javnog komuniciranja i na društvenim mrežama zabranjen, odnosno definiran kao kazneno djelo. Bilo da ga potiču javne osobe ili anonimni građani. Taj zakon se provodi i ne provodi. Ima i pozitivnih i negativnih primjera. A drugo je Zakon o suzbijanju diskriminacije. Pozivam sve pripadnike manjinskih skupina, ne samo iz LGBTQ+ zajednice, da podnose prekršajne prijave na policiju, jer su tu propisane kazne od 100 do oko 2000 eura za počinitelje. Dakle, ako je netko izložen takvom uznemiravanju, ili primi e-mail poruku koja nije prijetnja smrću, ali je neugodna, postoji mogućnost prijavljivanja takvih pojava. Mi imamo relativno pozitivno iskustvo s policijom koja po našim prijavama kažnjava počinitelje, ako je to moguće, jer se često skrivaju iza lažnih Facebook profila ili imena koja je nemoguće identificirati. A što se tiče medija, Zakon o elektroničkim medijima nalaže svim pružateljima medijskih usluga da imaju svoje administratore koji takve pojave reguliraju. Na žalost, za takve mrzilačke komentare čitatelja nema sankcija.

NACIONAL: Dobili smo najdesniju vladu u povijesti. Prošlog tjedna konstituiran je novi Sabor i Vlada, čiji pripadnici žele ukinuti sve te demokratske stečevine, a osim srpske manjine, osobito ih bole rodna ideologija i LGBTQ+ prava.

Nije to neka novina, samo su ovoga puta istjerani na čistac. Naime, i Plenkovićeva druga vlada zapravo se ponašala na isti način, iako je retorika bila nešto blaža. Ulaskom DP-a u Vladu premijeru će, ako to i ostane nakon konstituiranja Europske komisije u jesen, samo biti nešto teže pokazivati to svoje umiveno, europsko lice. Kao što znamo, Domovinski pokret je već u predizbornoj kampanji, a onda i ovih mjesec dana koliko se vode pregovori s HDZ-om, u nizu izjava svih njihovih rukovodećih članova i ideologa, kao jednu od ključnih točaka njihova djelovanja u novoj vladi isticao dokidanje i smanjenje prava u prvom redu trans-osoba. Zatim smo čuli i konkretne poruke o tome da se žele smanjiti prava LGBTQ+ osoba. I to u postupcima posvajanja, udomiteljstva, a onda su počeli propitivati i životno partnerstvo.

NACIONAL: Kad smo kod životnog partnerstva, ove godine se obilježava deseta obljetnica postojanja u RH. Očekujete li da će DP, kao što traži deratifikaciju Istanbulske konvencije, tražiti i ukidanje tog instituta?

To je prazna puška i od toga ništa. Ustavni sud je u rješenju krajem prošle godine, a životno partnerstvo osporavali su Željka Markić i ekipa oko nje, rekao da je životno partnerstvo ustavna kategorija, u skladu i s definicijom braka, nakon referenduma iz 2013. Sve pritužbe su odbačene, a Ustavni sud je jasno rekao da je to zakonito kao i da ne može biti derogirano ni na koji način, odnosno da je to stečeno pravo koje se ne može oduzeti. I kao posljednje, što je važno i za sve ostale vezane zakone, Ustavni je poručio da je „spolna i rodna raznolikost trajna, zaštićena vrijednost hrvatske ustavne države“. Ako DP želi ukinuti životno partnerstvo i neka druga prava, onda mora srušiti postojeću hrvatsku ustavnu državu. Želim im sreću u traženju dvotrećinske većine.

NACIONAL: Dan nakon što je dogovorena koalicija DP-a i HDZ-a napadnut je Zoran Pusić. Znači li da je opet stvorena atmosfera linča kao devedesetih?

Mi osuđujemo taj napad i izražavamo solidarnost Zoranu Pusiću. DP se domogao vlasti i ponaša se u stilu: sad smo mi gazde i možemo što hoćemo, baš nas briga za zakone i propise. Njihova retorika se temeljila na obećanju: sad ćemo mi tome stati na kraj. To se moglo čuti na medijskoj razini njihova političkog komuniciranja, a jasno je da onda te poruke inspiriraju i ulično nasilje i djeluju ohrabrujuće na kojekakve kukavice koji su se godinama skrivali iza društvenih mreža i širili govor mržnje prema svima – ženama, nacionalnim manjinama, feministkinjama, antifašistima. Oni si sada uzimaju za pravo da napadaju ne samo verbalno, već i fizički.

NACIONAL: Može li se povući paralela s Njemačkom tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je fašizam i započeo obračunavanjem s raznim manjinama?

Ne bih za sada išao tako daleko. Ja jesam povjesničar, ali mislim da se neke stvari ipak ne mogu dogoditi jer je naš pravni okvir na tom planu jasan. Hrvatska je konsolidirana demokracija, možda još uvijek nedovoljno zrela, ali u svakom slučaju članica EU-a. Dakle, tu su i Europski parlament i Europska komisija. Osim toga, smatram da snaga hrvatskog civilnog društva kao i hrvatskih medija, uz autonomiju koju ipak uživaju, usprkos pritisku vlasti, to neće dopustiti. Sada je najveća odgovornost na HDZ-u koji sebe predstavlja kao konzervativnu, umjereno desnu demokršćansku stranku, s jasnim europskim putem i vrijednostima. Ako su se već odlučili na ovaj vrlo kontroverzan potez stvaranja koalicije sa strankom krajnje desnice, koja je stavila veto na SDSS samo zato što se radi o Srbima, a ne zato što provode određenu politiku, na HDZ-u je da provodi onu politiku koju su prije izbora obećali.

NACIONAL: Zagreb Pride ostvario je pravnu pobjedu. Ustavni sud n vam je dao za pravo u postupku koji je pokrenula Karolina Vidović Krišto.

Ovo je konačna pravna pobjeda. Mi smo danas dobili pravnu zadovoljštinu za vrijeme koje je prošlo, no suština i vrijednost ove pravne pobjede na Ustavnom sudu je njena važnost za vrijeme koje dolazi. Netko tko se bavi javnim poslom, ako je odlučio djelovati u političkom ili kulturnom prostoru, mora biti spreman na veću razinu kritike. I to je ključno u odluci Ustavnog suda. A mi smo Karolini Vidović Krišto rekli da je homofob. Ako ju je to tako jako uznemirilo, onda se nije trebala toliko javno izlagati i baviti javnim poslom.

NACIONAL: Ove godine Zagreb Pride će biti održan 1. lipnja, što je najranije do sada, i to pred izbore za Europski parlament. Lani je prošlo sve u veselju i bez incidenta, očekujete li probleme ove godine?

Neću gatati, ali očekujem i ove godine lijepi Pride, možda upravo zbog te nove atmosfere koja se stvara u društvu ulaskom DP-a u Vladu, ali zbog toga što je naša poruka direktno vezana uz izbore za Europski parlament kao i formiranje nove vlade. Podsjećam da je predizborni slogan DP-a bio “Ustani i ostani!”, a slogan Zagreb Pridea 2024. je “Ustali i ostali, ustale i ostale!”.