U subotu se obilježava još jedna obljetnica proboja zarobljenika Jasenovca, koja se dogodila 22. travnja 1945. godine.

U tom zloglasnom ustaškom logoru smrti pobijeno je najmanje 85 tisuća Srba, Židova, Roma, hrvatskih antifašista i drugih koji su se na bilo koji način suprotstavljali monstruoznom Pavelićevom režimu. Proboj iz logora Jasenovac i III Ciglana preživjelo je 130 logoraša, koji su u prosjeku bili mlađi od 27 godina. Najstariji preživjeli imao je 46 godina, što je dokaz da su samo mladi ljudi imali šansu preživjeti izglađivanja, mučenja, robovski rad i bolesti.

U emisiji ‘Na vrućem stolcu’ Radio Nacionala gostovao je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.

Trideset godina nakon osnivanja demokratske Republike Hrvatske koja je utemeljena na antifašizmu i dalje traju rasprave o stvarnoj prirodi ustaškog logora smrti Jasenovac, a mladi o tome uglavnom nemaju pojma. Kome je to u interesu? “Prije svega, u proteklih trideset godina promijenio se odnos prema antifašizmu, promijenio se odnos prema dijelu naše povijesti koja je vezana uz Drugi svjetski rat, odnosno Narodnooslobodilačku borbu koja se dogodila u tom vremenu. U međuvremenu se dogodio i Domovinski rat pa je, na neki način, zasjenio ono što se događalo ranije. Ono što je vrlo bitno svemu tome jest da je u programima povijesti u osnovnim i srednjim školama – maknuti su naslovi koji su vezani uz antifašizam i Narodnooslobodilačku borbu. Samim time, djeca to ne izučavaju i ne znaju taj dio povijesti. Oni gotovo ni ne znaju tko je bio na kojoj strani i tko je bio taj koji je bio priznat kao članica Svjetske antifašističke koalicije”, rekao je i dodao da je to ono što je dovelo do situacije koju imamo danas.

Postoje srpski povjesničari koji preuveličavaju broj žrtava u Jasenovcu. Već godinama se manipulira brojkom od 700 tisuća pobijenih Srba. “Postoje demografi koji su se bavili tom problematikom oko stradanja ljudi u Drugom svjetskom ratu, odnosno Narodnooslobodilačkoj borbi. Tu bih naročito istaknuo gospodina Željevića koji je dosta precizno govorio o stradalima i brojkama, iako je o brojkama malo riskantno govoriti. Tu može svatko imati svoje brojke. Ali, 700 tisuća definitivno nije prava brojka. Ja se želim prikloniti i onome što govori Željević i njegova ekipa, ali želim i podržati i želim vjerovati ono što čini ekipa naših ljudi koji rade u Javnoj ustanovi spomen područja Jasenovac”, istaknuo je.

Ta istraživanja, kaže, traju i idu dalje. “Došlo se do brojke od 83-84 tisuće stradalih. Točno je da u tom popisu ima nekih ljudi koji tu ne spadaju. Međutim, dozvoljavam da je to moguće, kad je u pitanju brojka od 83 tisuće imena. Ali, ima i sigurno jedan broj onih koji na popisu nisu, a trebali bi biti. Zbog toga to istraživanje traje i dalje”, dodao je.

Govoreći o pomirbi, Habulin je rekao: “Pomiriti se možemo mi, ako smo se jučer posvađali. Međutim, dvije ideologije dijametralno suprotne ne mogu se pomiriti. To je bila greška koju je predsjednik Tuđman napravio. On je htio nešto učiniti, ali objektivno to nije moguće”.

Nacional

Jasenovac nije bio jedini ustaški logor smrti, no bio je svakako najstrašniji. Međutim, svjedočili smo da upravo HRT, javna televizija relativizira njihovu prirodu – i Jastrebarsko, i Gradišku i Jadovno. “Kad imam vremena pogledam TV kalendar. Tamo čovjek može doći do informacija koje se plasiraju koje nemaju veze s vezom, koje su u funkciji povijesnog revizionizma. Svaki dan malo revizionizma, mic po mic, pa ćemo vidjeti gdje ćemo završiti”, dodao je i naglasio da je tu priču lako prodavati mladim ljudima koji nisu učili taj dio povijesti. “Katastrofa je da se prodaje priča da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja”, poručio je.

Kao što je poznato, još od 2016., s iznimkom korona godine 2020., nije bilo zajedničkog obilježavanja ove tužne obljetnice, budući da su predstavnici naroda žrtava – Koordinacija židovskih općina Hrvatske i Srpsko narodno vijeće, kao i Savez antifašstičkih boraca i antifašista Hrvatske, te Liga antifašista, bojkotirali službenu komemoraciju. Ove godine, kaže, donijeli su odluku da će proboj obilježiti u nedjelju, 23. travnja. Pozive su, dodao je, uputili svima kojima su trebali.

“Mi se ne moramo slagati s odnosom aktualne vlasti prema antifašizmu, možemo se ne slagati s njihovim odnosom prema određenim stvarima. Tijekom godine imamo 364 dana da o tome razgovaramo, da pokušamo staviti činjenice na stol, argumentirati i reći da bi određene stvari trebalo rješavati na taj i taj način”, poručio je. Ranijih godina, dodao je, bilo je više kolona, a one su se događale iz protesta da se zaustavi ‘fašizacija Hrvatske’. Rezultata nije bilo, pa su odlučili da će zajedno stajati ‘tih pet minuta’ ispod cvijeta kako bi komemoracija bila dostojanstvena. Što se tiče obnove antifašističkih spomenika, kaže da razgovaraju, ali nema nikakvih pomaka.

Poznato kako je Židovska općina Zagreb još prije dvije godine zatražila izmjene Kaznenog zakona kojima bi se isticanje ustaških i nacističkih simbola i izvikivanje pozdrava Za dom spremni kazneno kažnjavalo, no prošloga tjedna Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u javnu raspravu nacrt izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda, prema kojem bi kazne za takve prijestupe bile drakonske, ali bi oni i dalje ostali prekršaji, a ne kaznena djela. U petak je taj zakon i izglasan u Saboru.

Naglašava da su oni svi bili zajedno u aktivnostima da se donesu izmjene Kaznenog zakona. “Tražili smo da se donesu izmjene i dopune Kaznenog zakona, po uzoru na Njemačku i Austriju, u kojima bi trebalo zabraniti izvikivanje parola, isticanje znakovlja – svega što je vezano uz nacifašizam i ustaštvo na našim prostorima”, rekao je i dodao da Plenković očito ne može prijeći taj prag ili prekoračiti tu stepenicu da to učini. “Ovo što čini s izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona to je neki mali, mali pomak ali ni izbliza ono što bi trebalo biti”, smatra.

Dodao je da će tu trebati puno toga napisati da bi se razjasnilo što i kako. Poručuje da nešto što je u suprotnosti s Ustavom ne može biti prekršaj, već samo kazneno djelo. Dodaje da je pitanje i postupanje policije u praksi – hoće li biti ujednačeno i hoće li isto postupati u Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Tu je, kaže, i ujednačenost sudske prakse.

U nedjelju, 10. travnja Marko Skejo i njegovi crnokošuljaši opet su se postrojavali na obljetnici bojne HOS-a Rafael Vitez Boban, na kojoj je Marko Skejo dizao ruku na ustaški pozdrav. Urlalo se ‘Za dom spremni!’, ali policija nije reagirala. “Rečeno je da je pokrenut postupak protiv dvoje ljudi. Već sad imaju osnove i temelje zakonske na osnovu kojih mogu prekršajno ili kazneno progoniti počinitelje, ali samo dvoje”, dodao je.

Cijelo gostovanje Franje Habulina na Radiju Nacional pogledajte u nastavku: