Francuska se priprema za opći štrajk u četvrtak protiv mirovinske reforme kojom predsjednik Emmanuel Macron želi pokazati da je kadar potaknuti promjene i potvrditi svoj politički ugled u zemlji rastrganoj podjelama.

Plan i njegova glavna mjera, povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 64 godine, umjesto sadašnje 62, nailazi na protivljenje svih sindikata i javnosti, pokazuju ankete.

Na političkom planu, vodi se tijesna utrka jer vlada ima tek relativnu većinu u Narodnoj skupštini. Ljevica i krajnja ljevica se žestoko protive reformi, a samo umjerena desna oporba nudi mogućnost dogovora.

Više od 10.000 policajaca, među kojima 3500 u Parizu, mobilizirat će se kako bi osigurali javni red tijekom štrajka, priopćio je ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin.

Ministar je dodao da vlasti očekuju da će u Pariz doći “oko tisuću” prosvjednika koji bi “mogli biti nasilni”, spomenuvši “ultraljevicu” i “ultramladež” – misleći pritom na najradikalnije pripadnike pokreta socijalnog bunta “žutih prsluka” koji je potresao Francusku u 2018. i u 2019.

Glasnogovornik vlade Olivier Veran pozvao je pak da se štrajk ne pretvori u potpunu “blokadu” zemlje.

“Bit će to težak četvrtak (…) Bit će to četvrtak velikog poremećaja u prometu”, ocijenio je ministar prometa Clement Beaune, pozivajući građane da se ne koriste javnim prijevozom ako ne moraju i da rade od kuće ako mogu.

Uprava za civilno zrakoplovstvo zatražila je od aviokompanija da preventivno otkažu svaki peti let u zračnoj luci Pariz-Orly u četvrtak, zbog štrajka kontrolora leta.

U željezničkom prometu, državna kompanija SNCF predviđa “velik poremećaj”, a vozit će svaki treći do svaki peti superbrzi vlak (TGV), ovisno o liniji, te u prosjeku svaki deseti međugradski vlak.

I pariška podzemna željeznica vozit će u veoma smanjenom opsegu, tri linije bit će zatvorene, deset ih će prometovati “isključivo u vrijeme najveće prometne gužve” a ostale tri “mogle bi biti preopterećene”, upozorava pariški javni prijevoznik RATP.

Mirovinska reforma je jedno od obećanja iz kampanje predsjednika Macrona koji je ponovno izabran prošle godine. Premijerka Elizabeth Borne, bliska francuskom predsjedniku, na prvoj je crti njezine obrane.

Raniji prijedlog reforme iz 2019. napušten je pod snažnim pritiskom socijalnih pokreta i širenja pandemije covida-19.