Sigurnosne službe žele tehnologiju pametnih kamera. Kritičari se boje da će to zemlju pretvoriti u državu nadzora
Francuska nastoji masovno proširiti svoj arsenal nadzornih ovlasti i alata kako bi osigurala milijune turista koji se očekuju za Ljetne olimpijske igre u Parizu 2024. godine.

Među planovima su veliki sustavi kamera koji su u stvarnom vremenu podržani algoritmom za uočavanje sumnjivog ponašanja, uključujući nenadziranu prtljagu i alarmantna kretanja gomile poput stampeda. Zastupnici će u srijedu glasovati o zakonu kojim se uvode nove ovlasti, koje bi trebale biti privremene, a neki se zastupnici zalažu za dopuštanje kontroverzne tehnologije prepoznavanja lica.

Ulozi su visoki: Vlada žarko želi izbjeći “neuspjehe” poput onih koji su joj narušili reputaciju tijekom finala Lige prvaka prošlog ljeta, a trauma terorističkih napada u Parizu 2015. još uvijek se nadvija nad zemljom.

Ali ti planovi već izazivaju nemir među borcima za zaštitu privatnosti. “Olimpijske igre koriste se kao izgovor za donošenje mjera koje industrija sigurnosne tehnologije dugo čeka”, rekao je Bastien Le Querrec iz nevladine organizacije za digitalna prava La Quadrature du Net, koja vodi kampanju protiv algoritamskog videonadzora.

Francuska vlada već je odustala od uvođenja prepoznavanja lica nakon što su zastupnici većinske stranke predsjednika Emmanuela Macrona izrazili zabrinutost. Državno tijelo za zaštitu podataka i najviši upravni sud također su ga prisilili na ugradnju dodatnih mjera zaštite privatnosti. Za sada bi zakon dopuštao “eksperimentiranje” sa sustavima nadzora, a korištenje bi trebalo završiti u lipnju 2025. – 10 mjeseci nakon završetka olimpijade.

Kritičari se, međutim, boje da će zakon dugoročno dovesti do neželjenog nadzora. Jedno od ključnih pitanja je što će se dogoditi s uređajima koje pokreće AI kada završe Olimpijske igre, pogotovo jer zakon ne spominje samo sportske događaje, već i “svečana” i “kulturna” okupljanja. U prošlosti, upozorio je Le Querrec, sigurnosne mjere koje su isprva osmišljene kao privremene – na primjer, tijekom izvanrednog stanja koje je uslijedilo nakon napada 2015. – na kraju su postale trajne.

Hoće li tehnologija preživjeti Olimpijske igre ovisit će o tome kako će konačni zakon biti napisan, prema Franciscu Klauseru, profesoru na Sveučilištu u Neuchâtelu, koji je pisao o nadzoru i sportskim događajima.

“U povijesti mega-događaja uvijek postoji nasljeđe”, rekao je. Zemlje koje organiziraju velike događaje nalaze se pod “izvanrednim okolnostima i vremenskim pritiskom” što često znači da se postavljaju sustavi o kojima bi se inače “mnogo više raspravljalo”, dodao je.

Primjer: IBM je pomogao Rio de Janeiru instalirati “kontrolnu sobu” uoči Olimpijskih igara 2016., a tehnologija je još uvijek operativna do danas, rekao je Klauser.

Za Olimpijske igre 2024. Francuska već ima kamere, ali će morati kupiti softver za analizu snimke, rekao je dužnosnik ministarstva unutarnjih poslova za POLITICO.

Philippe Latombe, zastupnik iz centrističke Macronove stranke Modem, rekao je da će francuske tvrtke kao što su Atos, Idemia, XXII i Datakalab, između ostalih, moći osigurati takvu tehnologiju. Zastupnik je supredsjedatelj misije za utvrđivanje činjenica o videonadzoru u javnim prostorima.

Nakon što Senat izglasa zakon kojim se dopuštaju “eksperimenti” sa sustavima nadzora, zakon će ići u Nacionalnu skupštinu, a očekuje se da će se zastupnici u oba doma boriti oko ravnoteže između privatnosti i sigurnosti.

Vrijeme već ističe, upozorio je Latombe, budući da će se algoritmi morati uvježbavati na skupovima mjesecima prije početka Olimpijskih igara.