Prema prvim procjenama direktna šteta koju su uzrokovale poplave u Sloveniji iznosi oko pet milijardi eura, a obnova, uključujući i izgradnju protupoplavne infrastrukture, iznosit će oko sedam milijardi eura, odnosno deset posto slovenskog BDP-a. U poplavama koje su devastirale sjeverozapadnu i središnju Sloveniju poginulo je petero ljudi, razoreno je 500 kuća i mnoga su mjesta ostala zakrčena ruševinama i potpuno odsječena od ostatka zemlje. Stradali su gospodarski objekti, samo u dvije tvrtke šteta se procjenjuje na oko 100 milijuna eura, a zbog posljedica poplava stala je proizvodnja Volkswagena u Portugalu, Njemačkoj i Češkoj. Stradali su i mali poduzetnici i obrtnici, a uništena su mnoga poljoprivredna imanja. Razoreni su javni objekti te prometni, energetski, telekomunikacijski i vodoopskrbni sustavi, kao i čitavi ekosustavi.

O najvećoj prirodnoj katastrofi u povijesti Slovenije Business&Banking u Strasbourgu je razgovarao sa slovenskim zastupnikom u Europskom parlamentu Francom Bogovičem.

Dugogodišnji gradonačelnik Krškog i bivši ministar za poljoprivredu i okoliš u vladi Janeza Janše, u Europskom parlamentu se od 2014. bavi temama vezanim uz poljoprivredu, ruralni i regionalni razvoj, kohezijsku politiku te industriju, istraživanje i energetiku.

Bogovič za B&B govori kako je sada najvažnije da stradali ljudi dobiju osjećaj da neće ostati sami i da država čvrsto stoji uz njih. Isto tako, donošenjem interventnih mjera Slovenija pomaže svojim tvrtkama kako bi mogle zaposlenicima isplatiti plaće sve dok se proizvodnja ponovo ne pokrene. Ističe da se obnova nikako ne smije odužiti, ali pojašnjava zašto taj proces neće biti lak te će proći nekoliko godina da se zemlja i ljudi vrate normalom životu. Bogovič je zahvalio Hrvatskoj što je među prvima pružila pomoć i poručio kako se nada da će i hrvatske tvrtke sudjelovati u obnovi poplavljenih područja. Štoviše, naglasio je, iznimno je važno da Slovenija i Hrvatska zajedno rade na svojim rijekama i u vrijeme kad nema nikakvih problema jer se jedino tako mogu spriječiti nove kataklizme.

B&B: Poplave su nanijele golemu materijalnu štetu i veliku patnju stanovništvu, što je potrebno hitno poduzeti kako bi se ohrabrilo ljude i vratilo im vjeru i nadu u vlastitu zemlju i budućnost?

Ovo je stvarno bila najveća prirodna katastrofa u Sloveniji. Prvo što treba naglasiti je da su naši vatrogasci, sustav civilne zaštite, vojska, policija, gorska služba spašavanja i mnogobrojni dobrovoljci odmah izašli na teren i pomagali unesrećenim ljudima. Spašavali su živote, krčili teren, ulagali nadljudske napore i tako uspjeli spriječiti da u poplavama ovakvih razmjena ne bude veliki broj mrtvih, a što se je moglo dogoditi. Solidarnost je ovdje bila najvažnija. Svakako treba naglasiti i međunarodnu pomoć te posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koji nam puno znači. Bio sam dva dana na terenu s vatrogascima i iz prve ruke mogu posvjedočiti koliko ljudima znači kada vide da nisu sami. Sad ulazimo u fazu kad treba što prije doći pomoć za obnovu, a što nije tako jednostavno. Šteta se prvo treba popisati, odrediti koja je prva faza, a koje su sljedeće faze obnove te koliko je novca ukupno potrebno. Veliki je problem to što ljudi nisu imali kvalitetna osiguranja, tako da na tu vrstu pomoći neće moći puno računati. Neće dobiti ni približno dovoljno novca da bi obnovili svoje domove ili ponovo pokrenuli vlastiti biznis te se tako vratili normalnom životu. I tu je najvažnije da ljudi dobiju osjećaj da u svoj toj nevolji neće ostati sami – da država čvrsto stoji uz njih i da će sve napraviti da im pomogne.

‘Najvažnije je da ljudi dobiju osjećaj da u svoj toj nevolji neće ostati sami – da država čvrsto stoji uz njih i da će pomoći’

B&B: Koliku su ukupnu financijsku štetu prema sadašnjim procjenama uzrokovale poplave i odroni tla te koja su mjesta najviše pogođena?

Točnu procjenu štete još nemamo niti je to u ovom trenutku moguće, ali prema sadašnjim procjenama riječ je oko 10 posto BDP-a, minimalno između pet i sedam milijardi eura. Isto tako, veliki je problem što je u nekim dijelovima zemlje, primjerice u Savinjskoj dolini, došlo do velike gospodarske štete. Tamo se nalaze velike tvrtke poput Bosch BSH, gdje radi 1800 ljudi. Zatim tvrtka KLS koja proizvodi dijelove za autoindustriju, koja je također pretrpjela oštećenja zbog kojih stoji proizvodnja Volkswagena u Portugalu Njemačkoj i Češkoj, a u njoj je radilo nekoliko stotina ljudi. Samo su te dvije tvrtke pretrpjele oštećenja u iznosu od preko 100 milijuna eura i njihova je proizvodnja stala na nekoliko mjeseci te više od 2100 ljudi trenutno nema gdje raditi. Iz Volkswagena su već došli kako bi što prije pomogli KLS-u. Potpuno je poplavljen proizvođač solarnih panela Bisol, tvrtka zbog koje je Slovenija jedina država u Europskoj uniji koja je izvoznik solarnih panela. Ovo je veliki problem jer nisu stradale samo tvrtke, nego u puno slučajeva i ljudi koji su u njima radili, a koji su tako pretrpjeli dvostruku štetu – porušene su im kuće i ne mogu ići na posao. Država tu treba biti i uz tvrtke i uz ljude. Već prve mjere koje su donesene u intervencijskom zakonu idu u smjeru da ljudi dobiju plaće, stoga država daje pomoć tvrtkama da bi ih mogle isplatiti iako im je proizvodnja stala. Završnih popisa još nema, ali za sada se direktna šteta procjenjuje na četiri do pet milijardi eura, a kad se u to uključi izgradnja dodatne preventivne protupoplavne zaštite, odnosno nova infrastruktura za borbu protiv poplava, obnova će dosezati i sedam milijardi eura.

B&B: Koliko će ove poplave unazaditi Sloveniju, ali i s druge strane, možda dati Sloveniji i drugu, neku novu priliku?

Bez infrastrukturnih objekata, procjene su da se 80 posto štete odnosi na stambene objekte, a 20 posto na gospodarstvo. Kad je riječ o infrastrukturi, što je u javnoj domeni, uništeni su mostovi, ceste, vodovodi, sustavi za otpadne vode, i tu su štete ogromne. Uništeno je nekoliko vatrogasnih domova i centara za gorsku službu spašavanja. Na tim su lokacijama stoljećima stajali objekti koji nikada nisu bili poplavljeni. Također, oštećeni su i sakralni objekti i u pojedine je crkve, koje su se uvijek gradile na zaštićenijim mjestima, ušlo i do dva metra vode. Dogodila se katastrofa koju nitko nije očekivao, jedna je žena bila zatočena nekoliko sati u stanu na drugom katu, stajala je na vrhu ormara i imala samo 30 centimetara za disanje. Poplave koje su se dogodile u blizini naših rijeka sanirat će se godinama, oko 500 kuća je potpuno uništeno, što znači da je 500 obitelji ostalo bez svojih domova. Oni se nemaju kamo vratiti, a mnogi od njih više nemaju ni parcelu gdje im se je kuća nalazila. Što iz toga možemo naučiti? Treba biti pažljiv kod građenja i ne ići toliko na površine koje mogu biti izložene poplavi. Isto tako, u posljednjim desetljećima gradile su se kuće bez podruma i garaža, a što znači da su nove kuće građena direktno na tlu i voda je lako sve odnijela. Treba se graditi na način na koji su ljudi nekada gradili kuće, a ne prenisko i da se odmah sa zemlje ulazi u kuću. Neke regije i gradovi nisu nastradali, primjerice Celje i Posavje, jer su imali dobru protupoplavnu zaštitu. Celje, koje bi sigurno jako nastradalo, kao nikad do sada, bilo je više-manje bez štete zato što smo izgradili protupoplavne nasipe. U Posavju, regiji iz koje dolazim, gradili smo hidroelektrane na rijeci Savi i uz njih smo gradili i protupoplavnu zaštitu. Te su investicije imale dvostruki karakter – bile su energetske i protupoplavne. Ove su nam poplave upravo potvrdile da je gradnja hidroelektrana prva linija borbe protiv poplava. Također, pripremali smo i mjesta gdje se voda može izliti, a da ne napravi veliku štetu – na Krško polje, na koje se voda kontrolirano izlijeva na poljoprivredno zemljište. Tako da Zidani Most, Radeče, Sevnica i Krško nisu nastradali, iako su tamo vodostaji rijeka i njihovo izlijevanje bili najviši. Dobrim protupoplavnim mjerama u Posavju direktno se brani i Zagreb. Na te se načine moramo pripremati da nam se u budućnosti ovakva katastrofa nikada više ne ponovi.

‘Bio sam dva dana na terenu s vatrogascima i iz prve ruke mogu posvjedočiti koliko ljudima znači kada vide da nisu sami. Sad ulazimo u fazu kad treba što prije doći pomoć za obnovu’, ističe Bogovič. FOTO: Ured Franca Bogoviča/EP

B&B: Koliko je u ovakvim situacijama važno da ste članica Europske unije, gdje su europske institucije i zemlje članice odmah reagirale?

Kad smo prošle godine imali najveći požar na Krasu, isto se je aktivirala međunarodna pomoć. I tu su hrvatski kanaderi odmah pritekli u pomoć. U poplavama su, uz hrvatsku vojsku, u pomoć došli Austrijanci, Bugari, Talijani, Francuzi, Nijemci, Poljaci, Slovaci, Šveđani, Španjolci, Česi, Mađari, kao i ljudi iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije pa čak i Ukrajinci. Europska unija ide u pravcu da ulaže u opremu i ljude, da imamo jedinice koje će uvijek biti spremne pomoći jedna drugoj. Da imamo na raspolaganju sredstva kojima ćemo jačati naše nacionalne kapacitete za obranu od prirodnih katastrofa, da ulažemo i kada nema problema, a kada imamo problem da jedni drugima istog trena priteknemo u pomoć. Da dižemo svoje potencijale i šaljemo ih u ugrožene zemlje odmah u one prve dane kad je najteže. Ova solidarnost je nešto na što se može ponositi Europska unija – da se solidarnost kao vrijednost unutar EU-a najaviše poštuje, i što tu nemamo nikakvih međusobnih problema i trzavica.

B&B: Iz Fonda solidarnosti EU-a za otklanjanje posljedica prirodnih katastrofa Slovenija je dobila na raspolaganje 400 milijuna eura, od čega 100 milijuna ove godine, a 300 milijuna iduće godine. Je li to dovoljno, je li iz Fonda solidarnosti Slovenija trebala dobiti više novca i na koje sve europske fondove i mehanizme računate u obnovi?

Slovenija će sve napraviti kako bi na vrijeme popisala štetu, pripremila dokumentaciju i povukla obećana sredstva iz Fonda solidarnosti. No moram jasno naglasiti da i unutar slovenskog proračuna treba naći više novca jer su dosadašnje prirodne katastrofe i velike štete u ostalim zemljama članicama dobrano ispraznile Fond solidarnosti. Gledao sam te podatke, Hrvatska je za dva potresa povukla milijardu eura i obično dio koji se dobije iz tog fonda pokriva od pet do deset posto od ukupne štete. Tako da je tu negdje i ova naša brojka od 400 milijuna eura. Slovenija sada radi na analizi ostalih europskih fondova iz kojih možemo upotrijebiti novac za obnovu. Unutar kohezijskih fondova sigurno će se napraviti preraspodjela sredstava kako bi se krenulo u intenzivnu obnovu, sigurno se tu dosta novca može povući za izgradnju protupoplavne zaštite. Također, i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti mogu se pronaći načini kako doći do novca za obnovu. Do promjena dolazi i unutar nacionalnog proračuna. Dakle, računamo na Fond solidarnosti, kohezijske fondove, Nacionalni plan oporavka i otpornosti i na vlastita sredstva.

‘Što iz ovoga možemo naučiti? Treba biti pažljiv kod građenja i ne ići toliko na površine koje mogu biti izložene poplavi’

B&B: Možete li procijeniti koliko će trajati obnova i na koje ćete probleme nailaziti?  

Kad znamo da trebamo izgraditi 500 novih kuća, a mnoga su zemljišta na kojima su bile postala neupotrebljiva za gradnju, onda za takvu obnovu trebaju od dvije do tri godine. Uglavnom par godina jer se za te ljude moraju naći zamjenske lokacije i nova rješenja. Još su veći problem vodotoci, odnosno korita rijeka i obnova svih vodotoka, gdje će isto trebati par godina. Također, treba se promijeniti i mentalitet u Sloveniji i moramo shvatiti da se u ova područja treba konstantno ulagati. Na pojedinim područjima potrebna su brza i interventna rješenja jer dolazi jesen, a obično oko početka studenoga počinju problemi s poplavama, gdje i puno manje vode može napraviti veću štetu jer su ove poplave već devastirale vodotoke. To su prekrasna područja, ali su, nažalost, opasna. Bio sam u Savinjskoj dolini i naseljima uz Savinju, gdje je divota i gdje je izgrađeno 150 kuća, a sada znamo da na toj lokaciji nije moguće napraviti stopostotnu zaštitu jer ako se pojavi situacija s ovolikom količinom oborina, tamo će opet doći do poplave. Sad imamo veliku debatu s ljudima, s jedne strane kako im naći novu lokaciju, a s druge da pristanu otići s tog područja. Neki žele pod svaku cijenu ostati tamo, tako da je tu prisutan i psihološki moment i zato nije jednostavno naći rješenje.

B&B: Smije li se obnova odužiti, a posebice kada je riječ ponovnom pokretanju gospodarskih aktivnosti na tim područjima?

Sigurno je da se taj posao treba odraditi što brže. Kad je o riječ o ponovnom pokretanju gospodarskih aktivnosti, imam informaciju da su neke tvrtke već počele raditi, a veliki dio njih počet će raditi u roku od mjesec ili dva. Jako je važno što taj dio obnove ide brzo i što se brzo pronalaze rješenja. Također, u tom dijelu zemlje, gdje su alpske rijeke, ima puno turizma i tu su mali poduzetnici i obiteljska gospodarstva puno izgubila. Tu je bilo i dosta pilana koje su pretrpjele veliku štetu. Sad trebamo sve snage usmjeriti da oni koji su jako nastradali dobiju odštetu.

‘Protupoplavnim mjerama u Posavju direktno se brani i Zagreb. Pripremali smo mjesta gdje se voda može izliti’

B&B: Istočnu Hrvatsku u svibnju 2014. pogodila je katastrofalna poplava, evakuirano je nekoliko tisuća stanovnika iz desetak mjesta. Hrvatskoj je tada trebalo samo 16 mjeseci od poplave do završetka dijelom obnove, a dijelom izgradnje zamjenskih zgrada za dvije tisuće obiteljskih kuća i 40 zgrada javne namjene. Može li to iskustvo pomoći Sloveniji?

Sigurno je da su sva iskustva dobro došla, posebice kada je riječ o pristupu prema ljudima koji su puno ili sve izgubili i osjećaju se nemoćnima. Kako sam naglasio, kod nas je dodatni problem što mnoge lokacije više nisu pogodne za gradnju i to će biti jedan od najvećih izazova. Kad imaš lokaciju nije problem izgraditi kuću u jednoj građevinskoj sezoni, ali pronaći zamjensku lokaciju i uvjeriti ljude da je prihvate, kao i izraditi potpuno novu dokumentacije je puno teže. Prvo smo donijeli intervencijski zakon koji vrijedi za ovu godinu kako bi se odradilo što više sanacijskog posla i pomoglo gospodarstvu, a u pripremi je plan obnove koji će, između ostalog, tražiti brza rješenje vezana upravo uz nove lokacije za gradnju. Veliku diskusiju imamo i oko zaštite prirode, a upravo su poplavljena i devastirana mnoga mjesta u kojima nije bila moguća nikakva intervencija u korita rijeka. Primjerice, u Posavju nam fali hidrocentrala Mokrice, ona bi već bila izgrađena da tamošnje društvo za zaštitu riba nije zaustavilo njezinu gradnju, a gradnja hidroelektrana prvotno je protupoplavna mjera. Zapravo su najviše nastradala mjesta u kojima se nije moglo ništa graditi, a što bi spriječilo poplave ovakvih razmjera jer su to spriječile udruge za zaštitu prirode.

B&B: Hrvatskoj je među prvima pritekla Sloveniji u pomoć, i to vrlo konkretno – slanjem helikoptera s posadom te mehanizacije. Hrvatska vojska postavila je i lansirni most “Bailey M-1” preko rijeke Drete koji će tamošnjem stanovništvu omogućiti povezivanje s drugim dijelovima Slovenije. Treba li pojačati suradnju Slovenije i Hrvatske kada je riječ o upravljanju hitnim situacijama, institucionalnoj suradnji u upravljanju vodama te povezivanju hrvatskog i slovenskog građevinskog sektora?

Bio sam s vašom vojskom na terenu i to je stvarno jedna pozitivna priča. Mi Slovenci kažemo da u nezgodi upoznaš prijatelja i stoga vam hvala! Kada je o drugom dijelu pitanja riječ, jako je važno da na našim rijekama zajedno radimo i onda kada nema nikakvih problema jer je jedino tako mogu spriječiti ovakve kataklizme. To je glavna lekcija koju trebamo naučiti iz poplava koje su pogodile Sloveniju. Mi smo susjedi i jedni bez drugih ne možemo. Znam da tvrtke iz Krškog rade na projektima obnove na područjima koja su stradala u potresima u Hrvatskoj. Isto tako i hrvatske tvrtke mogu sada sudjelovati u obnovi u Sloveniji. Do sada je više naših tvrtki radilo kod vas, nego što su hrvatske tvrtke radile u Sloveniji, no sada se otvara prostor da bude obrnuto. No i jedni i drugi imamo isti problem, a to je nedostatak ljudi, naročito građevinara. Slična je situacija i u Njemačkoj i drugim zemljama Europske unije. Posla ima puno i u Hrvatskoj i Sloveniji na privatnim i javnim objektima, a u Sloveniji još dodatno na obnovi poslovnih objekata i infrastrukture na rijekama.

B&B: Kako onda riješiti obnovu kad problem s građevinskim sektorom ima i Hrvatska i Slovenija, ali i veliki dio zapadne Europe jer nema dovoljno građevinskih tvrtki, a još manje ljudi koji bi u njima radili?

Bit će otvoreni međunarodni tenderi. Računamo i na tvrtke iz Turske jer već rade na gradnji željezničke pruge Koper – Divača, ali i na tvrtke u regiji. U ovakvim obnovama ima puno malih projekata i puno manjih tendera pa će biti posla i mjesta i za manje građevinare i obrtnike, kao i za lokalne izvođače radova. Susjedi smo, na granici smo, i siguran sam da Slovenija i Hrvatska mogu u obnovi dobro surađivati. Mislim da će dosta građevinara iz Hrvatske doći i raditi na obnovi u Sloveniji.