Cilj mi je da Istra bude europski centar proizvodnje algi”, rekao je na početku razgovora za Megawatt Fran Palokaj, poduzetnik koji se u Hrvatsku vratio nakon duge i uspješne poduzetničke karijere u Nizozemskoj. Palokaj je na poljima pokraj Kaštelira, malog mjesta u blizini Poreča, krenuo u proizvodnju algi i ima velike planove jer je uvjeren u uspjeh njegova projekta. Međutim, on napominje da za uspjeh neće biti dovoljna samo njegova energija i znanje, već i pomoć lokalne zajednice i poljoprivrednika s kojima je spreman podijeliti znanje o uzgoju algi, za koje kaže da su prehrambena namirnica budućnosti. Već sada, u početnoj fazi projekta, Palokaj ima ugovorene poslove s lokalnim proizvođačima pekarskih proizvoda, proizvođačima sladoleda i kolača, proizvođačima kozmetike i tjestenine. Palokaj tvrdi da je industrija proizvodnje algi, industrija budućnosti što pokazuje i činjenica da su u proteklih nekoliko godina u nju stotine milijuna dolara uložili ljudi poput Warrena Buffetta i Jeffa Bezosa.

“Posljednjih deset godina svog života razvio sam tehnologiju proizvodnje algi i mogu reći da sam sada zadovoljan s tim segmentom. Sada je plan krenuti u proizvodnju i vrlo brzo bismo trebali proizvesti prvu veću količinu algi. Znam da će se ljudima moja ideja činiti kao luda i kao ideja još jednog poduzetnika koji ne zna što radi, ali vjerujte mi kada kažem da su potencijali ovog biznisa ogromni. Dolazim iz Nizozemske koja je iza SAD-a druga na svijetu u izvozu hrane. Tamo, a i u ostatku Europe, trenutno se događa revolucija u proizvodnji hrane. Ljudi su počeli shvaćati da se previše hrane baca i da se za proizvodnju ‘klasične’ hrane troši previše energije. Europska unija ima praktički pa neograničena sredstva za ovo područje jer je Europski zeleni plan temelj razvoja Europe u idućih tridesetak godina. Ono što Europi nedostaje jesu stručnjaci na ovom području i upravo to planiram napraviti ovdje u Istri”, kaže Palokaj i objašnjava da osim proizvodnje algi u Kašteliru, planira napraviti i akademiju na kojoj bi zainteresirane ljude iz Istre obučavao o tehnologijama uzgoja algi.

Proizvodnja algi je industrija budućnosti, što pokazuje i činjenica da su u nju proteklih godina stotine milijuna dolara uložili ljudi poput Warrena Buffetta i Jeffa Bezosa

Palokaj napominje da ne planira naplaćivati svoje i znanje stručnjaka koji bi predavali na toj akademiji, već da jednostavno želi ponuditi nešto novo lokalnim poljoprivrednicima. Želja je, kako kaže, premostiti razliku između znanosti i poljoprivrednika te objašnjava da bi s 10 do 15 obučenih poljoprivrednika Istra mogla postati europski lider na ovom području.

“Kao što možemo vidjeti od kukuruza, pšenice i repe se ne može živjeti, a bez znanja o novim tehnologijama ne možemo naprijed. Trebamo mladima omogućiti sigurniju budućnost, a jedan od načina je da ih osposobimo za nove industrije. Nakon toga će mladi sami riješiti probleme koje smo im mi stariji ostavili. Naime, svijet traži zdravu hranu i proteine. Danas proteine dobivamo uglavnom iz jaja i mesa, a na svijetu trenutno živi gotovo osam milijardi ljudi i pitanje je ima li dovoljno hrane. Veliki igrači su već shvatili da situacija s hranom nije dobra, pa je tako Burger King već prije pet godina plasirao burger od biljnog porijekla, a kompanije poput Unilevera ulažu milijune u razvoj alternativnih izvora hrane”, priča Palokaj i navodi kako će u početku u Kašteliru uglavnom uzgajati alge poput chlorelle i spiruline.

Prednosti u prinosu algi izdvajaju se kao veliki plus jer su alge po prinosu 100 posto jače od nekih drugih kultura poput kukuruza. PHOTO: Privatna arhiva

Palokaj tvrdi da će alge u budućnosti zasigurno postati općeprihvaćena hrana. Brojne studije provedene na iznalaženju novih namirnica u prehrani čovječanstva, govore u prilog ovoj tvrdnji. Budući da se alge razmnažaju geometrijskom progresijom, lako ih se uzgaja i prinosi su značajni, a nije zanemariva niti činjenica da su to namirnice potpuno netoksične za ljudski i životinjski organizam. Ta bi namirnica mogla predstavljati jedno od rješenja za brojne probleme u prehrani čovječanstva u narednom tisućljeću.

Upravo prednosti u prinosu algi Palokaj izdvaja kao veliki plus u proizvodnji ovih organizama. Naime, alge su po prinosu 100 posto jače od nekih drugih kultura poput kukuruza. Osim toga, cijela alga je plod i nema nikakvog otpada, a alga se sastoji od oko 70 posto proteina i zdravih ulja poput omega ulja.

Alge su raznolika, heterogena skupina organizama koji mogu biti jednostanični, višestanični ili kolonijalni oblici. Uglavnom su to fotosintetski organizmi no mogu biti i heterotrofni i miksotrofni organizmi. Sistematski pripadaju skupini fototrofnih protista, koji obuhvaćaju eukariote, i fotoautotrofnih monera, odnosno prokariotskih cijanobakterija. Alge obitavaju u vodenim okolišima, najveći broj vrsta živi u morima i oceanima, zatim u kopnenim vodama i na vlažnim mjestima. Alge su i makroskopski i mikroskopski organizmi, žive kao plankton i kao dio bentosa. Planktonske alge su važni primarni producenti i nezamjenjiv dio u hranidbenim lancima. Alge su u današnjem svijetu našle široku primjenu. Zbog njihove jedinstvenosti čovjek ih koristi u svim aspektima svog života. Predmet su različitih istraživanja, pokazatelji su stanja okoliša, a svoje su mjesto našle i u prehrani, farmaceutskoj industriji, kozmetičkoj industriji i kao izvor energije. Dosadašnja saznanja o algama donijela su mnogostruku korist ljudima, a daljnja istraživanja otvaraju nove mogućnosti za njihovu još veću primjenu.

Od 1980. proizvodnja mikroalgi je započela u Aziji, Indiji, Izraelu, SAD-u i Australiji. Sada se u proizvodnji koristi otprilike 200 vrsta algi širom svijeta. Stoljećima su se alge koristile u prehrani, kao stočna hrana i kao gnojivo. Danas se njihova korist i potražnja povećala na svjetskoj razini.

Nova istraživanja pokazuju da alge imaju veliki potencijal u ljudskoj prehrani. Izuzetno su korisne i zdrave za organizam jer su bogat izvor hranjivih i ljekovitih tvari. Obiluju vitaminima, mineralima, bjelančevinama, proteinima, prehrambenim vlaknima, aminokiselinama i drugim vrijednim nutrijentima. S medicinskog stajališta alge su korisne i iskoristive za prevenciju i suzbijanje mnogih tegoba. Sadrže omega 3 i omega 6 masne kiseline koje su bitne za ljudsko zdravlje.

Upravo veliki prinos, vrlo jednostavan način uzgoja koji ne traži pretjerano kompliciranu tehnologiju i laku automatizaciju te činjenicu da su alge sirovina bogata biljnim proteinima i zdravim masnim kiselinama, alge čini idealnom kulturom za uzgoj u Istri. Palokaj kaže da je u posljednjih deset godina prolazio područjem od Kopra do Dubrovnika i da se na kraju odlučio za Istru jer ovo područje smatra idealnim za uzgoj algi.

“Kao prvo i najvažnije ima puno sunca koje je neophodno za proces fotosinteze. Onda ima i dosta slobodne, neobrađene zemlje koja se bez većih problema može pretvoriti u polje za uzgoj algi i kao treće većina ljudi se ovdje bavi turizmom i uzgoj algi nikako ne remeti tu djelatnost, već može samo nadopuniti ponudu lokalnih turističkih djelatnika s novim proizvodima od algi. Tržište je praktički neograničeno, ali mi prvo želimo proizvode plasirati na lokalnom tržištu, a tek zatim krenuti na europsko”, priča Fran Palokaj koji kaže da će se preko svoje tvrtke Istra Green Tech zalagati za zelenu Istru, odnosno da će se truditi da “sve što može biti zeleno i bude zeleno”.

Palokaj naglašava da je do sada i više nego zadovoljan suradnjom s lokalnom zajednicom te je posebno izdvojio porečkog gradonačelnika Lorisa Peršurića i njegova zamjenika Elija Štifanića. Palokaj kaže da bi u suradnji s lokalnim političarima i tvrtkama želio osigurati da Istra do 2050. ne bude samo CO2 neutralna kao što je to plan Europske komisije, već da bude CO2 negativna. Da je na dobrom putu pokazuje i činjenica da je blizu dogovora s jednom velikom domaćom tvrtkom oko proizvodnje alkalne vode koja će biti obogaćena algama, točnije egzopolisaharidima. Iako je cijeli projekt još u začetku, pa Palokaj o njemu nije mogao reći više, već ovo je pokazatelj da se u poljima u okolici Kaštelira događa jedna zanimljiva poduzetnička priča koja bi Kaštelir i njegovu okolicu mogla staviti na svjetsku mapu. Isto tako, prije nekoliko dana na prestižnom gastronomskom eventu u zagrebačkom hotelu Esplanade Palokaj je predstavio pekarske proizvode i tjestenine koje je razvio u suradnji s tvrtkom Naše Klasje. Proizvodi na bazi alge klorele odlično su prihvaćeni i Palokaj je uvjeren da će nastaviti suradnju s tvrtkom Naše Klasje, kao što i već neko vrijeme surađuje i s tvrtkom Klara Marić. Uz sve to ovaj je poduzetnik u suradnji s European Algae Industryjem krenuo u realizaciju ideje o organiziranju konferencije u Poreču o industriji algi, na kojoj bi gostovali vodeći stručnjaci, a predstavile bi se i najnovije tehnologije u proizvodnji algi.

Dugoročni plan je da se od trenutnih 5000 kvadratnih metara površine na kojima se uzgajaju alge u roku od dvije godine dođe do otprilike 10 hektara obradive površine, po čemu bi Istra bila najveći park za uzgajanje algi u Europi, što bi značilo i da će biti centar proizvodnje algi na Starom kontinentu. U tome će imati pomoć Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba, porečkog Poljoprivrednog instituta i Prehrambeno-biološkog fakulteta iz Osijeka, čiji će stručnjaci obučavati lokalne poljoprivrednike putem akademije. Palokaj napominje da već sada postoje procjene da bi jedna obitelj mogla bez većih problema živjeti od uzgoja algi s obradivom površinom od 2000 kvadratnih metara jer bi godišnje na toj površini mogli proizvesti oko 15 tona algi, čija je vrijednost oko 150 tisuća eura.

“Neka računica govori da bismo sa 6000 hektara zemljišta na kojima proizvodimo alge mogli stvoriti godišnji prihod od oko šest milijardi eura, što je približno onoliko koliko je Istra godišnje zarađivala od turizma prije pojave koronavirusa”, rekao je Fran Palokaj te je zaključio da do sada nitko nije njegovu ideju dočekao s dozom skepticizma, što ga je ugodno iznenadilo, a najavio je i da se nada kako će se uskoro na tržištu pojaviti prvi proizvodi s algama iz Kaštelira i to prije svega tjestenine i pekarski proizvodi lokalnih proizvođača iz okolice Poreča. Za kraj je poručio kako je njegov moto u karijeri do sada bio “prestanimo raditi stvari bolje, već počnimo raditi bolje stvari” te kako se nada da će taj moto prihvatiti i ljudi s kojima će surađivati u Istri.