„Fotografija i sjećanje: novi pristupi kulturi sjećanja“ naziv je online konferencije koja je, u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, u ponedjeljak održana u Zagrebu.

Konferencija je održana povodom održana online konferencija „Fotografija i sjećanje: novi pristupi kulturi sjećanja“ povodom izložbe fotografija snimljenih na mjestima stradanja u Drugom svjetskom ratu ili preuzetih iz obiteljskih arhiva. Izložba je dostupna na Instagram profilu ”Meeting Memories”.

Organizirana je u tri cjeline: „Zaborav“, s fotografijama s zapuštenih lokacija, „Vraćeno sjećanje“, s motivima ljudske intervencije, te „Iscjeljenje sjećanja“ koje prikazuje pamćenje kao priliku za refleksiju, meditaciju, zaštitu i oporavak. U sklopu programa „Susret sjećanja“ uz podršku programa Europa za građane, sudionici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Njemačke, Slovenije i Srbije sudjelovali su u online fotografskoj radionici koju su vodili fotografi Saša Kralj i Sandra Vitaljić, autorica poznate serije fotografija stratišta pod naslovom „Neplodna tla“. Posjetili su mjesta stradanja u svojim zemljama gdje su fotografirali lokacije poput Jasenovca i Stare Gradiške, Dachaua, Gonarsa i Visca, Starog Sajmišta i Jajinaca, Bučke i Maribora.

Konferenciju „Fotografija i sjećanje: novi pristupi kulturi sjećanja“ otvorila je voditeljica Documente Vesna Teršelič, koja je govorila o traganju za novim načinima pamćenja u vrijeme kad nas napuštaju neposredni svjedoci Drugog svjetskog rata. Naglasila je važnu ulogu prihvaćanja stradanja iz prošlosti u humanizaciji odnosa, posebno u kontekstu rastućeg revizionizma.

Potom su predstavljene fotografije, a Martina Bobinac ukazala je na brisanje sjećanja uslijed nedostatka obilježja u Staroj Gradiški. Fée van Cronenburg posjetila je plantaže i groblje Leitenberg, koji su nekad bili dio kompleksa koncentracijskog logora Dachau u Njemačkoj. Istaknula je kako na plantažama nema nikakvog traga nekadašnjeg prisilnog rada, dok je mjesto na kojem je pokopano oko 9.000 ljudi pretvoreno u kršćansko groblje, premda sve žrtve nisu dijelile istu religiju. Posebno se fokusirala na probleme nemara, zaborava te kontradiktornog spoja predivne prirode i mračne prošlosti lokaliteta.

Sabrina Panuello je podijelila kako nije ni znala da je u blizini mjesta gdje živi postojao fašistički logor. Ta ju je informacija šokirala. Zajedno s ostalim sudionicima posjetila je koncentracijski logor Gonars u Italiji, čiji je jedini vidljiv ostatak zid uz cestu te spomenička obilježja bez značajnih informacija.

Aleksandru Milinković je iznenadilo da na prostoru nekadašnjeg koncentracijskog logora Staro Sajmište u Beogradu sada živi zajednica Roma, čiji su djedovi i bake nekada bili žrtve logora.Kao i brojni drugi polaznici, ukazala je na motiv iscjeljujuće moći prirode na ovim lokalitetima.
Svetlana Kim Pacher podijelila je fotografije iz obiteljske arhive te progovorila o iskustvima korejske etničke manjine u Rusiji koja svoja sjećanja i kulturu prenose kroz hranu, odjeću i običaje pretvarajući ih tako u kolektivno sjećanje. Za kraj je istaknula važnost upoznavanja vlastitih korijena.

Zorana Simić progovorila je o pozitivnom iskustvu promatranja povijesnih lokaliteta kroz prizmu fotografije te istaknula da su neki kolege imali zadršku oko fotografiranja lokaliteta misleći da će im to preusmjeriti fokus sa samog mjesta stradanja. No, uvidjeli su da upravo proces promatranja i saživljavanja s prostorom daje iskustvu specifičnu novu kvalitetu.

Zaključno je Saša Kralj naglasio značaj istraživanja osobnih arhiva u pronalaženju puta prema iscjeljenju, izbjegavanju toksične stranu prošlosti i razvoju kreativnih procesa, objavila je Documenta.