FOTO: VRIJEME JE ZA ROMANTIZAM Premijera opere 'Werther' na sceni HNK Ivana pl. Zajca (3. listopada)

U tijeku su završne probe za jednu od najljepših francuskih i uopće najpoznatijih kasno-romantičkih opera – lirsku operu ‘Werther’ autora Julesa Masseneta, nastalu prema slavnom Goetheovu ljubavnom romanu.

Najavljujemo premijeru na velikoj sceni HNK Ivana pl. Zajca koja će se održati u ponedjeljak, 3. listopada u 19.30 sati.

Izvedbom opere će dirigirati Ville Matvejeff (s kojim će se za dirigentskim pultom u kasnijim izvedbama izmijenjivati Matija Fortuna), ovom izvedbom će se ujedno otvoriti i nova operna sezona u Gradu Rijeci.

Redatelj djela je Fabrizio Melano, “živa legenda Metropolitana”, jer jedan je od rijetkih opernih umjetnika koji može iz vlastitih iskustava i sjećanja, kao gledatelj ili redatelj, pričati o najpoznatijim opernim pjevačima 20. stoljeća, kao što su Zinka Milanov, Maria Callas, Richard Tucker, Alfredo Kraus, Renata Scotto, Teresa Stratas, Luciano Pavarotti, Placido Domingo, Jessye Norman i drugi. U slavnoj newyorškoj opernoj kući Fabrizio Melano postavio je ili obnovio više od dvadeset opera, a riječkom Wertheru – za kojeg kaže da je njegovo najljepše iskustvo rada na ovoj operi, što ju je samo u Metropolitanu režirao nekoliko puta – zajedno s pomno odabranom mladenačkom solističkom podjelom, pristupa kao majstor klasične operne režije, neopterećene raskošnim dekorom i usmjerene na psihološki složene odnose glavnih likova.

U ulozi Werthera izmjenjivat će se Aljaž Farasin i Marko Fortunato, u ulozi Charlotte – Ivana Srbljan i Wioletta Hebrowska, u ulozi njene sestre – Sophie Anamarija Knego i Vanja Zelčić, a u ulozi Alberta – Domen Križaj i Dario Bercich. U ostalim su ulogama Slavko Sekulić, Sergej Kiselev, Robert Kolar, Davor Lešić i Ana Majdak te djeca, učenici riječke Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova.

Uz režiju, Fabrizio Melano potpisuje i scenografiju, kostimografkinja je Manuela Paladin Šabanović, a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić.

O romantičnom junaku, pjesniku Wertheru svi barem ponešto znaju. Njegova tragična nesretna ljubav opisana je u jednom od najpoznatijih svjetskih romana svih vremena. Nakon prvotno anonimnog djela koje se nevjerojatnom brzinom širilo svijetom u prijevodima od 1774, tek kasnije tiskanom ‘Leiden des jungen Werthers’ (Patnje mladog Werthera) s potpisom, epistolarni roman je dosegao nevjerojatnu popularnost – mladi su se odijevali po uzoru na Werthera, a onda su se zaredala i samoubojstva. Čak i u psihologiji postoji pojam Wertherov sindrom.

Libreto za lirsku operu prema Goetheovom remek-djelu pisali su Édouard Blau, Paul Milliet i Georges Hartmann četiri godine. Iako je Massenet operu skladao cijele 1886. praizvedena je s velikim uspjehom tek u veljači 1892. u Beču, na njemačkom, a na originalnom francuskom u Ženevi iste godine u prosincu. Duboko nježna, a istodobno i intenzivno mračna glazba Julesa Masseneta snažno uvlači u priču. Sve ono što se kod Werthera, u opsesiji koja raste, i čuje i vidi, Charlotte potiskuje i skriva u unutarnjim konfliktima odabira i obećanja. Samo jedan čin sadrži dvije arije koje ulaze u red najvećih arija opernog repertoara uopće, Va! Laisse couler mes larmes (Idi! Neka moje suze teku; mezzosopran, Charlotte) i Pourquoi me reveiller (Zašto me buditi, tenor, Werther).

Premijera je 3. listopada, a reprize 5., 7., 26. i 28. listopada u 19.30 sati.