U organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i uz potporu Hrvatskog pedijatrijskog društva održan je okrugli stol na temu ‘Cijepljenjem protiv pneumokoka – prevencijom do zdravijeg djetinjstva’.

Bakterija streptococcus pneumoniae ili pneumokok uzrokuje upale sinusa, bronha, pluća, uha, a može uzrokovati i upalu moždanih ovojnica (meningitis) ili otrovanje krvi. Riječ je o bakteriji koja je iznimno rasprostranjena, najčešće među djecom vrtićkog uzrasta, no može biti vrlo kobna i za starije generacije koje su u čestom kontaktu s djecom, pogotovo kad je riječ o upali pluća.

“Pedijatar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima značajnu ulogu u provedbi imunizacije, kako u postupku informiranja roditelja o cjepivima iz obveznog programa, ali i o neobveznim cjepivima, tako i u njihovoj primjeni. Zaštita cjepivom protiv invazivnih sojeva pneumokoka učinkovito sprječava teške oblike infekcije. Cijepljenjem se, uz dijete, dodatno štite i svi ukućani. Navedeni oblik zaštite značajan je kada npr. vrtićko dijete ima kod kuće mlađeg brata ili sestru ili kad ima djeda i baku oslabljenog zdravlja. Želja nam je da svaki roditelj dobije cjelovitu informaciju o ovoj problematici te da u budućnosti zna na koji način može zaštititi svoje dijete“, rekao je na okruglom stolu prof. prim. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med., specijalist pedijatrije.

Prof. prim. dr. sc. Milivoj Jovančević,

S obzirom na to da je riječ o bakteriji koja pokazuje visok stupanj otpornosti na antibiotike, stručnjaci preporučuju prevenciju u obliku cjepiva protiv pneumokoka koja se pokazala znatno učinkovitijom. Riječ je o cijepljenju koje se ne nalazi u nacionalnom Programu cijepljenja RH, no iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo najavljuju kako im je želja promijeniti trenutačnu situaciju.

“Zbog javnozdravstvenog značenja pneumokokne bolesti u Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu te s obzirom na dostupnost učinkovitog cjepiva, cijepljenje protiv pneumokokne bolesti ponovno je predloženo za uvođenje u program obveznih cijepljenja u Hrvatskoj“, istaknuo je prim. dr. sc. Bernard Kaić, dr. med., specijalist epidemiologije, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Prim. dr. sc. Bernard Kaić,

Iako cjepivo protiv pneumokoka nije trenutno u nacionalnom kalendaru, ono je besplatno, točnije Država osigurava njegovo provođenje bez naknade za osobe visokog rizika kao što su dijabetičari, oboljeli od karcinom, oboljeli od kroničnih plućnih bolesti, imunološki bolesnici i srčani bolesnici.

Cjepivo protiv pneumokoka nalazi se u nacionalnom kalendaru cjepiva u gotovo svim zemljama Europske unije, osim u Estoniji i Hrvatskoj.

“Sve zemlje koje su u univerzalno cijepljenje djece uvele cijepljenje protiv pneumokokne bolesti bilježe značajan pad u pobolu od invazivnih i respiratornih bolesti uzrokovanih pneumokokom, kako među cijepljenima, tako i u cjelokupnoj populaciji“, naglasio je prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med., specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

Prof. dr. sc. Goran Tešović

Struka predlaže svim roditeljima koji imaju bilo kakva pitanja vezana uz zaštitu zdravlja svoje djece da se za informacije svakako obrate zdravstvenim djelatnicima.

“Zdravstveni djelatnici koje se bave provođenjem cijepljenja (pedijatri, školska medicina i dr.), praćenjem kretanja zaraznih bolesti, kao i intervencijama s ciljem smanjenja broja oboljelih od zaraznih bolesti (epidemiolozi), najpouzdaniji su i najvažniji izvor informacija o cijepljenju kao načinu zaštite od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, stoga ih svaki roditelj koji želi doznati više ili ima bilo kakvih nedoumica može kontaktirati“, savjetovala je prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., specijalist epidemiologije, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina

S obzirom na praksu koja se primjenjuje u Europi te činjenicu da su zahvaljujući cjepivu zaustavljene brojne epidemije, stručnjaci su na okruglom stolu zaključili kako je danas, u 21. stoljeću potrebno argumentirano razgovarati o zdravstvenoj zaštiti djece, informirati roditelje o svim oblicima prevencije te im jasno obrazložiti koje su koristi cijepljenja protiv pneumokoka, ali i naglasiti kako su ozbiljne nuspojave vrlo rijetke, a uobičajene nuspojave se manifestiraju lokalnim reakcijama (otrvrdnuće/oteklina i crvenilo na mjestu primjene), razdražljivošću, smanjenim apetitom te povišenom tjelesnom temperaturom, koje prolaze u roku od par dana bez potrebe za liječenjem i bez posljedica.

“Cijepljenje je najveći pojedinačni zdravstveni napredak za djecu. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF podržavaju programe cijepljenja širom svijeta. Svako dijete na svijetu ima pravo dobiti sve moguće mjere protiv svih bolesti koje se mogu spriječiti. Roditelji skrbnici dijele odgovornost za cijepljenje svoje djece kako bi se zaštitilo svako pojedino dijete, kao i cijela populacija djece, a i odraslih jer djeca su često i izvor bolesti za starije dobne skupine. Osim toga, i kada nema teške posljedice, svaka bolest barem nakratko onemogućava uobičajene aktivnosti djeteta, uzrokuje bol i nelagodu te narušava kvalitetu života djeteta i obitelji“, istaknula je za kraj prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr. med., specijalist pedijatrije, pročelnica Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva.

Prof. dr. sc. Aida Mujkić

Na okruglom stolu o cijepljenju protiv pneumokoka govorili su:

1. prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med., specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“

2. prof. prim. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med., specijalist pedijatrije

3. prim. dr. sc. Bernard Kaić, dr. med., specijalist epidemiologije, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

4. prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., specijalist epidemiologije, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“

5. prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr. med., specijalist pedijatrije, pročelnica Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva.