Nacional otkriva da sadašnji nesankcionirani suvlasnici Fortenova grupe, po svemu sudeći predvođeni Pavlom Vujnovcem, prikupljaju novac koji će položiti na prijelazni račun i isplatiti ruske suvlasnike Fortenova grupe, kao i da se dovršava postupak izvlaštenja i drugog velikog ruskog suvlasnika, banke VTB, a protiv Krešimira Filipovića i Miodraga Borojevića podnesena je kaznena prijava zbog kršenja sankcija
Fortenova grupa podnijela je tijekom ljeta kaznenu prijavu protiv Miodraga Borojevića i Krešimira Filipovića zbog sumnje na kršenje međunarodnih mjera ograničavanja, kolokvijalno poznatijih kao sankcije nametnute Rusiji nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Fortenova grupa u toj je kaznenoj prijavi izrazila sumnju da oni krše mjere kojima se nameću razne obveze europskim pravnim i fizičkim osobama: da ne smiju potpomagati zaobilaženje sankcija, kršenje sankcija i da se zabranjuje pružanje raznih usluga osobama ili tvrtkama povezanim s ruskom državom. Fortenova je Filipovića i Borojevića kazneno prijavila jer sumnja da su financirali, pripremali i savjetovali Saifa Alketbija u transakciji koja je navodno provedena krajem listopada 2022. i u kojoj je Alketbi korišten kao paravan za pokušaj skidanja SBK Arta sa sankcijskih lista. SBK Art je tvrtka koja drži ruske udjele u Fortenova grupi koja je bila u vlasništvu Sberbanka.
Krešimira Filipovića Fortenova grupa sumnjiči da je za potrebe te operacije koristio veze svoje tvrtke Velesstroy s Gazprombankom, a Miodraga Borojevića da je posredovao i potpomagao transakciju. Fortenova grupa u kaznenoj prijavi je ustvrdila da se Borojević i dalje u javnim istupima predstavlja kao savjetnik tog navodnog emiratskog ulagača dok zapravo savjetuje sankcioniranu rusku kompaniju SBK Art, a sve protivno sankcijskom pravu Europske unije i kažnjivo sukladno Zakonu o međunarodnim mjerama ograničavanja.
Fortenova grupa se u kaznenoj prijavi zapravo poziva na činjenicu da Europska komisija navodi niz kaznenih djela kojima se krše sankcije, uključujući i njihovo izbjegavanje. Izbjegavanje sankcija kazneno je djelo koje se odnosi na zaobilaženje ili pokušaj zaobilaženja sankcija prikrivanjem sredstava ili prikrivanjem činjenice da je neka osoba stvarni vlasnik sredstava. U tom smislu se referiraju i na kazne za kršenje sankcija – do pet godina zatvora za fizičke osobe te najmanje financijske kazne u iznosu od pet posto ukupnog prometa za tvrtke.
Upućeni poslovni izvor otkrio je Nacionalu da je kompleksna poslovna operacija Fortenova grupe kroz koju njeni sadašnji suvlasnici planiraju isplatiti vlasnike sankcioniranog SBK Arta i praktički otkupiti njihove vlasničke udjele u Fortenova grupi, u završnoj fazi. Radi se o tvrtki koju je, barem se tako nominalno pokušava predstaviti, od Sberbanka otkupio spomenuti Saif Alketbi, koji je zapravo paravan za Krešimira Filipovića, ruskog oligarha hrvatskog podrijetla trenutno nastanjenog u Dubaiju. Krešimir Filipović hrvatski je državljanin, a njegova nevjenčana supruga Anastasija Rakova je zamjenica moskovskog gradonačelnika Sergeja Sobjanina, inače člana ruskog Vijeća za sigurnost, preko koje je Filipović godinama dobivao najunosnije poslove u Rusiji. Njegova tvrtka Velesstroj od 14. rujna 2023. pod sankcijama je SAD-a.
Prema navodima istog izvora, sadašnji nesankcionirani suvlasnici Fortenova grupe, po svemu sudeći predvođeni Pavlom Vujnovcem, prikupljaju novac koji će položiti na prijelazni račun i isplatiti ruske suvlasnike Fortenova grupe.
Osim toga, Fortenova grupa dovršava postupak izvlaštenja i drugog velikog ruskog suvlasnika, ruske banke VTB. U tu svrhu privode kraju proces velikog refinanciranja kredita ranije podignutog kod fonda HPS. Isti izvor navodi kako su još početkom rujna u tu svrhu uzeli novi kredit, koji će iskoristiti i za isplatu VTB-a koji je bivši Agrokor kreditirao s 399 milijuna eura, čemu treba pridodati i kamate.
Dovršenjem tih dvaju procesa Fortenova grupa praktički bi se riješila ruskih suvlasnika, čije je prisustvo značajno otežavalo buduće funkcioniranje tvrtke i poskupljivalo njeno financiranje kroz nova kreditna zaduženja.
Ujedno bi planirani dovršetak tog procesa definitivno osujetio pokušaj da Krešimir Filipović kroz netransparentni manevar uz pomoć paravanskog investitora Saifa Alketbija zamijeni potraživanja svoje ruske tvrtke Vellestroj od ruske države za vlasničke udjele sankcioniranog ruskog Sberbanka u Fortenova grupi.
Krešimira Filipovića Fortenova grupa sumnjiči da je za potrebe operacije koristio veze svoje tvrtke Velesstroy s Gazprombankom, a Miodraga Borojevića da je posredovao i potpomagao transakciju
Spomenute aktivnosti širi su kontekst u kojem treba sagledavati tri kaznene prijave koje je Saif Alketbi podnio protiv vodstva Fortenova grupe zbog nanošenja gospodarske štete Fortenova grupi te koncem proteklog tjedna podijelio hrvatskim medijima.
Fortenova grupa na njih je reagirala službenim priopćenjem navodeći da se radi o eskalaciji tzv. obijesnog parničenja, odnosno zlouporabi prava s njegove strane protiv Fortenova grupe i dijela dioničara Fortenova grupe, usmjerenog isključivo na pokušaj nanošenja štete kompaniji i njenim nesankcioniranim vlasnicima.
„U proteklih godinu dana Fortenova grupa i njezino upravljačko osoblje suočeni su sa sve agresivnijim i očajnijim postupcima, tužbama i prijavama osoba koje podupiru rusku agresiju na Ukrajinu. Te osobe okupljene su oko Saifa Alketbija, za kojeg je Vijeće EU-a zaključilo da predstavlja paravan za Sberbankovo zaobilaženje sankcija zapadnih saveznika“, naveli su, među ostalim, u priopćenju za portal Nacional.hr iz Fortenova grupe prošle nedjelje.
Nacional je u više navrata dokumentirano upozorio da je slučaj navodne prodaje Sberbankovih udjela u Fortenovi jedan od ozbiljnijih kršenja i izbjegavanja sankcija u Europi, u čijem su središtu upravo Alketbi, Filipović i Borojević. Filipović je član ruske poslovne elite bliske Putinu i vlasnik velike građevinske tvrtke Velesstroj, koja je odnedavno pod sankcijama SAD-a.
Suočen sa sankcijama nakon ruske agresije na Ukrajinu, Filipović je odlučio pokušati netransparentno preuzeti Sberbankove dionice Fortenove te kapital iz svog Velesstroja pretvoriti u vlasnički udio u Fortenova grupi vrijedan najmanje 400 milijuna eura i tako svoj kapital izvući iz Rusije i legalizirati u EU-u.
Kako bi to bilo očito kršenje sankcija i pranje novca iz Rusije u EU-u, Krešimir Filipović morao je prikriti da stoji iza cijelog posla pa je angažirao državljanina Ujedinjenih Arapskih Emirata Saifa Alketbija. Alketbi je potom, prikriveno za Filipovića, kupio Sberbankove dionice uz kredit druge ruske banke tvrdeći da se na njega, kao državljanina UAE, sankcije EU-a ne primjenjuju.
Pritom je ova kupovina obavljena krajnje sumnjivo, jer je većina dokumentacije manjkava, vjerojatno i krivotvorena.
Nakon što je obavio fiktivnu kupnju Sberbankovih dionica, Alketbi se u Nizozemskoj pokušao upisati kao suvlasnik Fortenova grupe. Međutim, nizozemski sudovi više puta su ga odbili jer je bilo očito da cijela kupoprodaja Sberbankovih udjela u Moskvi predstavlja kršenje sankcija EU-a.
Alketbi je zahtjev podnio nizozemskom sudu jer se dionice Fortenove nalaze unutar Zaklade Fortenove (Fortenova STAK) u Nizozemskoj. Dokumentacija koju je dostavio sudu bila je manjkava, a pokazivala je da je Alketbi cijeli posao kupovine Fortenove obavio u jednom jedinom danu, u ponedjeljak 31. listopada 2022. godine. To je bilo važno jer je 31. listopada 2022. po pravilima EU-a bio zadnji dan da Sberbank legalno proda svoj udio, ali nekome tko je prethodno dobio odobrenje za prodaju od nizozemskih vlasti.
‘Fortenova grupa i njezino upravljačko osoblje suočeni su sa sve agresivnijim i očajnijim postupcima osoba koje podupiru rusku agresiju na Ukrajinu. Te osobe okupljene su oko Alketbija’
Alketbi je u izjavi sudu iznio da je za Fortnenovu čuo kad je od Miodraga Borojevića saznao da ruski Sberbank nastoji prodati svoj udio u Fortenovi jer je pod sankcijama. Miodrag Borojević je prijatelj i bliski poslovni partner Krešimira Filipovića, a u Fortenovi je za vrijeme restrukturiranja bio član uprave na prijedlog Sberbanka.
Sberbank je, našavši se pod sankcijama, svoj paket dionica Fortenove prebacio u tvrtku SBK Art u Moskvi, tako da bi kupac SBK Arta, postao vlasnikom 42 posto dionica Fortenove.
Kako proizlazi iz dokumentacije dostavljene nizozemskom sudu, Alketbi je 31. listopada 2022. kupio tvrtku SBK Art za njezin nominalni iznos od 10.000 rublji (157 eura), da bi potom kupio i prava na udjele u Fortenovi vrijedne 468 milijuna eura plus kamate. Ta prava je Alketbi navodno kupio za 24,453 milijardi rublji, odnosno 390 milijuna eura, kroz kredit koji je osigurao Gazprombank. Novac je istoga dana prebačen na Sberbankov račun.
Međutim, Alketbi je naveo da kao strana fizička osoba nije mogao izravno kupiti tvrtku SBK Art i dići kredit, već je za tu potrebu istoga dan kupio tvrtku Aivazovsky Invest da preko nje kupi SBK Art. Aivazovsky Invest je tvrtka bez ikakva značaja, osnovana šest mjeseci ranije, ali je svejedno od Gazprombanka tog dana dobila isplaćen kredit od 390 milijuna eura da bi istoga dana mogla platiti Sberbanku udjele u Fortenovi.
Pritom je posebno zanimljivo kako je Alketbi nizozemskom sudu pojasnio da Aivazovsky Invest duguje Gazprombanku 390 milijuna eura kredita, a da je on kao fizička osoba s Aivazovsky Investom potpisao poseban ugovor o pozajmici u kojem zrcale Aivazovsky Investov dug Gazprombanku, tako da Alketbi duguje novac Aivazovsky Investu. Sudu nije objasnio što znači „zrcaljenje“ kredita niti je dostavio ikakvu dokumentaciju o kreditu.
Dodatno na to, Alketbi je nizozemskom sudu prešutio da se u vlasništvo Aivazovsky Investa upisao tek 9. studenoga 2022., 10 dana nakon što je cijela transakcija obavljena, što znači da je do tada formalni vlasnik SBK Arta i dužnik za kredit od 390 milijuna eura bila dotadašnja vlasnica Aivazovsky Investa, izvjesna Nadia Yudina. Međutim, jasno je da je cijeli posao obavljen na temelju kredita i isplate jedne ruske banke drugoj.
Stvar je postala još apsurdnija kad je Alketbi nizozemskom sudu pokušao objasniti da je cijeli postupak kupoprodaje obavljen u Moskvi, iako je on tog dana bio u Dubaiju.
Zbog toga je sve poslove za Alketbija u Moskvi obavila izvjesna Irina Olegovna Šamraeva, temeljem punomoći koju joj je Alketbi dao tog dana iz Dubaija. U dokumentaciji poslanoj sudu te punomoći nema.
I kod imena Irine Olegovne Šamraeve nalazi se poveznica prema Krešimiru Filipoviću, jer Šamraeva često ljetuje u Malom Lošinju u Filipovićevom turističkom kompleksu.
Dakle, na temelju Alketbijeve izjave nizozemski sud je trebao povjerovati da je Šamraeva putem punomoći koju je tog dana dobila iz Dubaija, u jednom danu za Alketbija kupila 468 milijuna eura vrijedne udjele u tvrtki SBK Art, kupila tvrtku Aivazovsy Invest i ugovorila kredit u iznosu od 390 milijuna eura za Aivazovsky Invest kod Gazprombanka, koji je kredit odobrio i isplatilo da bi ga Aivazovsy Invest isplatio na račun Sberbanka – i još je ugovorila „zrcalni“ ugovor Alketbija i Aivazovsky Investa kojim će on Aivazovsky Investu vraćati kredit koji Aivazovsky ima u Gazprombanku.
Još jedan zanimljiv detalj iz Alketbijeve putovnice predočene sudu ukazuje na to da se transakcija nije dogodila kao što tvrdi. Naime, Alketbi je Šamraevoj 31. listopada 2022. iz Dubaija u Moskvu morao poslati punomoć za zastupanje. Međutim, u njegovoj putovnici se vidi da je dan ranije doputovao u Pakistan, koji je od Dubaija udaljen tri i pol sata leta avionom.
Nizozemski sud odbio je Akletbijevu tužbu, a kako je postalo jasno da se radi o izbjegavanju sankcija, Uredbom Vijeća EU-a 16. prosinca 2022. na listu za sankcije uključena je i tvrtka SBK Art u kojoj Sberbank drži 42 posto vlasništva u Fortenovi. U obrazloženju sankcija EU navodi da je „Sberbank zadržao efektivnu kontrolu nad SBK Artom bez obzira na navodni prijenos svojih dionica na ulagatelja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata“.
Iako se nominalno predstavlja kao glasni kritičar svih koji bilo čime dovode u pitanje rusku agresiju na Ukrajinu, ništa od navedenoga, kao ni brojni izravni dokazi koji su mu predočeni, nije navelo hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Filipovića i Borojevića predloži za listu osoba koje krše sankcije Rusiji.
To je vrlo vjerojatno ključni razlog zašto unatoč neuspjehu na nizozemskim sudovima i širenju sankcija, Filipović uz pomoć bliskog suradnika Miodraga Borojevića i dalje pokušava pronaći procjep među sudovima diljem EU-a koji bi mu omogućio prostor za upis u vlasništvo Fortenova grupe.
I kod imena Irine Olegovne Šamraeve nalazi se poveznica prema Krešimiru Filipoviću, jer Šamraeva često ljetuje u Filipovićevom turističkom kompleksu u Malom Lošinju
Miodrag Borojević bio je Sberbankov član Uprave Fortenove. Borojević je s Filipovićem u dugogodišnjem prijateljskom i poslovnom odnosu. Borojević je, po vlastitim riječima, savjetovao Alketbiju kupovinu Fortenove.
Borojević i Filipović su poslovni partneri od ranije. Borojević je direktor u Filipovićevoj tvrtki Fil-Adria Turist u koju je Filipović u razdoblju od 2010. do 2016. prebacio nekoliko desetaka milijuna eura iz svojih ruskih tvrtki.
Tako je preko nje, između ostalog, kupljeno odmaralište Mali Lošinj, kao i zemljište od 30 milijuna eura u Zagrebu.
O odnosima Filipovića i Borojevića u kontekstu sumnjivih poslovnih transakcija najbolje govori jedan neobičan detalj. Naime, u presudi povodom parnice koju je Borojević poveo protiv svoje bivše supruge, sud je 30. ožujka 2023. utvrdio da je Borojević od Filipovića fiktivno posuđivao višemilijunske iznose, koristeći se lažiranom i antidatiranom dokumentacijom, a novac je, po Borojevićevu svjedočenju, samo prošao preko njegova računa da bi ga Filipovićev otac i brat u Hrvatskoj transferirali trećim osobama. Sud je presudom utvrdio da je fiktivnim posudbama Borojević na svoj račun zaprimio i proslijedio Filipovićima više milijuna eura, a u Moskvi su sklapani ugovori o posudbama, od kojih su neki antidatirani. Svaka sličnost sa slučajem Fortenova i fiktivnim kreditima teško da je slučajna.
Unatoč sankcijama nad SBK Artom i Filipovićevim Velesstrojem te medijskim napisima kojima se razotkriva cijeli slučaj, Miodrag Borojević po teritoriju cijele Europske unije i dalje aktivno radi na legalizaciji cijele operacije izbjegavanja sankcija i kupnje Fortenove. Upućeni poslovni izvor navodi da je Borojević u spletu tih aktivnosti angažirao odvjetnike, PR stručnjake, razne savjetnike, pa čak i bivše zapadnoeuropske visokopozicionirane političare i obavještajce. Svi oni, u najmanju ruku, posredno sudjeluju u pokušaju kršenja sankcija i pranju novca, što je kazneno djelo. Ali to nastavljaju činiti jer unatoč proklamiranoj europskoj odlučnosti u presijecanju ruskog malignog utjecaja, europska pa tako i hrvatska politička i pravosudna tijela očito sankcije prema Rusiji ne shvaćaju dovoljno ozbiljno da bi pokrenuli pravosudne postupke protiv onih koji ih krše.
Komentari