Nova sezona jedva da je i započela, a svijet Formule 1 već potresaju afere s potencijalom da se sve pretvori u skandal. Najprije je u veljači, prije početka prve utrke sezone, javnosti objavljeno da se Christian Horner, izvršni direktor momčadi Red Bull Racing, nalazi pod službenom istragom nakon što je optužen za navodno neprimjereno ponašanje usmjereno prema ženskoj kolegici njihove trkačke momčadi. Dvadesetak dana kasnije optužbe su odbačene, točno prije početka prve utrke sezone u Bahreinu. Premda je Horner od početka ustrajao na svojoj nevinosti, čak i nakon odbačenih optužbi nije imao mira. Samo jedan dan nakon odbacivanja optužbi protiv njega u Međunarodnu automobilističku federaciju FIA, razne službene ogranke Formule 1, sve konstruktorske timove te medije procurila su e-mail dopisivanja koja sadržavaju poruke koje su razmjenjivali Horner i osoba koja ga je tužila, čime se situacija nimalo nije stišala. Do druge ovosezonske utrke održane u Saudijskoj Arabiji Jos Verstappen, otac aktualnog svjetskog prvaka Maxa Verstappena, javno je prozvao Hornera te istaknuo da mora odstupiti s mjesta izvršnog direktora, a Helmut Marko – direktor momčadi Red Bull Racing i njihov savjetnik – našao se pod prijetnjom suspenzije, što je sve nagnalo mladog vozača Verstappena da zaprijeti odlaskom iz momčadi. Horner je na tu prijetnju odgovorio najjednostavnije moguće, ujedno i najočekivanije: niti jedna osoba nije i ne može biti iznad momčadi. No najvažnije u cijeloj priči je to da se radi o do sada neviđenoj razini javnog sukoba za jednu momčad Formule 1, i to onoj koja je organizacijski revno posvećena visokoj razini kontrole nad informacijama i vlastitim imidžem u javnosti. Nedugo nakon toga zaposlenica koja je podnijela pritužbu protiv Hornera suspendirana je zbog, vjeruje se, nedostatka čvrstih dokaza o njegovu neprimjerenom ponašanju. Neovisna istraga pokrenuta nakon njezinih optužbi koju je provela britanska odvjetnička tvrtka, inače sestrinska tvrtka kompanije Red Bull Racing, odbacila je optužbu, nakon čega je zaposlenica, koja je i dalje anonimna, ubrzo podnijela novu žalbu, što samo produljuje agoniju Christiana Hornera i Red Bulla.

Fernando Alonso, vozač momčadi Aston Martin, kažnjen je na lanjskoj utrci u Saudijskoj Arabiji, a navodno je Ben Sulayem utjecao na poništenje kazne. FOTO: AP Photo/Darko Bandic/GuliverImages

Međutim, ovo je tek bio početak ovosezonskih problema za Međunarodnu automobilističku federaciju. Prošlog mjeseca federacija je potvrdila da je zaprimila dvije pritužbe koje detaljno opisuju moguće optužbe koje uključuju određene članove njezina upravnog odbora u vezi s nedavnim tvrdnjama zviždača usmjerenih protiv predsjednika Međunarodne automobilističke federacije Mohammeda Ben Sulayema. Najveći britanski medij BBC među prvima u svijetu izvijestio je da se predsjednik Ben Sulayem navodno miješao u poništenje kazne koju je zaradio vozač Fernando Alonso tijekom prošlogodišnje utrke u Saudijskoj Arabiji. Situacija koja se Alonsu dogodila tijekom druge utrke sezone, prije malo više od godinu dana, može se vrlo jednostavno opisati kao farsa. Naime, Alonso je nakon uobičajenog kruga zagrijavanja prije početka utrke svojim bolidom stigao na drugu poziciju koju je zauzeo u kvalifikacijama. No nije primijetio da je jedan dio prednjeg lijevog kotača njegova bolida izašao iz ucrtanih dimenzija, što je značilo da će mu suci dosuditi pet sekundi kazne koju će u nekom trenutku utrke, prilikom odlaska u boks, morati odraditi. Prema striktnim pravilima Međunarodne automobilističke federacije, momčadski kolege u boksu na Alonsovu automobilu ne smiju raditi prvih pet sekundi dok traje izdržavanje kazne; ne smiju čak ni taknuti bolid jer se i to smatra “radom na bolidu”.

FIA-u, sve momčadi Formule 1 i medije procurile su poruke e-maila koje su razmjenjivali Christian Horner i osoba koja ga je tužila

Alonso je u 18. krugu utrke otišao u boks promijeniti gume, mehaničari su čekali pet sekundi i nakon toga promijenili gume, a videonadzor u Ženevi, nadležan za nadziranje upravo ovakvih situacija u Formuli 1 (nešto poput VAR-a u nogometu), u početku je zaključio da je kazna uredno odrađena, što je dvije minute kasnije potvrdila i Međunarodna automobilistička federacija. Alonso je nastavio s utrkom, ali u posljednjem krugu – gotovo sat vremena nakon odrađivanja kazne – suci su od kontrolora utrke dobili obavijest da bi trebali još jedanput pogledati Alonsov boravak u boksu, jer videonadzor iz Ženeve više nije siguran u ispravnost svoje prethodne odluke. U međuvremenu, Alonso je utrku završio na trećem mjestu, s 5,1 sekundu prednosti ispred Georgea Russella. Uskoro je za Španjolca uslijedio šok – naknadnom istragom utvrđeno je da je tijekom njegova boravka u boksu, prilikom izdržavanja kazne od pet sekundi, došlo do dodira njegova bolida i jednog mehaničara pa je dobio novu kaznu, ovaj put od deset sekundi, i izgubio treću poziciju i svoj jubilarni stoti podij. Nekoliko sati kasnije Andy Stevenson, sportski direktor Aston Martina za koji Alonso vozi, pozvan je na saslušanje oko odluke sudaca o novoj, 10-sekundnoj kazni. Tijekom tog sastanka ustanovljeno je da postoje videodokazi o sedam ranijih slučajeva u kojima su bolidi odrađivali kazne od pet sekundi, mehaničari su ih doticali, ali nisu dobili naknadne kazne za “nedozvoljen rad na bolidu”. U tom trenutku Međunarodna automobilistička federacija ponovo je promijenila odluku i dodijelila Alonsu njegovo treće mjesto nakon što je dobila “značajne i krucijalne nove informacije”. Anonimni zviždač mjesecima kasnije u medije je izašao s informacijom da je upravo predsjednik Mohammed Ben Sulayem bio taj koji je, zahvaljujući svojoj poziciji moći, preokrenuo odluku federacije i omogućio momčadi Aston Martin i njegovu vozaču Fernandu Alonsu da vrate bodove.

Mohammed Ben Sulayem, predsjednik FIA-e, uporno brani Christiana Hornera u aferi u kojoj je navodna žrtva jedna djelatnica momčadi Red Bulla. FOTO: IMAGO/Julien Delfosse/GuliverImages

Isti zviždač, prema navodima BBC-ja, također tvrdi da je Ben Sulayem prošlog studenoga rekao službenim osobama iz svijeta motosporta, koje su trebale ratificirati novu stazu za utrke Formule 1 u Las Vegasu, da je ne potvrde. Njegovi su navodi bili dijelom službene istrage Međunarodne automobilističke federacije, a osoba za odnose s javnošću kratko je komentirala: “Iz perspektive sporta i sigurnosti, pozitivna potvrda Las Vegas Grand Prixa slijedila je propisani protokol federacije u vezi s inspekcijom i certifikacijom. Ako se sjećate, dogodila se kratka odgoda s potrebnom inspekcijom zbog manjih lokalnih građevinskih radova koji su još morali biti napravljeni”. Prema navodima spomenutog, neimenovanog zviždača ta odgoda dogodila se zbog toga što se namjerno željela pronaći mana na stazi kako bi se produljio rok za potvrdu staze, odnosno kako se utrka ne bi stigla održati. Na upit da detaljnije pojasni svoje navode, zviždač je nadodao da su mogući problemi čak mogli biti i izmišljeni kako bi se ostvario konačni cilj – da se ne dobije licenca za održavanje utrke.

Lewis Hamilton kritičan je prema radu Bena Sulayema, koji tvrdi da u FIA-i nema ni transparentnosti ni odgovornosti. FOTO: IMAGO/FLORENT GOODEN/GuliverImages

Zviždač je toliko daleko ustrajao na svojoj vjerodostojnosti da je imenovao službenika kojem je bio povjeren zadatak pronalaska nedostatka na stazi te još drugu dvojicu službenika koji su se u tom trenutku nalazili u istoj prostoriji kad su donesene te odluke. No službenici u konačnici nisu uspjeli pronaći baš niti jedan nedostatak na stazi te je licenca izdana, a nekolicina njih također je izjavila da je njihovo sjećanje na sastanak koji je zviždač spomenuo potpuno drugačije. U cijeloj toj priči pomalo je problematično to što je potpuno nejasno zbog čega bi Ben Sulayem želio da službenici Međunarodne automobilističke federacije odbiju potvrditi Las Vegas Grand Prix kad se radi o potencijalno jednoj od najlukrativnijih utrka Formule 1, s kompanijom Liberty Media kao vlasnikom komercijalnih prava na utrku koja je uložila više od pola milijarde eura u cijeli događaj, u nadi da će ga upotrijebiti za još bolju promociju tog motosporta u SAD-u, ali i u ostatku svijeta. Možda su u pitanju dvogodišnje ugovorne tenzije koje su prethodile potvrdi utrke između kompanije Liberty Media i Međunarodne automobilističke federacije, tijekom koje je Ben Sulayem u brojnim prilikama tražio još više novca od Formule 1 za federaciju kojoj je predsjednik. Prema ugovoru, Liberty Media na godišnjoj razini mora Međunarodnoj automobilističkoj federaciji platiti oko 40 milijuna eura godišnje kako bi zadržala pravo na licencu utrku Formule 1.

Lewis Hamilton je izjavio da nikada nije vjerovao u sposobnosti Bena Sulayema. ‘Nedostaje stvarne odgovornosti u motosportu i federaciji’

Sve ovo neminovno je dovelo do toga da se na početku starta nove sezone najpopularnijeg motosporta na svijetu više piše o aferama i zakulisnim igrama, nego o natjecanju, vozačima, momčadima i potencijalnim osvajačima medalja te, u konačnici, naslova prvaka. Ugled i imidž Formule 1 ozbiljno su narušeni, a pitanje je ima li itko još povjerenja u transparentnost ne samo u Bena Sulayemija, već i u Međunarodnu automobilističku federaciju. Čak ni najveći vozač Formule 1 u 21. stoljeću, sedmerostruki svjetski prvak Lewis Hamilton, nije ostao ravnodušan pa je prije desetak dana izjavio da nikada nije vjerovao u sposobnosti Bena Sulayemija: “U cijeloj ovoj priči nedostaje stvarne odgovornosti u motosportu i unutar federacije. Postoje stvari koje se odvijaju iza zatvorenih vrata, ne postoji transparentnost, ne postoji baš nikakva odgovornost, a to su stvari koje su nam potrebne. Obožavatelji ovog sporta to zaslužuju. Kako ćeš vjerovati u sport i svemu onome što se u njemu događa ako ne postoji odgovornost i transparentnost?”