Ford Sierra (1982. – 1993.) radikalna karoserijska transformacija ‘konfekcijske’ srednje klase, s izvrsnom aerodinamikom (0,34), funkcionalnom opremom i klasičnom mehanikom, posljednja serija sa stražnjim pogonom

Prije 41 godinu predstavljen je novi model Fordove srednje klase, koji je, nakon desetljeća kombi-limuzinsku, ‘konfekcijske’ limuzinske forme, donio zanimljivu, naprednu kombi-limuzinsku formu, naglašene aerodinamike. Koeficijent otpora zraka od 0,34, za kojeg je bila zaslužna ‘spuštena’ hauba bez otvora za zrak (dolazio je odozdo) tada je bio senzacionalan i omogućio je poboljšanje performansi i smanjenje potrošnje.

To ipak nije bio rekord, jer je krajem rujna predstavljen Audi 100 treće generacije, koji je oborio svjetski aerodinamički rekord (koeficijent otpora zraka 0,30) među tržišnim automobilima. Sierra, koja je razvijena po internoj oznaci je umirovila legendarne dugovječne brendove – njemački Taunus i britanski Cortina.

Do početka 1993. proizvedeno je 2.700.500 primjeraka, kad je nastupio nasljednik Ford Mondeo, ‘Europski automobil 1994. godine’.  Dizajn je potpisao Uwe Bahnsen, koji se prethodni proslavio prethodnim modelima Ford Taunus P3 (Kada), Ford Escort II, Ford Capri II, a potom je 1985 dizajnirao i Ford Scorpio.

Dužinom 4425, širinom 1698 i visinom 1398 mm te međuosnim razmakom 2608 mm Ford Sierra je tada bila srednja klasa (D-segment). Danas bi dužinom bio kompakt (C-segment), a ostalim mjerama niža klasa (B-segment). Toliko je napredak u gabaritima.

Iza suvremene forme skrivala se klasična koncepcija s motorom uzdužno sprijeda i pogonom straga, ali straga je umjesto krutog mosta ugrađen neovisan ovjes s kosim ramenima. Na naše i većinu europskih tržišta startao je provjerenim OHC motorima (iz Taunusa), serije Pinto, 1.6 sa 75 KS i 1,8 s 90 KS.

Osnovni je model, zahvaljujući izvrsnoj aerodinamici imao već uvjerljiva svojstva – do stotke je ubrzavao za 14,1 s i postizao 167 km/h. Snažnija je već imala, za tadašnje pojmove, dinamičan temperament (11,8, 178 km/h).

Na određenim tržištima (ne jugoslavenskom) nudio se osnovni 1.3 sa 60 KS, koji je pružao zadovoljavajuće performanse) (18,1 s, 152 km/h). Posebna atrakcija bila je sportska izvedba Sierra XR4i. S motorom 2.8 V6 snage 150 KS i 5-stupanjskim mjenjačem do stotke je ubrzavao za 8,4 s i mogao potegnuti 210 km/h. Tada je to bio – vihor!

Od početka je ponuđen Peugeotov dizelaš obujma 2304 ccm i snage 66 KS, a 1990. je zamijenjen Fordovim 1.8 sa 75 KS. Krajem godine došao je karavan Ford Sierra Turnier. Treća karavanska forma, limuzinska, stigla je u sklopu redizajna 1987. Sierra je bila dostupna i s antiknim, ali pouzdanim i kultiviranim 2.0 V6.

Uz prvi model s ubrizgavanjem (Bosch L-tronic) 2.0i sa 116 KS (100 KS s katalizatorom) ponuđen je i dizel 1.8 D sa 75 KS.

Potpuno trendovski, 1985. je stigla verzija s integralnim pogonom XR4x4. Sierra se tom izvedbom proslavila na relijima i utrkama turističkih automobila (DTM, BTCC. EM, WM), senzacija je bila pobjeda u klasi na 24 sata Nürburgringa, a Klaus Ludwig je modelom Ford Sierra RS 500 osvojio prestižni njemački DTM.

Sierru je naslijedio Ford Mondeo.