Do sada najveći hrvatski koncert ansambla LADO “Ispod duba stoljetnoga” održat će se 3. lipnja, i to prvi put u Areni Zagreb. Krešimir Dabo, najmlađi ravnatelj jedinog nacionalnog folklornog ansambla koji je osnovan 1949., dao je intervju za Nacional.

Nacional: Što koncert u Areni Zagreb znači za ansambl?

Nastup u Areni Zagreb logičan je slijed novog umjetničkog i poslovnog djelovanja Ansambla LADO. Kao jedan od najjačih brendova na tržištu kulture, vrlo pažljivo gradimo svoj imidž. Tradicijsku umjetnost pakiramo u formu koja je prikladna 21. stoljeću, ali uvijek ostajemo bliski izvornome jer je autentičnost ono što čuvamo i predstavljamo u Hrvatskoj i svijetu. Iako LADO zaista puno nastupa diljem zemlje svih ovih godina, ovaj je nastup veliki projekt, prilika da privučemo novu publiku i dodatno se pozicioniramo kao jedan od najznačanijih promotora kulture u Hrvatskoj.

NACIONAL: Zašto ste se vi zainteresirali za ansambl?

Karijeru sam započeo kao novinar kada sam, između ostalog, pratio i kulturu pa sam tako prije 15-ak godina prvi put uživo vidio Ladov plesni nastup ispred crkve Svete Marije u Zadru i zaljubio se na prvi pogled. Prvih impresija se i danas sjećam. Dragocjeno narodno ruho, prekrasni muzejski primjerci koje se pokazuju na sceni, virtuozni glazbenici i zvuk tradicijskih glazbala, do savršenstva uvježbani plesni pokreti i gromki glasovi plesača pjevača – za mene je to bio početak ljubavi koja traje i danas. Nedugo nakon toga, javio sam se na natječaj za voditelja odnosa s javnošću i marketinga i na tom radnom mjestu sam proveo šest godina. Moj plan i program za mandat ravnatelja prepoznalo je Upravno vijeće te me je tadašnja ministrica 2015. imenovala ravnateljem, kao jednog od najmlađih ravnatelja u ustanovama u kulturi u Hrvatskoj.

NACIONAL: Što ste promijenili otkad ste ravnatelj?

Prije svega, na samom početku mandata usmjerili smo stratešku komunikaciju prema suvremenim platformama interakcije s publikom, što podrazumijeva od redizajna web stranice, novog načina likovnog oblikovanja promotivnog materijala, do komunikacije na društvenim mrežama. Prvi put ušli smo u prostore u kojima LADO nikada nije nastupao poput Laube ili tvrđave Sv. Mihovila te smo se vratili u neka od kazališta u kojima dugo nismo nastupali, poput riječkog HNK. Realizirali smo suradnju sa srpskim nacionalnim folklornim ansamblom Kolo nakon gotovo 30 godina pauze velikim koncertima u Beogradu i Zagrebu. Uveli smo velike promjene u produkciji. Obukli smo izvedbe ansambla u novo produkcijsko ruho, što podrazumijeva scenografiju i umjetničko oblikovanje svjetla na koncertima u našoj organizaciji. Organizirali smo veći broj radionica o tradicijskoj kulturi za mlade, ali i odgojitelje, profesore i nastavnike, a intenzivno smo angažirani i na različitim humanitarnim projektima. S dolaskom novom umjetničkog voditelja, Andrije Ivančana, zamah prema naprijed postao je još snažniji. Osmislio je nove koncertne programe, unio velike promjene u pedagoško organizacijskom radu s umjetnicima, donio novi entuzijazam i umjetnički rukopis, a vrhunac tog novog pravca pozicioniranja Ansambla LADO i tradicijske kulture kao bitnog i neotuđivog dijela hrvatskog nacionalnog identiteta, publika će doživjeti i 3. lipnja u Areni Zagreb. Ove godine je pred nama i realizacija suradnje s kolegama iz nacionalnog folklornog poljskog ansambla Śląsk s kojima ćemo održati zajednički koncert u rujnu u Lisinskom. Uz to, u listopadu nas očekuje dvotjedna turneja po Americi, kao jedino takvo predstavljanje hrvatske kulture u svijetu u ovoj godini.

NACIONAL: Koliko je ansambl LADO važan za kulturni identitet Hrvatske?

Misija Lada je očuvanje i predstavljanje tradicijske kulture. Čuvajući od zaborava umjetničke forme koje su dio naše povijesti i naših predaka i predstavljajući to na najvišoj profesionalnoj razini, LADO čini ključnim u očuvanju našeg identiteta. Iako je LADO kroz svoju povijest iznimno puno putovao, danas su tržišne okolnosti vrlo izazovne. Nije nimalo lako financirati međunarodna gostovanja i to je najveći problem kada govorimo o realizaciji projekata. Uvijek postoje dvorane koje će rado ugostiti ansambl poput našega, ali danas je financiranje krucijalna poteškoća. Zamislite kako to izgleda kada na putu imate 60 ljudi i cargo s opremom od tonu i pol. Nisu nas bez razloga neki strani novinari prozivali ambasadorima kulture. S druge strane, na domaćem terenu uvijek bilježimo veliki odaziv publike i zadovoljstvo organizatora, a koncertni raspored ponekad je pun i do godinu dana unaprijed.

NACIONAL: Kako se percipira tradicija u Hrvatskoj, posebno među mladima? Razumiju li njezine specifičnosti, važnost?

Postoji velika skupina mladih ljudi koji iz ljubavi i hobija plešu u amaterskim kulturnoumjetničkim društvima i zaljubljenici su u folklor. To je iznimno važno i dobro, ne samo zbog Ansambla LADO, već generalno zbog očuvanja hrvatske tradicijske kulture. Međutim, u drugom dijelu javnosti postoji percepcija o folkloru i tradicijskoj kulturi kao nečemu što je dosadno, nezanimljivo i staromodno. Upravo zato mi radimo na promjeni te percepije i trudimo se pokazati da je folklor živopisan, šaren, atraktivan, zanimljiv, edukativan, dinamičan i duboko emotivan.