Zastupnici stranke Fokus u petak su održali konferenciju za medije u Saboru na kojoj su pozvali Vladu da javnosti objasni razloge zbog čega je došlo do potrebe za dokapitalizacijom HEP-a u iznosu od 900 milijuna eura, gotovo 7 milijardi kuna.

Kako su naveli, prema polugodišnjim financijskim izvještajima HEP-a od 30. lipnja 2022. godine, HEP grupa je u prvoj polovici godine, koja je bila i hidrološki nepovoljna, ostvarila manjak od nešto više od milijarde kuna, dok je zadržana dobit od ranijih godina iznosila preko 6 milijardi kuna.

“HEP grupa će uskoro objaviti godišnje izvješće za 2022. godinu te očekujemo od Uprave državne  tvrtke, kao i od Vlade RH koja se odlučila na dokapitalizaciju da konkretno i transparentno objasne kako i zašto su točno nastali ovako veliki gubici u samo pola godine?”, rekao je saborski zastupnik Fokusa Damir Bajs.

“Osim što Vlada treba objasniti kako je točno došlo do gubitka od skoro 7 milijardi kuna, koji se pokrivaju kroz dokapitalizaciju, javnost treba znati i što se točno dogodilo s preostalih gotovo 5 milijardi kuna zadržane dobiti? Govorimo o ukupno gotovo 12 milijardi kuna koje su zbog nekog razloga nestali u poslovanju HEP grupe u periodu od samo pola godine!”, rekao je Davor Nađi, predsjednik stranke Fokus.

“Ukoliko to Vlada i HEP jasno i otvoreno ne objasne, ostavit će mogućnost špekulacijama, poput one da su se možda događale čudne stvari kao i u INI. Ako je to tako, onda se to treba istražiti, a ne da imamo premijera koji javnost uvjerava u sposobnost njegove Vlade u kriznim vremenima. Radi se o izuzetno velikim iznosima stoga javnost treba znati gdje je završio svaki euro”, dodao je Nađi i istaknuo kako je ovo situacija kada javnost želi jasne odgovore.

Na konferenciji su dodali da, ako se pogledaju izvješća HEP-a za 2021. godinu, a koji su potpisani krajem travnja 2022. godine, kad su cijene energenata već ‘otišle u nebo’ i kad je Vlada RH već krenula s paketima mjera, vidi se da je uprava HEP-a uvjeravala da ne očekuju značajnije utjecaje na financijske pozicije.

Postavili su pitanje kvalitete odluke i odgovornosti uprave HEP-a, kao i resornog ministarstva. Također, naglasili su da su hidroelektrane već davno amortizirane tako da su jedinični troškovi proizvodnje električne energije kroz njih uistinu mali, što znači da one generiraju čistu dobit za HEP proizvodnju. “Postavlja se pitanje po kojim cijenama i kome je ta struja prodavana?”, zaključili su.