Ulazak u Schengen i eurozonu za Hrvatsku su obilježili aktualni deveti saziv Europskog parlamenta, vjerojatno najizazovnijeg dosad. Počevši s Brexitom i gubitkom jedne velike i snažne članice, preko globalne pandemije koja je odnijela milijune života pa sve do strahovite ruske vojne invazije na Ukrajinu kojoj se ne nazire kraj, Europa kao da posljednjih godina nema mira. Uz to, naše građane dodatno pogađaju posljedice inflacije i rast životnih troškova.

Svih 705 zastupnika, koliko ih danas broji Parlament, svoje agende i planove značajno je prilagođavalo tim novonastalim okolnostima. Jedan od njih je i istarski europarlamentarac iz redova IDS-a Valter Flego, član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za promet i turizam, koji trenutno u Bruxellesu ulazi u posljednje minute svog prvog mandata.

„Dolaskom u Bruxelles prije nešto više od četiri godine, nije nam na kraj pameti bilo da ćemo se svakodnevno baviti problemom nabave cjepiva protiv nepoznatog virusa, inflacijom ili divljanjem cijene energenata. Petogodišnji plan Parlamenta značajno se mijenjao, a okolnosti koje pogađaju Hrvatsku, Europu i svijet postajale su sve nevjerojatnije. Sve je to utjecalo na agendu Europske unije i preslagivanje prioriteta“, ističe Flego, koji je istarski Buzet zamijenio Bruxellesom.

‘Digitalna Europa jedan je od najvažnijih postignuća mog mandata i nastavljam na tome raditi, a među prioritetima mi je i osnivanje Europskog registra o prekršajima u prometu’

Digitalizacija, turizam, poljoprivreda, prometna infrastruktura i Schengen – to su teme ovog liberalnog zastupnika iz redova grupacije Renew Europe.

„Schengen je bio apsolutno primarni strateški cilj RH i kad god sam vidio priliku da pridonesem tom cilju, jasno da sam dao sve od sebe da to i napravim. Vodio sam stotine razgovora, između ostalog i s francuskim predsjednikom Macronom, a 2019. su u ključnom trenutku svi hrvatski zastupnici podržali moju inicijativu, kojom sam upozorio Europsku komisiju da Slovenija neutemeljeno želi blokirati ulazak Hrvatske u Schengen“, naglasio je Flego.

Osim Schengena, istarskom europarlamentarcu još dvaput je uspjelo ujedinjavanje svih hrvatskih zastupnica i zastupnika pa će tako njegov prvi mandat, između ostalog, ostati upamćen i po tom presedanu.

„U mašineriji kao što je Europski parlament kontinuitet rada jedna je od najvažnijih stavki. Tu 27 zemalja članica, puno moćnijih i većih od male Hrvatske, gura svoje interese, a odluke se ne donose preko noći. Schengen, potresi u Hrvatskoj i prometni koridori tri su teme na kojima sam nas uspio sve okupiti i još jednom ovim putem želim zahvaliti kolegicama i kolegama na toj podršci. Dokazali smo da smo se sposobni zajedničkim snagama boriti za nacionalne interese. Toga bi trebalo biti više. Nas iz Hrvatske nema kao Nijemaca gotovo stotinu, već svega 12 i nismo li sposobni s vremena na vrijeme ostaviti po strani stranačka neslaganja i osobne svjetonazore, znači da ne radimo dobro svoj posao“, naglašava Flego.

Flego u Parlamentu postiže rezultate uglavnom putem svojih dvaju odbora pa su tako u travnju ove godine prihvaćeni svi njegovi prometni prijedlozi, čime je osigurano novih 26 milijardi eura od EU-a za razvoj i unaprjeđenje naše prometne infrastrukture. Europski parlament proglasio je projekt Istarskog ipsilona „prioritetnim projektom od strateškog europskog značaja“, a svojim prometnim prijedlozima Flego je obuhvatio cijelu Hrvatsku – između ostalog i izgradnju nove željezničke dionice Zagreb-Maribor-Graz, koja bi drastično skratila putovanje od Zagreba prema Austriji i omogućila bolje prometne tokove poduzetnicima koji prevoze teret te produženje Mediteranskog koridora do Splita, čime bi se oživjela lička pruga i osigurala direktna veza juga Hrvatske prema zapadnoj Europi.

Istarski europarlamentarac iz redova IDS-a Valter Flego član je Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za promet i turizam. FOTO: Europski parlament

Uz navedeno, Flego je i prvi hrvatski zastupnik u ovom sazivu Parlamenta kojem je dodijeljen rad na vlastitom novom predmetu ispred Odbora za industriju, istraživanje i energetiku. Naime, početkom mandata postao je izvjestitelj Parlamenta za jedan od najvažnijih novih programa EU-a – Digitalna Europa – vrijedan preko sedam milijardi eura.

„Digitalna Europa jedan je od najvažnijih postignuća mog mandata i dok sam god u Bruxellesu, nastavljam raditi na tome. Veseli me kada vidim da se kod nas raspisuju natječaji kojima se potiče digitalizacija javnog i privatnog sektora“, rekao je Flego i istaknuo da će do srpnja iduće godine dati sve od sebe da realizira jesenske planove, a to je prije svega nastavak rada na uvođenju posebne premium oznake za najkvalitetnije poljoprivredne proizvode, ali i otvaranje novih tema.

„Prioritet mi je svakako osnivanje Europskog registra o prekršajima u prometu, čime bismo, između ostalog, osigurali transparentnost europskog sustava naplaćivanja kazni. Moji prijedlozi već su podneseni, a cilj je da stanemo na kraj ne samo neplaćanju kazni, već i kaznama koje stižu nakon desetak godina pa građani ne znaju što moraju platiti i kome se obratiti u takvom slučaju. Druga nova stvar kojoj sam posvećen je nova Strategija o europskim lukama, gdje će moj fokus biti na manjim lukama i njihovoj važnosti za razvoj lokalnih zajednica. Hrvatska će nakon usvajanja TEN-T mreže predstavljati ulazna vrata na europske koridore za čak tri hrvatske luke: Rijeku, Split i Ploče. Profesionalnim ribarima i rekreativcima moramo osigurati ulaganja u digitalizaciju, energetsku tranziciju i novu infrastrukturu, a to ćemo jedino jasno definiranim financiranjem iz europskog proračuna. To će biti moj zadnji doprinos infrastrukturnim temama u ovom mandatu“, zaključio je jedini istarski europarlamentarac Valter Flego.