Europsku uniju treba jačati u ključnim politikama, poput vanjske i sigurnosne politike, a, kako bi je se približilo građanima, u ostalim politikama treba jačati ulogu regija i država, ocijenio je u razgovoru za Hinu Valter Flego, nositelj liste Amsterdamske koalicije na predstojećim izborima za Europski parlament.

“Čini mi se da je EU posljednjih desetak godina vatrogasac, da non stop trči za događajima, grčkom krizom, migrantskom krizom ili brexitom. Jasno da treba neke stvari promijeniti. EU se treba fokusirati na manje politika u kojima će snažnije djelovati, poput vanjske i sigurnosne politike, koje definira kao strateške, njih pet-šest. Druge politike treba decentralizirati po načelu supsidijarnosti i ojačati uloge regija, posebno ako je riječ o kohezijskim politikama, ili država”, smatra Flego, istarski župan i kandidat IDS-a za zastupnika u Europskom parlamentu.

“Mislim da bi nalaženje ravnoteže između strateški najvažnijih politika za EU i onih koje bi se decentralizirale približilo Europsku uniju građanima”, drži Flego.

Jačanje Europskog parlamenta

Flego smatra kako treba jačati i “ulogu Europskog parlamenta s obzirom na to da se upravo kroz njegove zastupnike provodi politička volja birača” te tom tijelu “omogućiti da može donositi više zakonskih rješenja na vlastitu inicijativu”.

Europski liberali podržavaju ovakav sustav izbora predsjednika Komisije iako nisu istaknuli svog spitzenkandidata nego tim, tumači Flego i najavljuje da će liberali u EP-u imati važnu ulogu u izboru Komisije.

Liberali će biti pozitivno iznenađenje izbora

“Vidim da se karte slažu tako da ćemo mi, kao ALDE grupa u parlamentu, imati važnu riječ u izboru predsjednika Komisije i povjerenika, pa i u donošenju zakona. Liberali će prema svim projekcijama presuditi kakvi će biti odnosi snaga u novom parlamentu. Tako da je glas za nas vrlo koristan glas jer ćemo mi kao proeuropska grupa često biti jezičac na vagi i u donošenju zakona i protuteža populistima i radikalima s kojima, naravno, ne želimo surađivati”, očekuje Flego.

Uvjeren je da “neće biti velikog europskog uspjeha euroskeptika, pa i zato što je brexit mnoge otrijeznio”.

“Mislim da će Amsterdamska koalicija biti pozitivno iznenađenje ovih izbora. IDS će sigurno pokazati svoju snagu u Istri i na Kvarneru. Uvjeren sam da su ljudi nakon svih ovih mjeseci uvidjeli tko je iskreno radio i tko u parlamentu zaista može odraditi posao, a tko jaše na valu šupljih priča”, kaže Flego.

Strateški interesi

Borbu u Europskom parlamentu za, u kampanji često spominjani, “hrvatski nacionalni interes” treba početi u samoj Hrvatskoj definiranjem njenih strateških djelatnosti, ističe Flego.

“Hrvatska pod hitno mora definirati svoje strateške djelatnosti i onda ih braniti kao svoj nacionalni interes. Često ispada da je naš jedini nacionalni interes da na jedan euro uplaćen u Bruxellesu dobijemo barem jedan ili dva natrag. To nije to, to je samo vladanje materijom EU fondova”, ocjenjuje i dodaje da bi “volio vidjeti jedan dokument koji će reći pet ili šest hrvatskih strateških prioriteta, a ne 50 ili 70”.

“Ako je to, na primjer,  IT sektor, onda ćemo na to usmjeriti europske fondove, država će dati porezne beneficije ,a gradove i općine upregnut ćemo da pušu u isti rog. Tako bi trebala izgledati organizirana država”, kaže.

Angažman u parlamentarnim odborima

Program Amsterdamske koalicije znatnim se dijelom oslanja na teme kojima su se u dosadašnjem sazivu bavili europarlamentarci Jozo Radoš (GLAS) i Ivan Jakovčić (IDS), od prometnog povezivanja i informatizacije do turizma, ekološki prozvodnje hrane i zaštite izvornosti proizvoda, no, ističe Flego, istovremeno širi polje rada i na nova područja.

“Treba nastaviti posao po temama koje su do sada otvorili zastupnici Jakovčić i Radoš a, naravno, treba ih i osvježiti s novim idejom, a tu prije svega mislim na obrazovanje. U tome mi je uzor Danska koja si je to stavila u strategiju i odredila kao prioritet”, tumači Flego. Obrazovanje treba promicati i pomoću EU fondova i kroz zakone “kako bi moj sin imao iste uvjete kao njegov kolega iz Munchena ili Beča”, kaže.

“Mislim da, osim toga, Hrvatska ima velike šanse u IT sektoru i to su teme za koje ću se ja zalagati. Možda ne možemo biti jedan od lidera poput Estonije ali sigurno možemo biti jedan od važnih igrača. Tu vidim tri odbora koja su zanimljiva, odbor za promet i turizam, odbor za regionalni razvoj a treći je, s obzirom da sam potpredsjednik odbora za zaštitu okoliša pri Europskom odboru regija, to je Odbor za zaštita okoliša i prava potrošača, ENVI. Zaštita okoliša je, smatram, kod nas još u začecima i tome se trebamo puno ozbiljnije posvetiti, od uzgoja eko hrane pa dalje”, najavljuje Flego.

Iako su se članice u raspravi o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a podijelile između onih koje traže da se nastavi prioritetno ulagati u kohezijske fondove, među kojima je i Hrvatska, i onih koji se zalažu za veća ulaganje u zaštitu okoliša i obrazovanje, Flego smatra da nije riječ o nepomirljivim pozicijama te da ishod te rasprave neće naštetiti Hrvatskoj.

“Mislim da će se postrožiti uvjeti korištenja fondova i biti veća izdvajanja zemalja članica, miriši mi na takav nekakav kompromis”, kaže Flego i dodaje kako se pozicije razvijenijih i novih članica u pitanje prioriteta fondova nužno ne isključuju.

Hrvatska prvo sama sebe treba “posložiti”

“Prvo se mi sami trebamo posložiti, trebamo se apsolutno zalagati da se ne smanjuje kohezijska politika ali moramo i definirati te svoje strateške interese, a ja se zalažem da budu i obrazovanje i IT sektor. Njih u raspravi o podjeli sredstava trebamo braniti zajedno s kohezijskom politikom”, kaže Flego i napominje kako “misli da je to pomirljivo”.

“I u raspravi u Europskom odboru regija snažno sam se zalagao da se ne smanjuju sredstva za kohezijsku politiku, ali mislim da će Hrvatska imati sasvim dovoljno sredstava na raspolaganju”, kaže Flego i upozorava da Hrvatska “neće iskoristiti sve što joj je na raspolaganju ako ne napravi neke domaće zadaće”.

“Što si uspješniji u iskorištavanju EU fondova to više profitira banka koja ti daje avansno tih 15 posto učešća za predfinanciranje projekata, a naša država nema fond kojime bi, umjesto banaka, sudjelovala i pomagala javnom i privatnom sektoru u realizaciji projekata financiranih EU fondovima”, ukazuje Flego.

Kako bi se učinkovitija iskorištavala sredstva EU fondova potrebno je decentralizirati sustav upravljanja i pristup EU fondovima, drži Flego.

“Tražio sam to na više adresa a dobio sam odgovor da bi to mogli učiniti neki gradovi i županije ali mnogi ne, te će uslijed hrvatskih umotvorina poput indeksa razvijenosti puno projekata ostati nerealizirano”, objašnjava Flego.

“Tako zbog naših zakona neće moći proći projekti iz Zagreba, Međimurja, Istre, Primorsko-goranske ili Dubrovačko-nertevanske županije, a ovi ostali neće imati toliko puno projekata radi nedostatka kapaciteta, odnosno stručnog kadra ili novca za obvezno učešće u projektima”, tumači Flego.

Flego podsjeća da je europarlamentarac Jozo Radoš, drugi kandidat na listi Amsterdamske koalicije, iznio “apsolutno pametan” prijedlog da se za na razini države pripreme tipski ugovori za projekte kakvi se financiraju EU fondovima, poput obnove i izgradnje osnovne infrastrukture, primjerice cesta i vodovoda, i tako. “To je jedan od načina kako pomagati ispodprosječno razvijene a da ne zaustavljate one druge koji žele ići brže”, ističe Flego.

EU-ova strategija za Jadransko-jonsku makroregiju 

IDS-ov europarlamentarac Ivan Jakovčić se u svom mandatu posebno angažirao na implementaciji EU strategije za Jadransko-jonsku makroregiju, za što je bio izvjestitelj Europskog parlamenta, a IDS tu strategiju ističe kao jednu od tema u kojoj bi Hrvatska trebala prepoznati svoj strateški interes.

Prostor za intenziviranje provedbe te strategije u Europskom parlamentu Flego vidi u stvaranju partnerstava u parlamentarnim “međugrupama za suradnju na definiranju koridora i projekata, te da se potom ide prema Odboru za promet, i Komisiji”.

Jedan od glavnih projekata te strategije, Jadransko-jonska autocesta, “jest još daleko ali ima manjih projekata koji su bliže, poput, povezivanja riječke luke željeznicom prema Ljubljani i europskoj mreži željeznica”, napominje Flego.

“Vidimo da se za to mogu dobiti sredstva, a u idućih pet-šest godina, možemo pričati i o drugoj cijevi tunela Učka”, dodaje.

Borba za oznake izvornosti hrvatskih proizvoda

IDS je pokazao da se sporovi glede oznaka izvornosti mogu rješavati i drugačijim pristupom “za što ću se nastaviti zalagati”, kaže Flego.

“Takozvanim teritorijalnim načelom smo ove godine uspjeli zaštititi naše ekstradjevičansko maslinovo ulje. Hrvatski, slovenski i talijanski proizvođači su, bez obzira u kojem su dijelu Istre, shvatili da im je ta Istra dodatna vrijednost proizvoda. Tako smo zaštitili i pršut, a sutra ćemo meso od boškarina i još deset proizvoda”, podsjeća Flego i ocjenjuje da na temelju tog načela iz EP-a treba nastupati prema Komisiji, nadležnoj za prihvaćanje tih prijedloga.

Flego ističe da je na državama da argumentiraju svoja stajališta. “Ni sam povjerenik, ni njegovi suradnici nisu imali informacije o teranu, kakva je prošlost tog vina, proizvodnja”, kaže i upozorava da se Hrvatska treba bolje pripremati za rješavanje takvih sporova i pravovremeno reagirati.

Za slučaj Uljanik “odgovorna vlada” 

Flego odbacuje tvrdnje da je IDS svojim politikama doveo Uljanik u današnji položaj i tvrdi da je “odgovornost vlade stopostotna” jer nije ništa učinila da se Uljanik spasi.

“Koje su to politike IDS-a? Ta odgovornost IDS-a se paušalno i neodgovorno provlači, kao opće mjesto, samo zato jer je Uljanik u našem dvorištu. A nitko nikad nije ništa konkretno rekao. Niti neće jer IDS nikad nije imao apsolutno nikakve veze s poslovanjem Uljanika”.

Što se tiče Vlade, ona “nema strateškog poticajnog okvira” da privuče partnere za Uljanik, kaže Flego i dodaje kako od odobrenja pomoći EU-a za Uljanik početkom 2018., odnosno kredita u iznosu od 96 milijuna eura, vlada dalje nije poduzimala ništa.

“Tada smo i pohvalili Vladu jer smo tu pomoć dobili, što je i neka vrsta jamstva ili još jednog kredita, ali uz uvjet da se u šest mjeseci nešto učini s tvrtkom u poteškoćama, da se restrukturira i izađe iz problema. Taj je rok prošao u lipnju prošle godine pa je od toga prošlo i 12 i više mjeseci i ništa se nije učinilo u restrukturiranju, niti plan, niti se našao strateški partner koji će to učiniti, ni do danas”, podsjetio je Flego.

Napominje da prije četiri ili pet godina nitko nije razmišljao o tome da će tvrtka g. Končara doći potencijalno u sukob interesa u vezi s Uljanikom i tvrdi da su čim se Končar počeo spominjati kao strateški partner zatražili od Jakovčića da izađe iz nadzornog odbora Afaraka iako to suštinski nije sporno, ali daje povoda za špekulacije.

Na pitanje kako razgraničiti legitimna lobiranja, koja nisu sporna praksa u tijelima Europske unije, od nekih drugih, Flego tumači da “sva lobiranja mogu ići samo u smjeru zaštite djelatnosti od strateškog nacionalnog  interesa” te kaže “da će se samo na takva ograničiti u Europskom parlamentu”.