Bivši župan Istarske županije Valter Flego prošloga je tjedna uživo u Bruxellesu pratio saslušanje Dubravke Šuice pred Odborom za ustavna pitanja Europskog parlamenta. Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu kaže da ga buduća potpredsjednica Europske komisije ničime nije impresionirala tijekom trosatnoga izlaganja prošloga četvrtka u Bruxellesu. Osim što je bio nazočan na saslušanju Dubravke Šuice, Flego je tijekom prošloga tjedna primio i prvu skupinu hrvatskih novinara otkako je u srpnju počeo njegov petogodišnji mandat u Europskom parlamentu. Tijekom tog posjeta dao je i intervju za Nacional, u kojem je otkrio kako ga je u prvih devedeset dana rada u Europskom parlamentu razočarala činjenica da gotovo i ne postoji suradnja s drugim hrvatskim zastupnicima i koordinacija s hrvatskom vladom oko tema koje bi za Hrvatsku trebale biti od strateškog interesa, što bi pogotovo trebalo biti važno s obzirom na to da Hrvatska od 1. siječnja iduće godine preuzima predsjedanje Vijećem EU-a.

NACIONAL: Kako gledate na kandidaturu Dubravke Šuice za potpredsjednicu Europske komisije?

U svakom je slučaju dobro da Hrvatska ima kandidatkinju za potpredsjednicu Europske komisije, što do sada nismo imali. Vjerujem da će u ta dva resora, demokracije i demografije, biti otvoreno puno značajnih tema, ali tek trebamo vidjeti kako će se sve to posložiti. S obzirom na rasprave u Hrvatskoj oko njenih imovinskih kartica, mislim da se to trebalo bolje komunicirati i da je trebalo brže reagirati.

NACIONAL: Slažete li se s ocjenom premijera Andreja Plenkovića da onaj tko postavlja pitanja o imovini Dubravke Šuice zapravo radi protiv Hrvatske?

Ne, to nikako ne stoji. Ne možete reći da netko radi protiv Hrvatske samo zato što postavlja pitanja o porijeklu nečije imovine. Uostalom, trebali bismo raspravljati o drugim temama, odnosno o onome što mi svi možemo napraviti za Hrvatsku. Jer nakon što Komisiju potvrdi Europski parlament, Dubravka Šuica će u idućih pet godina raditi i za Hrvatsku, jednako kao i svi mi.

NACIONAL: Bili ste na njenom saslušanju, kakav je dojam ostavila?

Dubravka Šuica nije impresionirala nikoga, ali je zadovoljila formu. Njezino izlaganje bih nazvao korektnim i ništa više. Čim su nastale sumnje ona je trebala građanima Hrvatske i EU-a, ponuditi jasna obrazloženja o spornim pitanjima imovine. Smatram da bi svi dužnosnici, a ovdje je još riječ i o iznimno visokoj funkciji, trebali pomicati granice transparentnosti, a ne ih srozavati.

NACIONAL: Je li premijer možda trebao odabrati nekog kandidata koji nije toliko opterećen pitanjima porijekla imovine ili je takvog teško naći u današnjem HDZ-u?

Ne poznajem baš najbolje HDZ-ove kadrovske strukture, ali kao i svi hrvatski građani vidim da premijer ima ozbiljnih problema objašnjavajući građanima odakle njihovim visokopozicioniranim članovima skupi satovi, jahte i nekretnine.

NACIONAL: Prošlo je 90 dana otkako ste došli u Europski parlament, je li sve prošlo prema očekivanjima ili su vas ipak neke stvari iznenadile?

Moram priznati da mi je tih prvih 90 dana proletjelo u jednom luđačkom ritmu. Negativno me iznenadila činjenica da se u tih 90 dana nijednom nisu sastali svi hrvatski zastupnici, odnosno da nema koordinacije na kojoj bismo dogovorili koje su za Hrvatsku najvažnije strateške teme te kako bismo razgovarali koji su za Hrvatsku najbitniji odbori. Evo tek smo prošle srijede imali prvi zajednički sastanak s hrvatskom veleposlanicom pri Europskoj uniji, ali i na tom sastanku nisu bili svi zastupnici. Ona nam je govorila o nekim načelnim ciljevima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, ali još uvijek nedostaje kvalitetan dogovor oko strateški bitnih tema koje bismo mi kao hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu trebali gurati na svojim odborima. Ja sam to već odradio i postao sam prvi hrvatski zastupnik u ovom sazivu koji ima svoj predmet, odnosno postao sam izvjestitelj za program Digitalna Europa jer sam uvjeren da je to dobro za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Volio bih da tako konkretno razmišljaju i drugi europarlamentarci iz Hrvatske.

NACIONAL: Možete li nešto više reći o programu Digitalna Europa i što on konkretno može donijeti Hrvatskoj?

Nismo ni svjesni da danas prvi put u povijesti, kada govorimo o implementaciji novih tehnologija, mi imamo priliku biti u korak s liderima. Sve nam je dostupno, jednako kao i jednoj Njemačkoj. Naš prioritet mora biti ne kasniti s implementacijom. Gdje smo bili kada je svijet uvodio internet, 2G, 4G…

Digitalna Europa jedan je od najvažnijih novih programa Europske unije čiji je cilj jačanje tehnološke neovisnosti EU-a i konkurentnosti Europe u svjetskoj digitalnoj ekonomiji. Kao izvjestitelj EP-a za novu uredbu o programu Digitalna Europa, čiji je prvi prijedlog vrijedan 9,2 milijarde eura, inzistirao sam na tome da se ne smanjuje ukupni proračun za program, o čemu će se raspravljati u narednim mjesecima. Pet je ključnih digitalnih sektora obuhvaćeno Digitalnom Europom, to su superračunala, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i digitalna transformacija gospodarstva i društva.

Digitalizacija je neophodna radi veće konkurentnosti gospodarstva i većeg standarda društva, što se očituje i u svakodnevnim jednostavnim radnjama poput pronalaženja mjesta za parking, transformacije javnih usluga ili primjerice detektiranje sastava tla u poljoprivredi.

Hrvatska je danas na 51. mjestu po digitalnoj konkurentnosti u svijetu i zato je hrvatski BDP među zadnjima u EU-u. To je nedopustivo i to moramo promijeniti, kako ne bismo i narednih 10 godina gledali u leđa drugim članicama EU-a. Digitalna Europa velika je šansa za EU i Hrvatsku, moramo prijavljivati projekte i ulagati u ovaj sektor budućnosti.

NACIONAL: Kakva je percepcija Hrvatske u Bruxellesu, je li baš onako dobra kao što se to trudi prikazati premijer Plenković?

Mi smo po broju stanovnika mala zemlja, činimo oko jedan posto stanovništva Europske unije, a po ekonomskoj snazi smo i manje od jedan posto. Ono što u Bruxellesu gotovo svakodnevno izlazi su različite ljestvice i kriteriji Eurostata, a po svim tim kriterijima smo na samom dnu. Negdje smo na dnu s Bugarskom, negdje s Rumunjskom, ali smo nažalost gotovo uvijek na dnu. To znači da trebamo jako puno raditi, a znači i da hrvatskim građanima slaba utjeha može biti neki navodni utjecajan položaj Hrvatske unutar EU-a. Ne trebamo se zanositi time, već moramo upornim radom dokazivati svaki dan da se konačno počnemo dizati s dna ljestvica.

NACIONAL: Postoji li zabrinutost u Bruxellesu da su u Hrvatskoj narušena ljudska prava manjina zbog događaja koji su se dogodili proteklog ljeta, ali i zbog uhićenja nekih novinara?

O svim tim temama se raspravlja u Bruxellesu, a i unutar grupacije Renew Europe kojoj pripadam smo o tome razgovarali s obzirom na resor Dubravke Šuice. Nažalost i sam sam u više navrata morao objašnjavati što se to događa u Hrvatskoj i ti razgovori nisu ni malo ugodni. Međutim, moram priznati da istovremeno postoji i visoka doza razumijevanja i da većina onih s kojima razgovaram shvaća da smo još mlada država i da su to sve još neke porođajne muke, ali sigurno je da u ljudskim pravima percepcija nije baš najpovoljnija.

NACIONAL: Hrvatska 1. siječnja iduće godine preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, jesmo li spremni i imamo li po vašem mišljenju spremnu agendu za tih šest mjeseci?

Primjećujem da se užurbano spremamo, ali tek na kraju predsjedanja ćemo moći reći jesmo li bili spremni ili ne. Ne bih volio da na kraju bude zadovoljan samo ministar turizma s brojevima noćenja, već da Hrvatska napravi nekoliko konkretnih stvari. Drago mi je što sam od veleposlanice na sastanku prošle srijede čuo koji su prioriteti hrvatskog predsjedanja jer mi moramo neke važne teme staviti na dnevni red Vijeća EU-a. Sada napokon imamo priliku biti kreatori, a ne samo promatrači. Imamo priliku kreirati važne teme u skladu s našim strateškim interesima te se o njima može raspravljati u prvih šest mjeseci iduće godine.

NACIONAL: Iz svega što ste do sada rekli čini se kako ste dosta razočarani manjkom komunikacije ne samo između zastupnika, nego između Vlade u Zagrebu i zastupnika u Bruxellesu?

Mislim da bi mogla biti puno bolja. Trebali bismo po uzoru na mnoge druge države imati nacionalno izaslanstvo. Nije mi jasno da se barem jednom mjesečno hrvatski zastupnici ne mogu naći na kavi na kojoj bi razgovarali o važnim temama za Hrvatsku te bi potom svaki na svojem odboru radio na strateški važnim temama za Hrvatsku. Takva suradnja mi nedostaje, ali se nadam da će na kraju ipak biti toliko razuma da se tako nešto i napravi.

NACIONAL: Čini mi se da već u startu možete prekrižiti dvojicu zastupnika jer sumnjam da bi se Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić odazvali vašem pozivu.

To je točno. Evo nisu se odazvali ni pozivu veleposlanice, ali to ide njima na dušu. Oni su izabrali svoj put, ali zato mi koji smo odlučili da želimo nešto napraviti bismo trebali više surađivati. Svi mi stvaramo neka partnerstva i razgovaramo sa zastupnicima iz drugih država te želimo pomoći Hrvatskoj da bude bolja nego što je danas.

NACIONAL: Jedan od problema na kojem možete pomoći je i ulazak Hrvatske u Schengen, je li realno očekivati da Hrvatska bude primljena u roku od godinu-dvije dana ili će ipak proći malo duže razdoblje?

Nažalost ne vjerujem da će se to dogoditi tako brzo. Ulazak u Schengen bi trebao biti prioritet naše vanjske politike, ali i svih nas zastupnika u Europskom parlamentu. Imao sam dosta i formalnih, ali i neformalnih razgovora i stekao sam dojam da će se na kraju čekati politička odluka koja se sigurno neće dogoditi ni za vrijeme njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a u drugoj polovici 2020., a pogotovo ne za vrijeme slovenskog koje dolazi početkom 2021. To znači da ćemo vrlo slično o ovoj temi razgovarati za dvije godine i da još nećemo biti u Schengenu.

NACIONAL: Je li to poraz vanjske politike Andreja Plenkovića?

To je potvrda činjenice da nismo riješili neke otvorene stavke koje nismo trebali stavljati pod tepih nego smo ih trebali rješavati.

NACIONAL: Koje su to stvari i nije li Vlada imala dovoljno vremena riješiti ih i maknuti pitanje Schengena s dnevnog reda?

Schengen je apsolutni prioritet, Schengen je naša ulaznica u Ligu prvaka. Hrvatska ima jasnu političku potporu Parlamenta već pune dvije godine, tehnički su kriteriji zadovoljeni, ali vidimo na primjeru Rumunjske i Bugarske koje su već 5 godina na čekanju da to nije ulaznica u Schengen. Pokraj zadovoljenih tehničkih uvjeta, ostaju oni politički, očito nama teži za zadovoljiti nego li tehnički. Znamo da svaka država članica ima pravo blokirati naš ulazak u Schengen, a upravo će se na primjeru Slovenije vidjeti snaga i mudrost naše diplomacije. Slovenci su već najavili blokadu ulaska, na što sam upozoravao više puta. I tu je Vlada mogla napraviti puno više, suradnja s našim susjedima je trebala biti intenzivnija i kvalitetnija. Slovencima je na kraju dana također u interesu da RH uđe u Schengen i da se prva obrana EU-a prebaci na istočne granice RH. Pozivam i ostale zastupnike u EP-u da se uključe, ovo mora biti naš apsolutni cilj i prioritet.

NACIONAL: Kako iz Bruxellesa gledate na predsjedničku kampanju i na službenu potvrdu kandidature aktualne predsjednice?

IDS je podržao kandidaturu Zorana Milanovića i time smo rekli sve što mislimo o aktualnoj predsjednici.

NACIONAL: IDS je napokon pružio podršku Zoranu Milanoviću, je li odugovlačenje s odlukom znak da je unutar stranke bilo dosta onih koji se nisu slagali s takvom odlukom zbog prošlosti odnosa IDS-a i bivšeg premijera?

Kao i uvijek u IDS-u, političke odluke donosimo kolektivno i demokratski, odlukom većine. Zato smo čekali sjednicu Savjeta IDS-a u Pazinu na kojoj je odlučeno velikom većinom glasova da IDS podržava Milanovića na predsjedničkim izborima. IDS-u u obzir dolaze samo kandidati s kojim dijelimo zajedničke vrijednosti i politike. Tu smo prepoznali Zorana – kao kandidata lijevog liberalnog centra koji nudi najsnažnija jamstva za pobjedu napredne Hrvatske. Vjerujem da je IDS tako podržao jednu normalnu, proeuropsku, otvorenu i mnogo napredniju Hrvatsku od ove danas.

NACIONAL: Nedostaje li vam domaća politika, jeste li zažalili što se napustili fotelju župana i otišli u Bruxelles?

Ne, ovo je jedan novi izazov. To je bio moj izbor i radim ovaj posao s puno energije jer je ovo mjesto s kojeg mogu pomoći Istarskoj županiji i cijeloj Hrvatskoj.