Kako je moguće da gotovo dvije godine nakon potresa na Baniji imamo samo šest obnovljenih kuća? Sporu obnovu u Novom danu N1 Televizije komentirao je bivši ministar gospodarstva i kolumnist Telegrama Goranko Fižulić.

“To je nažalost posljedica nereda koji imamo u cjelini u Hrvatskoj. Obnovu u Zagrebu i na Baniji po meni je trebalo podijeliti na tri segmenta”, rekao je Fižulić pa pojasnio:

“Prvi je onaj koji se tiče državne imovine i javnih ustanova, gdje je država financijer, određuje tko će graditi i gdje država sve skupa organizira, tu nema nikakvog opravdanja jer ne postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi, sredstava je više nego odovoljno, radi se isključivo o organizaciji koju administracija Andreja Plenkovića nije kadra provesti do kraja. Drugi segment su višestambeni objekti, gdje je više vlasnika i gdje je zbog nedorečenih zakonskih rješenja ta tzv. konstrukcijska obnova zapela. Da biste proveli obnovu jednog objekta s 10-ak suvlasnika trebate suglasost svih, tu je trebalo potražiti nova rješenja da se može provesti konstrukcijska obnova koja je zapela u prvom koraku. I treće su individualni stambeni projekti. Obiteljske kuće koje su u ujednom dijelu isto posljedeca nereda u zemljišnim knjigama, neriješenih imovinskog-pravnih odnosa. U ruralnim dijelovima imate niz nekretnina koje imaju nesređeno vlasništvo. Imate vlasnike koji su umrli, žive izvan Hrvatske, nisu zainteresirani… Država nema kome dati građevinsku dozvolu”.

Ljudi u kontejnerima živ već treću zimu, nije li se barem njima moglo riješiti stambeno pitanje?

“Trebalo je pokrenuti izgradnju zamjenskih objekata. Ne možete obnoviti kuću u koja ima nekoliko vlasnika, a u njoj živi samo jedan, drugi su umrli ili žive u Kanadi ili Australiji. Trebalo je to presijeći i odlukama, bez obzira što ta kuća možda nije za rušiti, trebalo je sagraditi cijela zamjenska naselja”, rekao je Fižulić.

Kao problem ističe i pitanje ima li Hrvatska danas uopće građevinsku operativu za takav zahvat.

“Vidjet ćete po Zagrebu cijeli niz kuća, zgrada, na kojima postoje skele, natipisi tvrtki, ali nema radnika i stoje tako dvije godine. Zato što u Hrvatskoj postoji kroničan nedostatak radne snage u građevni i manjak kvalificiranih i sposobnih poslovnih tvrtki za složenije zahvate. Vjerojatno su se obiteljske kuće za koje je potrebna manja stručnost i organiziranost mogle napraviti, ali složeniji objekti, konsturkcijska obnova velikih zgrada je zapela i u tome što je Hrvatska u posljednja dva desetljeća ostala bez građevinske operative”, smatra Fižulić.

Za šest mjeseci ističe produženi rok za iskorištavanje sredstava iz Fonda solidarnosti. Ministar Paladin tvrdi da bi se, ako se obnova nastavi ovakvim tempom, moglo potrošiti 80 posto sredstava.

“Prvi put u tri desetljeća susrećemo se da novac nije izlika da nešto napravimo. Sredstva su osigurana, ali nismo ih kadri potrošiti. Činjenica je da ovim tempom neće u cijelosti se iskoristiti novac, ali teško je reći koliko. Druga činjenica od koje se ne može pobjeći je da je izravno odgovorna Vlada i administracija Andreja Plenkovića – obnova je trebala biti već završena ili za godinu dana. Ovako neće biti za pet ili deset godina. Razlozi su svi oni koje sam naveo, plus još jedan – to nije projekt jednog ministarstva, taj krug je vezan. To je projekt cijele Vlade koji uključuje reformu cijelog niza aspekata života i rada u ovoj zemlji”, rekao je Fižulić.